Dubrovnik Insider

Dubrovnik Insider

Pošalji e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Čitatelji nam šalju fotografije iz Gruža, gdje, prema procjenama oko tristotinjak Dubrovčana čeka u redu za frešku ribu za sutrašnji Veliki petak. Komentari su na društvenim mrežama osuđujući, u bojazni za novom navalom koronavirusa: " Gruška noć?", "Korona party vol.2", "Korona fish picnic", komentiraju Dubrovčani koji su ostali doma.

Policijski djelatnici su na gruškom mulu, a u Gruž je došao i gradonačelnik Franković, kako bi uveo reda.

Hrvatska udruga poslodavaca u nekoliko je navrata ukazivala na neprimjerenost uređenja obveze plaćanja RTV pristojbe kao neopravdano velikog troška koji uslijed krize izazvane pandemijom koronavirusne bolesti ima dodatnu težinu i pogoršava ionako negativne efekte kojeg ova kriza ima na poslovanje hrvatskih poduzetnika.

Pozdravljamo odluku koju je donio Glavni ravnatelj HRT-a o privremenom odjavljivanju obveze plaćanja mjesečne pristojbe za sve subjekte kojima je Odlukom Stožera civilne zaštite obustavljen rad, međutim moramo istaknuti da se odluka ne odnosi na djelatnosti i tvrtke čiji rad nije službeno obustavljen ali koje nemaju posla niti prihoda.

Stoga, HUP apelira da se navedena Odluka proširi i da se uzmu u obzir sve tvrtke koje su bile prisiljene dramatično smanjiti poslovnu aktivnost, odnosno, u stanju su poslovne neaktivnosti uslijed korona krize.

Naime, poslodavci kojima je poslovanje trenutno ugroženo, svaki dodatan namet teško podnose i iako im poslovanje možda zasad nije u potpunosti obustavljeno, svakim neopravdanim troškom potencijalno ih se gura u tom smjeru.

Ističemo kako je ova naknada jedan od nameta na koji se poduzetnici najviše žale te da je neusporedivo velika naspram drugih EU zemalja, npr. u Njemačkoj i Italiji je godišnji iznos u visini iznosa koliko se u Hrvatskoj plaća mjesečno po vozilu (radi se o iznosu od 10-15 eura godišnje).

To znači da je ova naknada u Hrvatskoj u najboljem slučaju 12x veća nego u navedenim zemljama, a taj iznos može još i rasti. Primjerice, ukoliko poslovni subjekt ima samo dvadeset vozila ili drugih prijevoznih sredstava, poput kamiona i sl. radi se o godišnjem trošku od 19.200,00 kn, samo po osnovi RTV pristojbe.

Neki od prijedloga koje je HUP uputio HRT-u su sljedeći:

*da pravne osobe imaju obvezu plaćanja RTV pristojbe u iznosu od maksimalno jedne mjesečne pristojbe za radio ili TV prijamnik godišnje te

*za službena vozila – da se naplata uredi na način da se RTV pristojba kod pravnih osoba naplati za cijelu godinu u jednom mjesečnom iznosu prilikom registracije službenog vozila.

Uvažavanje ovih prijedloga rezultiralo bi ravnomjernijom i pravednijom naplatom RTV pretplate za sve pravne osobe te manje opterećenje za poduzetnike i u vremenima kada kriza prođe.

IZVOR: poslovni.hr

Svjetska banka ažurirala je u četvrtak svoje proljetne prognoze uslijed pandemije koronavirusa, pa tako procjenjuje da će hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) ove godine pasti 6,2 posto, dok bi stopa nezaposlenosti mogla porasti iznad 9 posto.

“Negativna kretanja s početka godine značajno su izmijenila izglede za 2020. godinu. Nakon što je u 2019. konačno dosegnula razinu BDP-a prije krize 2008. godine, Hrvatska je na putu duboke recesije. Globalna pandemija Covida-19 rezultirala je zatvaranjem mnogih država diljem svijeta te bi mogla rezultirati smanjivanjem hrvatskog BDP-a ove godine za 6,2 posto”, ističe se u ažuriranim prognozama Svjetske banke, objavljenim u četvrtak.

Kako procjenjuju, hrvatski turizam i izvoz roba bit će teško pogođeni, s obzirom na zabrane putovanja i usporavanje aktivnosti u glavnim trgovinskim partnerima, prije svega u Italiji, ali i u ostatku eurozone.

I posljedice na tržište rada mogle bi biti teške, smatraju. Zamjećuju i da su se radnici koji su privremeno radili u inozemstvu počeli vraćati u Hrvatsku, što pritišće stopu nezaposlenosti, koja bi mogla porasti ove godine iznad 9 posto. U veljači je ta stopa, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) iznosila 8,3 posto.

I posljedice na tržište rada mogle bi biti teške, smatraju. Zamjećuju i da su se radnici koji su privremeno radili u inozemstvu počeli vraćati u Hrvatsku, što pritišće stopu nezaposlenosti, koja bi mogla porasti ove godine iznad 9 posto. U veljači je ta stopa, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) iznosila 8,3 posto.

Svjetska banka navodi i da je Vlada pripremila paket privremenih mjera za pomoć gospodarstvu, čiji bi iznos potencijalno mogao doseći gotovo 8 posto BDP-a.

Očekuju da bi ove godine deficit proračuna mogao dosegnuti 8 posto BDP-a, a udjel javnog duga u BDP-u gotovo 84 posto BDP-a. Usporedbe radi, Hrvatska u posljednje tri godine bilježi proračunski suficit, dok je udjel javnog duga na kraju prošle godine smanjen na 73,2 posto.

U Svjetskoj banci pretpostavljaju da će pandemijska kriza do sredine godine postupno nestati, što bi moglo dovesti do oporavka u 2021. i 2022. godini, a procjenjuju da bi u 2021. hrvatski BDP mogao porasti za 4,6 posto.

U Svjetskoj banci ističu i da bi ova kriza mogla predstavljati priliku da se promjeni hrvatski model rasta i fokusira se na povećanje otpornosti na vanjske šokove te da podigne potencijal rasta.

IZVOR: dnevno.hr

Bankama su počeli stizati zahtjevi za odgodu plaćanja kredita – moratorij. No “zamire” li doista kredit tijekom moratorija?

Ne, kažu stručnjaci. Moratorij ne znači da u tom periodu banka klijentu oprašta njegove tekuće kreditne obaveze, otplatu glavnice i kamate, nego se one zbrajaju za kasnije plaćanje. Dakle, osim glavnice, klijent će nakon moratorija platiti i kamatu, koja mu se obračunavala cijelo vrijeme. Može samo birati način na koji će sve otplatiti, piše 24sata.

– Zbrojenu kamatu i neplaćene rate tijekom odgode plaćate kasnije na jedan od dva načina. Prvi je da se pribroje kao novi dug, a rok kredita ostaje isti, pa ćete do kraja plaćati malo veće rate. Ili, drugi je način da se trajanje kredita produlji za tri do šest mjeseci, koliko je trajao moratorij, pa ćete plaćati sličan iznos rate, ali dulje – pojašnjava Vjeko Peretić, vlasnik Pro grupe za kreditno posredovanje.

Osnovno je kod moratorija da se odgađa plaćanje mjesečnih obroka – anuiteta/rate, ali ne i obračunavanje kamate. Ovisno o roku trajanja, iznosu i kamatnoj stopi, dio kamate kod anuiteta može činiti i više od pola mjesečnog obroka.

– Za odobrenje moratorija svaka banka će tražiti razlog i dokaz da nećete moći plaćati, a za samo odobrenje odgode i njezina roka odlučivat će u skladu sa svojom procjenom. Moratorij dakle nije ‘dogovoren’ za sve i ne podrazumijeva automatsko odobravanje – upozorava Peretić.

Tko ima sudužnike i založne dužnike, u slučaju odobrenja moratorija morat će i njih dovesti na potpis ugovora te se dogovoriti s poslodavcem o obustavi plaćanja ako se radi putem administrativne zabrane s plaće.

Osim moratorija, kao brze vatrogasne mjere, oni koji su ostali bez primanja, ili su im se ona drastično smanjila, nakon moratorija će morati naći dugoročno rješenje u vidu traženja reprograma kredita, jer vjerojatno banke neće produljivati otplatu unedogled. Kod reprograma će banke svakako uzeti u obzir novu kreditnu (ne)sposobnost pa bi uskoro sudužnici mogli ponovno postati vrlo traženi.

IZVOR: poslovni.hr

Užasna je vijest potresla svijet borilačkih vještina i sporta uopće: Bellatorov borac Isaiah Chapman (30) preminuo je nakon što je više puta upucan ispred svog doma u Akronu, u američkoj državi Ohio.

Chapman je karijeru počeo 2012. godine. Ipak, prvi profesionalni meč odradio je tri godine kasnije i borio se u nekoliko promocija. Posljednji nastup je imao u Bellatoru 2019. godine kada je poražen od Patricka Mixa, a tijekom karijere imao je omjer 9-4.

Prva pomoć i policija zatekli su Chapmana u jako teškom stanju. Hitno je prevezen u bolnicu, ali liječnici nisu mogli učiniti ništa drugo osim proglasiti smrt američkog sportaša.

Sve okolnosti ubojstva još nisu rasvijetljene, a ni počinitelj još nije uhvaćen. Zna se da je Chapman ustrijeljen takorekuć ispred kućnog praga, a bio je otac troje djece, imao je dvije kćerkice i sina.

IZVOR: 24sata.hr

Za poticaj zdravstva na suzbijanju epidemije virusa Covid-19 u BiH hrvatska je Vlada u državnom proračunu osigurala financijsku pomoć u ukupnom iznosu od 43 milijuna kuna.

Vlada je u četvrtak na sjednici donijela odluku kojom je novac osiguran na razdjelu Ministarstva zdravstva (40 milijuna kuna) te Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske (3 milijuna kuna).

Novac će doznačiti sukcesivno Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar u svrhu suzbijanja Covid-19 za podmirivanje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala.

RAVNATELJ MOSTARSKE BOLNICE POSTAO HIT

Inače, radi se o bolnici čiji je ravnatelj nedavno postao hit na društvenim mrežama nakon što je izjavio da su situacija u bolnici počela komplicirati kad su “u bolnicu došli pacijenti”. zaraženi koronom. Poznat je i po svojoj izjavi da im je pacijent zaražen koronom promaknuo jer je ‘umisto sprida, uša sazad’.

Ministar zdravstva Vili Beroš objasnio je kako je taj novac osiguran u proračunu temeljem ustavne odrednice prema kojoj Hrvatska štiti i promiče prava i interese svojih državljana koji žive i borave u inozemstvu, odnosno jamči osobitu skrb i zaštitu dijelovima hrvatskoga naroda izvan RH.

‘TAKO POMAŽEMO I HRVATIMA U HRVATSKOJ’

Nakon sjednice Vlade, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas izjavio je novinarima kako je riječ o dobroj odluci, jer njome pomažemo i Hrvatima u Hrvatskoj u obrani od epidemije.

“Hrvati žive duž granice od tisuću kilometara koju imamo s BiH i pomažući njima pomažemo ustvari sebi. Mi smo, kako uvijek govorimo, jedan nedjeljiv narod i u ovom trenutku zajedno s ustanovama koje su nam iskazale svoje potrebe, sukladno situaciji na terenu, a prije svega sukladno mogućnosti koje one imaju, mi smo odlučili pomoći”, rekao je.

Mislim da je to upravo ona solidarnost koja mora biti na djelu, tim više što govorimo o hrvatskom narodu bez obzira gdje on živi, dodao je Milas.

Općina Konavle nastavlja napore za potrebite sugrađane u ovim teškim vremenima. Podsjetimo već ranije je donesen niz mjera za pomoć gospodarstvu, mobilizirani su povjerenici civilne zaštite, a Općina je danas otvorila račun za donacije pri Hrvatskoj poštanskoj banci:

IBAN: HR0623900011500172663

Načelnik Lasić ovom je prilikom istaknuo kako je račun otvoren isključivo s namjerom financiranja osnovnih potrepština za Konavljane u potrebi.

”Većina nas se može snaći na ovaj ili onaj način, no postoje i oni koji su u težoj životnoj situaciji. Općina Konavle o njima brine i putem povjernika civilne zaštite, a sada smo htjeli omogućiti ljudima koji žele pomoći, a imali smo puno takvih ponuda posljednjih dana, da uplate novac na račun. Ta sredstva su strogo namjenska i koristit će se isključivo u tu svrhu”, zaključio je načelnik Lasić.

Iako je Odlukom nacionalnog Stožera civilne zaštite RH omogućeno radno vrijeme trgovina u četvrtak, petak i subotu do 20 sati, Stožer civilne zaštite Općine Konavle, s ciljem suzbijanja širenja COVID-19 infekcije, izdaje preporuku da trgovine rade do 17 sati.

Stranica 1 od 1699
Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…