Restaurator Denis Vokić o svom 'zahvatu' na portretu Marina Getaldića kojeg čuva Znanstvena knjižnica

18 Rujan 2020
Autor :  

U organizaciji Dubrovačkih knjižnica, 18. rujna u ljetnikovcu Skočibuha, održalo se predavanje restauratora i konzervatora dr.sc. Denisa Vokića o njegovom restauratorskom zahvatu na portretu Marina Getaldića iz 19. stoljeća koje je u vlasništvu Znanstvene knjižnice Dubrovnik. Uz Denisa, radove restauracije portreta radio je i njegov sin Marin Vokić.

Predavanje se temeljilo na dokumentacijskim radovima o restauraciji umjetničkog djela, portreta dubrovačkog fizičara i matematičara, rađenog temperom na platnu, koje je bilo u jako lošem stanju. Visine 50 cm, a širine, ne računajući ukrasni okvir, 35 cm, autor ovog djela nije naveden, ali Vokić ističe kako je prilično siguran da se radi o Karmelu Redžu.  Našao je jedan podatak koji govori da je obitelj Stulli naručila od Redža portrete mnogih uglednih Dubrovčana. On je naslikao te slike između 1802. i 1805. prema predlošcima slika Petra Katušića. Iz obitelj Stulli portret je tijekom desetljeća selio u nekoliko kuća, a pretpostavlja se kako ga je obitelj Čingrija poklonila Znanstvenoj knjižnici Dubrovnik.

- Slika se izrazito jako ljušti, i jako je deformirana ravnina oslika. To se najbolje vidi na fotografiji snimljenoj pri kosom osvjetljenju. Svojedobno je kitana neravno  što se najbolje vidi na fotografiji djelomično uklonjenog sekundarnog sloja boje snimljenoj pri kosom osvjetljenju. Pozadina je većinom sekundarni sloj, a sekundarni sloj su i čelo, obraz desno, uho, oko desno, kosa, većina odjeće – objasnio je Vokić, a pojavilo se i pitanje kako prezentirati sliku konzervatorsko-restauratorskim zahvatom?  

Vrlo brzo Vokići su došli do zaključka da se portret treba restaurirati kao estetski predmet te kako nema smisla prezentirati ono što je sačuvano od originala, a ovo drugo ‘umiriti’ neutralnim tonom. 

- To je bio nekakav trend koji je vladao 70-ih godina 20. stoljeća i izašao je iz mode, a ljudi se danas više odlučuju za estetski predmet, a ne za dokument. Ova slika je nastala možda i tri stoljeća nakon života Marina Getaldića, vjerojatno prema slici koju se danas čuva u Kneževu dvoru. U približno slično vrijeme nastaje i zbirka Galleria di Ragusei illustri Petra Frana Martecchinija gdje je Getaldić prikazan potpuno isto. Iako slika ima nesporan šarm i uspješnu zanatsku kvalitetu, ipak se ne radi o izvanserijskom remek djelu kojega tehnički ne bi bilo moguće uspješno kompletirati prema postojećim elementima i tako - obnoviti i doraditi raniji restauratorski zahvat. Tako bi se sliku ponovo obnovilo kao estetski predmet i time bi se dalo kredit i ranijem restauratorskom zahvatu koji je omogućio da se sliku sačuva – zaključio je restaurator i konzervator dr.sc. Denis Vokić kojemu su za proces restauracije portreta Marina Getaldića  trebala ne puna tri mjeseca. 

Ovo predavanje održano je u sklopu manifestacije Dani europske baštine i u sklopu projekta Kultura u điru. 

Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…