Dubrovnik Insider

Dubrovnik Insider

Pošalji e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

"Presretni smo što Dubrovnik postaje pravi studentski grad, zahvaljujući izgradnji i otvaranju studentskog doma. Na žalost, dobivamo puno poziva zadnjih dana od mladih s Elafita, možete li vjerovati da je njima uskraćena mogućnost prijave za mjesto u domu? Razumijemo da Elafiti spadaju pod Grad Dubrovnik, ali netko tko je radio pravilnik o pravu upisa u dom je možda pomislio da su Elafiti neki elitni dio Dubrovnika, a ne otočje do kojeg treba trajekt - studentima Župe dubrovačke je omogućeno prijavljivanje za mjesto u domu, dok bi naši otočki studenti trebali nakon predavanja spavati u nekom parku jer znamo kakav je zimski vozni red Jadrolinije. Molimo ravnatelja studentskog doma da se ta nepravda ispravi i poslužimo kao pravi primjer kako se potiče život na otocima - prijeđimo s riječi na djela!"  - objavili su iz Dubrovačke stranke

U sklopu provedbe programa ‘OBRAZOVNI I KREATIVNI CENTAR DEŠA’, započinje novi ciklus edukacija u listopadu 2020. godine.

Dostupne su konverzacijske radionice stranih jezika (engleski, talijanski, španjolski i njemački), informatička radionica početnog i naprednog korištenja računala, radionica šivanja i krojenja, radionica tkanja te radionica patchwork tehnike.

 S obzirom na epidemiološke mjere, broj mjesta je ograničen stoga rezervirajte svoje mjesto na vrijeme. Prijave za tečajeve počinju od 15.09.2020.

Za sve informacije ili prijave za edukacije obratite se na telefon 020420145 ili na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. , svakim radnim danom od 08:00 – 16:00 h.

"Vjerojatno ne postoji Kalamotez koji se ne raduje radovima na uređenju rive u Donjem čelu. Koliko rijetko kapitalne investicije dolaze na otoke, milijunska investicija u uređenje rive na otoku usporediva je s primjerice izgradnjom novog kolodvora u nekom gradu na kopnu. Kada se gradi kolodvor na kopnu, stanovnici toga grada ne ostaju bez autobusnih linija nego se na vrijeme osigura alternativna lokacija, a sve ostalo  ostaje isto kao i prije. No, kada su u pitanju investicije na otocima, onda bi stanovništvo otoka, neovisno o tome tko je na vlasti, zbog svoje malobrojnosti i skromnog glasačkog potencijala trebalo biti sretno i zahvalno do te mjere da pristanu, ako treba, za vrijeme izvođenja radova plivati do kopna, jer tako izgleda alternativa koja  se nudi stanovnicima Kalamote u vremenu trajanja izvođenja radova koje nije kratko i iznositi će minimalno 15 mjeseci. Mali brod Europa, koji inače isplovljava iz Gornjeg čela s reduciranim plovidbenim redom, loših maritimnih karakteristika, bez dovoljno zatvorenog brodskog prostora, kao ni prostora za prijevoz tereta, je kao osnovna veza s Gradom u sljedećih 15 mjeseci, više nego uvredljiva gesta prema otočanima, a prihvaćanje takvog zamjenskog plovila umjesto Postira značilo bi doslovno odsijecanje Kalamote od kopna. Žalosno je da svaki put treba podsjećati da Elafiti pripadaju Gradu Dubrovniku i da je tamošnje stanovništvo jednako vrijedno stanovništvu koje živi u samom Gradu, a standard javne usluge što brodska veza s Gradom svakako jest bi u najmanju ruku trebao biti jednak kao u Gradu. Stoga  su Lučka uprava Dubrovnik, Dubrovačko-neretvanska županija kao njen osnivač i Grad Dubrovnik bez obzira na okolnost izvođenja radova dužni zajednički, žurno i bez odgode osigurati mogućnost pristajanja Postirama ili brodu jednakih karakteristika u Donjem čelu kao jedinom sigurnom i prihvatljivom cjelogodišnjem pristanu na otoku, kako bi se život i dnevne aktivnosti stanovništva odvijale u primjerenim i što kvalitetnijim uvjetima. "

Gradski vijećnik

Maro Kristić

U hotelu Adria u Dubrovniku održana je 12. sjednica Turističkog vijeća TZ Dubrovačko-neretvanske županije.

Na sjednici se razgovaralo o dosadašnjem tijeku turističke sezone, a predstavljen je i Plan destinacijskog upravljanja i smjernice za izradu programa rada turističkih zajednica. Riječ je o studiji koji je izradila specijalizirana tvrtka Horwath HTL, a sukladno smjernicama Strategija razvoja turizma u kontekstu poštivanja odrednica paketa turističkih zakona koje je donijela Vlada RH.

Jedan od glavnih zaključaka Plana je kako bi se na području Dubrovačko-neretvanske županije Turističke zajednice trebale udružiti u četiri glavna klastera, kako bi osigurale što je bolje moguće promoviranje turističkog proizvoda, brenda i/ili destinacije te iskorištavanje sredstava iz Fonda koji je predviđen za manje Turističke zajednice koje su se grupirale i skupno djeluju na tržištu.

Sukladno toj preporuci klasteri bi bili područje Dubrovnika (s Mljetom), dolina Neretve, Pelješac i Korčula (s Lasotovom).

Župan Dobroslavić pozdravio je ovakvu inicijativu rekavši kako je to način za bolje promoviranje destinacije u cjelini te istaknuo kako će se na taj način očuvati i one male Turističke zajednice koje bi prema sadašnjim uvjetima trebale biti ukinute.

Najavio je kako će o tome skoro razgovarati s (grado)načelnicima te ih upoznati s argumentima koje idu u korist ovakve preporuke, odnosno udruživanja.

Obzirom na povoljne klimatske uvjete mandarine u dolini Neretve ove godine dozrijevaju ranije, Povjerenstvo za mandarine Dubrovačko-neretvanske županije preporuča da se datum 20. rujna označi kao početak berbe i stavljanje na tržište mandarina za sezonu 2020.

Ova preporuka se izdaje isključivo za najranije sorte Ichimaru, Zorica rana i Iwasaki.

Molimo proizvođače i otkupljivače da poštuju sve parametre koji određuju stupanj zrelosti za stavljanje na tržište.

Zbog epidemije koronavirusa i većeg broja oboljelih bolešću COVID 19 u Hrvatskoj, predstojeća berba mandarina provoditi će se pod drugačijim epidemiološkim uvjetima.

Stoga molimo sve otkupljivače da u svojim pakirnicama, skladištima i svim zatvorenim prostorima, gdje borave djelatnici, osiguraju maksimalno provođenje svih epidemioloskih mjera, propisanih od Nacionalnog i Županijskog stožera civilne zaštite.

Isto tako molimo i sve proizvođače da se u organizaciji berbe pridržavaju svih epidemioloških preporuka i mjera, te apeliramo na odgovorno ponašanje tijekom berbe i nošenje zaštitne opreme.


Nakon jučerašnjeg apela javnosti danas se oglasio ravnatelj Županijske lučke uprave Željko Dadić. Izjavio je da je u dogovoru s mještanima Koločepa dogovoreno da će ubuduće Donje Čelo biti povezano s Dubrovnikom brodom Europa. Zanima nas s kojim je to mještanima dogovoreno jer poznato je da ni jedan od 110 potpisnika pokreta protiv uvođenja nove brodske linije nije upoznat s tom informacijom. Nužno je istaknuti da je broj od 110 stanovnika Koločepa, koji podržavaju ovaj pokret, skoro pa većina stanovništava Koločepa. Moguće je da se gospodin Dadić dogovorio s predstavnicima mjesnog odbora. Moramo napomenuti da je na nedjeljnom sastanku mještana bila prisutna samo jedna članica mjesnog odbora. Ostali članovi, uključujući predsjednika i tajnika, oglušili su se na poziv mještana Koločepa na sudjelovanje na sastanku.

Gospodin Dadić dalje navodi: '' Dogovoreno je da idu tri linije dnevno''. Tražimo odgovor na pitanje zašto je u planu reduciranje rasporeda plovidbe koji je na snazi već petnaestak godina? Raspored plovidbe Postire koji je trenutno na snazi usklađen je s potrebama stanovništva. Gospodin Dadić je svoju izjavu nastavio rječima: '' Mi im ništa ne uvjetujemo, već neka oni sami odrede vozni red''. U jučerašnjem apelu stanovnici Koločepa već su se izjasnili po pitanju solucija za održavanje brodske linije za vrijeme rekonstrukcije rive u Donjem Čelu. Jasno je naglašeno da Kalamotezi ne pristaju ni na što drugo osim pristajanja Postire u Donjem Čelu četiri puta dnevno. Sva ostala rješenja su neprihvatljiva i mi ih kategorički odbacujemo. Jasno nam je da je predloženo rješenje od Županijske lučke uprave za njih najjednostavije, ali mi se nećemo pomiriti s tim da našu sudbinu olako shvaćaju ljudi u uredima.


Gospoda koja nam pokušavaju nametnuti brod Europa nisu svjesna poteškoća života na otoku. Žele reducirati vozni red na tri linije. Da vam dočaramo apsurdnost te odluke uzet ćemo za primjer linije s polaskom iz Dubrovnika. Brodska linija koja kreće u 10 sati služi za opskrbu butige i pošte te za dolazak ljudi koji žele provesti cijeli dan na otoku. Linije u 14 i 20 sati usklađene su s potrebama učenika i studenata, dok linija u 16 i 30 služi za povratak ljudi koji rade do 16 sati na kopnu. Zanima nas koju od navedenih linija institucije mogu ukinuti. Hoće li stanovnici Koločepa ostati bez svakodnevnog kruha iz Dubrovnika ili će pak učenici do 16 i 30 čekati na povratak svojim kućama?


Možda će ljudi koji rade u gradu čekati brod u 20 sati pa će ujutro u 6 sati i 45 minuta ponovo nazad na posao? Hoće li roditelji djece koja idu u glazbenu školu ili na neki sport u popodnevnim satima morati iznajmiti stan u Dubrovniku i preseliti se? Gospodin Dadić također je naveo da će Županijska lučka uprava zbog manjka dogovora između Agencije za linijski i obalni promet te brodara Jadrolinije morati financirati novu liniju. Omogućavanjem pristajanja Postire u Donje Čelo ne bi bila potreba za novom linijom već bi se ona održavala kao i do sada. Osim što je putnički, Postira je i teretni brod te se njime prevozi građevniski materijal, roba za butigu i hotel, kućanski aparati i sl. Zanima nas planira li gospodin Dadić prijevoz cimenta na klupama pokraj putnika ili je Županijska lučka uprava spremna svakodnevno financirati još jedan dodatni brod za prijevoz tereta? Brod Europa apsolutno je nepogodan za održavanje ove linije. Prvi problem je što nije prilagođen vožnji u zimskim uvjetima iako službeni podaci govore suprotno. U prethodnom apelu naglasili smo da se pri udaru valova more s krme preljeva među putnike. Smatraju li to u Županijskoj lučkoj upravi sigurnom plovidbom? Mi držimo da to predstavlja potencijalnu opasnost po život. Činjenica je da taj brod ne može ploviti po nevremnima po kojima Postira vozi i da će se dogoditi da će Koločep često biti odsječen od kopna. To je brod koji prvenstveno služi za izletničke ture ljeti i nije pogodan za zimsku plovidbu. S time su najbolje upoznati stanovnici Gornjeg Čela koji često dolaze na drugu stranu otoka te Postirom odlaze u Dubrovnik jer brod Europa usljed lošeg vremena ostaje u Gružu. Od nadležnih institucija ne zahtjevamo ništa drugo, osim da nam osiguraju normalan život! Ne možemo prihvatiti činjenicu da ćemo cijenu novog pristaništama platiti lošom ili nikakvom povezanošću s našim administrativnim središtem stoga molimo gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića da stane u zaštitu stanovnika svog grada i da nam pomogne jer naš mjesni odbor očito to nije spreman učiniti.

U sklopu manifestacije Dani europske baštine 2020. i u sklopu projekta Kultura u điru, Dubrovačke knjižnice organiziraju predavanje restauratora i konzervatora dr. sc. Denisa Vokića o restauratorskom zahvatu na portretu Marina Getaldića, koje će se održati u petak, 18. rujna 2020. u ljetnikovcu Skočibuha s početkom u 12 sati. Predavanje se temelji na dokumentacijskim radovima o restauraciji umjetničkog djela nastalog u 19. stoljeću koje je u vlasništvu Dubrovačkih knjižnica.

Portret dubrovačkog fizičara i matematičara Marina Getaldića, koji se nalazi u Znanstvenoj knjižnici rađen je temperom na platnu i bio je u prilično lošem stanju. O samom procesu restauriranja i odabiru tehnika, portretu, životu Marina Getaldića te konačnom restauratorskom rezultatu, Denis Vokić govorit će u svom predavanju koje je namijenjeno djeci i odraslima.

Getaldić, Marin (latinizirano Marinus Ghetaldus), hrvatski matematičar (Dubrovnik, 1568 – Dubrovnik, 7. ili 8. IV. 1626). Osnovnu naobrazbu dobio je u rodnome gradu. God. 1588. primljen je za člana Velikoga vijeća, a zatim se bavio različitim poslovima u službi Dubrovačke Republike. God. 1595. otišao je s M. Gučetićem u London kako bi pomogao u sređivanju ostavštine. S istim ciljem otputovao je u Antwerpen 1597., gdje je ostao do 1599. Ondje je učio matematiku kod francuskoga matematičara Michela Coigneta i dobio prve poticaje za znanstveni rad. Nakon toga putovao je u Francusku, radi sređivanja poslova oko iste ostavštine, i u Parizu upoznao F. Viètea. Taj susret bio je presudan za njegov rad u matematici. U Italiji je upoznao G. Galileija, s kojim se poslije i dopisivao. U Dubrovnik se vratio 1601., a onda putovao u Italiju kako bi tiskao prve svoje znanstvene radove. Ondje je upoznao njemačkog matematičara i astronoma Christophorusa Claviusa i austrijskoga astronoma Christopha Grienbergera s kojima se poslije dopisivao. God. 1603. vratio se u Dubrovnik, gdje se bavio optikom i u Betinoj špilji izvodio pokuse s paraboličnim zrcalima. God. 1606. bio je jedan od dvojice poklisara koji su odnijeli godišnji danak Dubrovačke Republike sultanu u Carigrad. Bavio se praktičnom primjenom matematike u rješavanju geodetskih problema. Tako je, primjerice, određivao geografsku širinu Carigrada i Dubrovnika, a posebno je zanimljiv njegov pristup određivanju volumena Zemlje. Za njegovo je rješenje predložio vlastitu, čisto geodetsku metodu, objavljenu posmrtno u djelu O analitičkom i sintetičkom u matematici (De resolutione et compositione mathematica, 1630), koja ne obuhvaća astronomska mjerenja. Iako ta metoda danas nema praktične vrijednosti, važna je zbog svoje originalnosti, a u usporedbi sa sličnim metodama onoga doba dala bi najtočniji rezultat.

- U subotu 19.09.2020.g. brodovi Rezervata Lokrum neće ploviti do 11:00 sati obzirom da će se na otoku Lokrumu u sklopu globalne akcije World CleanUp Day održavati akcija Zelena čistka koju organizira Grad Dubrovnik u suradnji s Javnom ustanovom Rezervat Lokrum. 

Ove godine će uz ronilački klub sudjelovati samo djelatnici Javne ustanove Rezervat Lokrum zbog situacije s virusom COVID-19.

Prvi brod s posjetiteljima je u 11:00 sati kada i završava akcija Plava čistka.

Sva ostala plovila će za vrijeme trajanja akcije biti preusmjerena u uvalu Bočina, obzirom da će na području uvale Portoč ronilački klubovi provoditi aktivnosti čišćenja podmorja.

Ovo su 3 sata za podmorje otoka Lokruma, stoga unaprijed zahvaljujemo građanima i posjetiteljima na razumijevanju što 19.09.2020. neće moći koristiti brodove Rezervata Lokrum u 09:00, 10:00 sati i 10:30 sati.

 

 Javna ustanova Rezervat Lokrum

Stranica 10 od 2038
Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…