Dubrovnik Insider

Dubrovnik Insider

Pošalji e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Vedran Nicholas Vukotić rođeni je Dubrovčanin s kanadskom adresom koji je osmislio revolucionaran okvir od organskog metala kojim se omogućuje nesmetano rotiranje sitnih molekularnih komponenti u otopini i time prodrmao svijet revolucionarnim kemijskim otkrićem.

Svoju znanstvenu karijeru započeo je na Sveučilištu Windsor u Ontariju kada je 2009. godine postao prvostupnik znanosti, nakon čega je završio magisterij, a potom i doktorski program koji završava s prosječnom ocjenom od 96 posto, autor je 22 publikacije te mu je dodjeljena rektorova zlatna medalja za najbolji akademski uspjeh među svojim kolegama.

Njegovo pismo podrške prenosimo u potpunosti:

Poštovani,
Želio bih dati snažnu podršku Ruži Tomašić da bude izabrana za zastupnicu u hrvatskom saboru. Tomašić je bila iznimno aktivna hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu i tijekom svojih 17 godina dala je značajan doprinos politici, borbi protiv korupcije, organiziranog kriminala, narkotika i borbe za očuvanje hrvatske kulture i identiteta, radila je s drugim europskim zemljama na promicanju slobodne trgovine i uzajamno korisnih sporazuma. Ruža Tomašić je izuzetno kvalificirana za ovu poziciju i želim joj puno sreće na predstojećim izborima.
S poštovanjem,
Vedran Nicholas Vukotić Ph.D.
Docent University of Windsor, Ontario, Kanada
“ 

Kao i na cjelokupni turistički sektor u Republici Hrvatskoj i na nautiku je utjecala kriza prouzrokovana koronavirusom. Međutim, pad broja dolazaka u nautičkom turizmu je manji nego u ostalim turističkim segmentima a ono što je još značajnije jest da se broj dolazaka sve više povećava kako se približava „špica“ turističke sezone.

Temeljem statističkih podataka iz sustava eNautika, koje vodi Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, pokazatelji za prvi šest mjeseci ove godine govore kako je nautički sektor u ovom trenutku jedan od najjačih turističkih aduta Hrvatske.

Podaci govore kako u prvoj polovici ove godine bilježimo pad broja dolazaka stranih jahti i brodica za 42% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.  Iako je ovo značajan pad broja dolazaka  u odnosu na prošlu godinu, on se smanjuje iz mjeseca u mjesec što ukazuje da bi konačni rezultati za nautički sektor mogli biti puno bolji nego što se previđalo u trenutku izbijanja pandemije. Tome u prilog idu i podaci za mjesec lipanj u kojem je zabilježeno 10.821 dolazak što je samo 21,45% manje nego u lipnju prošle godine kada je evidentirano 13.776 dolazaka. 

Važno je istaknuti i kako zabilježen značajan broj dolazaka velikih i mega jahti čiji su vlasnici prepoznali Hrvatsku kao sigurnu destinaciju. Tako je broj dolazaka jahti duljih od 20 metara u prvoj polovici ove godine manji za 23,4% u odnosu na prošlu godinu (428 dolazaka u 2020. u odnosu na 559 u 2019. godini), dok su dolasci za mjesec lipanj identični kao i u lipnju 2019. godine kada je također došlo 219 jahti.

Podaci o dolascima stranih i domaćih gostiju na jahte i brodice koje se iznajmljuju, kao i na male brodove za višednevna kružna putovanja pokazuju da je ovaj način korištenja godišnjeg odmora izabralo ukupno 43.250 gostiju što iznosi 20,67% od broja dolazaka u istom periodu prošle godine kada je evidentirano 209.206 dolazaka. 

Najveći udio u ovom ukupnom padu čini pad dolazaka gostiju koji su svoj odmor provodili na malim brodovima za kružna putovanja jer se tu u odnosu na prošlu godinu bilježi pad od 98,2%, odnosno oko 30.000 dolazaka manje. Kako je najveći broj gostiju na ovim brodovima dolazio iz prekooceanskih destinacija koristeći isključivo avionski prijevoz, sasvim je razumljiv ovakav pad.  

Nakon postepenog otvaranja državnih granica za strane državljane evidentan je značajniji broj dolazaka gostiju na jahtama i brodicama koje se iznajmljuju bez posade (tzv. bareboat charter) čije se povećanje na tjednoj razini bilježi za cca. 10.000 dolazaka.

eNautika – Sustav koji bi trebao olakšati i ubrzati procese prijava nautičara

Kako bi u ovim izazovnim vremenima stranim vlasnicima jahti i brodica olakšali boravak u Republici Hrvatskoj i uštedili im dragocjeno vrijeme njihova odmora, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je u suradnji s Ministarstvom uprave i Financijskom agencijom unaprijedilo svoje elektronske usluge unutar sustava eNautika.

Tako je ove godine sustav eNautika kao prvi sustav u državi integriran sa sustavom ePristojbi čime je omogućeno online plaćanje naknade za sigurnost plovidbe i zaštitu mora od onečišćenja. Na taj način vlasnici stranih jahti i brodica mogu samostalno od kuće ishoditi tzv. „vinjete“  kako bi u lučkim kapetanijama i ispostavama lučkih kapetanija platili pristojbu za plovidbu hrvatskim morem. Ovakvo kartično plaćanje omogućava provedbu usluge u samo nekoliko minuta nakon čega korisnik može odmah  preuzeti elektronički potpisanu i ovjerenu potvrdu o uplati naknada za sigurnost plovidbe po prijavi jahte ili brodice, tzv. e-Vinjetu.

Za sada ovu uslugu mogu koristiti državljani sedam država članica EU (Italija, Španjolska, Slovačka, Belgija, Latvija, Estonija i Luxemburg) koji su preko vlastitih nacionalnih sustava povezani sa  platformom e-Građani koja trenutno broji preko milijun korisnika. S obzirom da su u tijeku postupci povezivanja i s nekim drugim državama članicama Europske unije očekuje se kako će ovu uslugu uskoro koristiti još više stranih nautičara.

Uvođenje ovakvih usluga predstavlja nastavak procesa digitalizacije u pomorskom sektoru koji Ministarstvo provodi niz godina. Uz eNautiku, hrvatskim i stranim građanima dostupne su i različite mogućnosti unutar elektronskih usluga poput ePlovilo i ePomorac. 

Osim razvoja navedenih elektronskih usluga, kao ključni element digitalizacije pomorske uprave potrebno je posebno istaknuti uvođenje centraliziranog elektronskog Upisnika brodova koji je u punoj primjeni od 1. veljače 2020. godine. Iako se radi o vrlo kratkom periodu primjene unutar kojeg su lučke kapetanije i ispostave obavljale poslove u posebnom režimu rada sukladno epidemiološkim preporukama, statistički pokazatelji pokazuju značajno skraćivanje vremenskog perioda upisa plovnih objekata. Tako je postupak upisa i brisanja jahti s prosječno 42 dana u 2019. godini skraćen na 17 dana, a izdavanje isprava i dokumenta za brodice je skraćeno s 13 dana na prosječno samo 2 dana. Uzimajući u obzir da su u tijeku integracije s ostalim nadležnim tijelima, u narednom razdoblju se očekuje daljnje skraćivanje svih postupaka upisa i njihovo prosječno rješavanje tijekom 72 sata od trenutka podnošenje potpunog zahtjeva, poručuju iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. 

IZVOR: morski.hr

Zbog krize uzrokovane pandemijom COVID-19 American Airlines trajno ukida određene linije, među kojima je i ona na relaciji Philadelphia – Dubrovnik, donosi portal Croatian Aviation.

Ova je linija uvedena u ljeto 2019. godine te je prometovala od početka lipnja do kraja rujna tri puta tjedno, dok je u rujnu linija imala jedan let tjedno više.

Kompanija je prije izbijanja pandemije objavila da će u ljeto 2020. godine zrakoplovi na ovoj liniji prometovati svakodnevno, što je bio jasan znak da je linija bila vrlo uspješna u prethodnoj godini.

Nažalost, zbog pandemije COVID-19 linija je u potpunosti otkazana za ovu ljetnu sezonu, a letovi su najavljeni od lipnja 2021. godine zrakoplovima tipa Boeing 787-9, što je predstavljalo povećanje kapaciteta te standard usluge na samoj liniji.

No, kompanija je u svom najnovijem priopćenju objavila da zbog krize trajno ukida određene linije, između ostalog i ovu između Philadelphie i Dubrovnika. Ovim je Hrvatska ponovno ostala bez direktne veze sa SAD-om.

morski.hr

Sjedinjene Države u četvrtak su brojale više od 55 tisuća novih slučajeva Covida-19, što je najveći dnevni porast koji je ikada zabilježila ijedna država.

Zbog naglog porasta broja slučajeva koronavirusa u SAD-u tijekom proteklog tjedna pod povećalo je došlo upravljanje krizom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Nekoliko guvernera obustavilo je planove ponovnog otvaranja svojih država nakon strogih blokada.

U SAD-u je broj oboljelih u četvrtak bio 55.274, čime je nadmašen prethodni dnevni rekord od 54.771 koji je Brazil postavio 19. lipnja.

Prije samo dva tjedna, SAD je bilježio oko 22.000 novih slučajeva dnevno. Zadnjih sedam dana imao ih je dnevno više od 40.000, pokazuju rezultati.

Broj novih zaraza u proteklih je 14 dana porastao u 37 od 50 američkih država u odnosu na prva dva tjedna u lipnju.

Florida je u četvrtak imala najveći porast od bilo koje države do sad te je imala preko 10 tisuća novih slučajeva u jednom danu. S 21 milijun stanovnika ta zemlja je prijavila više novih slučajeva koronavirusa od bilo koje europske zemlje na vrhuncu epidemije.

Voditelj Nacionalnog instituta za alergije i zaraznu hranu Anthony Fauci početkom tjedna je upozorio da bi svakodnevna povećanja novih slučajeva u SAD-u mogli doseći 100.000 u slučaju da se ne uvedu državne mjere za usporavanje širenja virusa.

dnevno.hr

Dnevnik Nove TV objavio je drugi dio ekskluzivnog istraživanja po izbornim jedinicama. 
HDZ i dalje može računati na potporu u Dalmaciji. U 10. izbornoj jedinici Vili Beroš vodi listu i može računati na 34,8 posto potpore birača.

Manja je to potpora nego prije 4 godine. Manju potporu ima i RESTART koalicija koja može dobiti 18,1 posto. MOST je jak, ali ne kao prije 4 godine i dobiva 13,2 posto. Domovinski pokret nalazi se na četvrtom mjestu s 9,9 posto potpore. Koalicija Pametno, Stranka s imenom i prezimenom i Fokus ima potporu od 5,1 posto. Oko izbornog praga nalazi se Željko Kerum s 4,9 posto i Možemo s 4,6 posto.

Kako to izgleda u podjeli mandata – HDZ ima izglednih 6 mandata, Restart 3 mandata, MOST 2 i Domovinski pokret 1 i za sada koalicija predvođena Pametnim 1 mandat, iako taj spada u potencijalne, a ne u izgledne. No, zanimljivo je kako će biti s 2 granična mandata za koja se bore HDZ, koalicija Restart, koalicija Možemo i Željko Kerum. U konačnici, HDZ bi mogao osvojiti 7 zastupnika.

HDZ vodi i u 9. izbornoj jedinici s 36,3 posto, a RESTART koalicija ima potporu od 19,5 posto. Domovinski pokret mogao bi računati na 12 posto, a MOST na 8,5 posto. HDZ može računati na sigurnih 7 mandata, Restart na 3 mandata, Domovinski pokret na 2, a MOST na jednog zastupnika.

Oko izbornog praga nalazi se lista koju predvodi Stipe Petrina s 3,4 posto.

U toj izbornoj jedinici jedan je takozvani granični mandat za koji se bore HDZ, Restart i Stipe Petrina. U konačnici bi raspodjela mogla biti – HDZ 7, Restart 4, Domovinski pokret 2 i MOST 1.

PRIMORJE I ISTRA U RUKAMA LJEVICE

Restart koalicija mogla bi dobiti 39,3 posto potpore, HDZ 17,9 posto, a koalicija Radničke fronte i Možemo imala bi 8,1 posto, Domovinski pokret 6,3 posto, Stranka s imenom i prezimenom, Fokus i Pametno imaju 5,4 posto potpore, a MOST ima 4,9 posto.

Raspodjela izvjesnih mandata je sljedeća – Restart 7 mandata, HDZ 3 mandata, Radnička fronta i Možemo 1 mandat i na kraju Domovinski pokret 1 mandat.
U toj su jedinici 2 mandata granična i za njih se bori Restart, HDZ, Koalicija Stranka s imenom i prezimenom, Pametno i Fokus te MOST.

U konačnici bi raspodjela mandata mogla biti – Restart 8 mandata, ali to je i dalje mandat manje u odnosu na 2016., dok bi HDZ imao 3 zastupnika. Katarina Peović bi postala saborskom zastupnicom, a mandat bi dobio i Domovinski pokret i koalicija Stranka s imenom i prezimenom, Fokus i Pametno s jednim zastupnikom.

KOLIKO MANDATA OSVAJAJU STRANKE I KOALICIJE NAKON 6 IZBORNIH JEDINICA

Nakon dosad obrađenih šest izbornih jedinica, HDZ vodi za dva zastupnika i sada bi dobili 32 mandata, dok Restart može računati na 30 mandata. Domovinski pokret osvaja 13 mandata, a MOST 5 zastupnika. Koalicija Stranka s imenom i prezimenom, Fokus i Pametno imala bi 2 mandata, lijevo-zelena koalicija na čelu s Možemo imala bi jednog zastupnika. I tu su na sjeveru Hrvatske reformisti Radimira Čačića koji bi dobili jednog zastupnika.

NAPOMENA

Istraživanje se provodi CATI metodom (telefonsko anketiranje). U svakoj izbornoj jedinici anketira se po 500 ispitanika populacije 18+. Razdoblje anketiranja je od 27.6. do 2.7. (kada će biti obrađene sve izborne jedinice). Maksimalna pogreška uzorka po izbornoj jedinici je +/- 4,4%, a na prosječnom broju birača po izbornoj jedinici +/-5,23%.

dnevno.hr

Zbog odlaska guvernera tečaj hrivnje prema dolaru pao je na najnižu razinu od travnja, a vlada odustaje od izdanja obveznica.

Ukrajina klizi prema financijskoj krizi nakon što je iznenadna ostavka guvernera središnje banke (NBU) dovela u pitanje prijeko potrebni paket pomoći Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Ta je institucija u četvrtak pozvala vladu u Kijevu da zadrži neovisnost središnje banke s obzirom da je guverner Jakiv Smolij svoju ostavku pojasnio izloženosti „sustavnom političkom pritisku“.

Niz negativnih reakcija – pad vrijednosti obveznica i potonuće tečaja hrivnje na najnižu razinu od travnja – nagnao je ministarstvo financija na odustajanje od planiranog izdanja obveznica denominiranih u dolaru.

Odlazak kao ‘katastrofa’

Smolijeva ostavka, ako ju prihvati predsjednik Volodimir Zelenskij, mogla bi dovesti u pitanje realizaciju MMF-ova paketa pomoći od 5 milijardi dolara. Paket je dogovoren prošlog mjeseca u sklopu pomoći gospodarstvu pogođenog krizom uzrokovanom pandemijom koronavirusa.

MMF-ov glasnogovornik izjavio je kako je ukrajinska središnja banka pod Smolijevim vodstvom učinila važne poteze u postizanju stabilnosti cijena i pokazala da je neovisna središnja banka ključni element vođenja moderne makroekonomske politike.

„To je razlog zašto je neovisnost Nacionalne banke Ukrajine u središtu programa podrške Ukrajini i zašto je Smolijev nasljednik mora održati“, dodali su iz MMF-a, a prenosi Reuters.

Za Valeriju Gontarevu, Smolijevu prethodnicu na čelu NBU-a, njegova je ostavka prava „katastrofa“. „NBU je posljednji bastion reformi u Ukrajini“, istaknula je za Financial Times. Ukrajinska središnja banka jedna je od rijetkih institucija u toj zemlji koje uživaju povjerenje domaće javnosti, ali i stranih investitora.

poslovni.hr

"Sukladno Iskazanom interesu mjesnih odbora Zaton, Orašac i Trsteno, Libertas Dubrovnik d.o.o. izmijenio je prometovanje na linijama 12 i 35. 

Tako od danas, 03.07.2020. izmijenjeni su sljedeći polasci: 

Na liniji broj 12 Dubrovnik- Slano uvedenasu tri nova polaska i to: 

U 16:30 iz Dubrovnika i u 15:30 i 17:30 (umjesto u 17:00) iz Slanoga. 

Navedeni polasci ne prometuju nedjeljom i blagdanom.

Na liniji 35, Dubrovnik – Brsečine uveden je svakodnevni dodatni polazak u 23:00 iz Dubrovnika.

Ovim izmjenama omogućena je usklađenija povezanost u satima koji su nužni za obavljanje gospodarske djelatnosti i životnih potreba." - stoji u priopćenju iz Libertasa.

U vrtu Kuće Bukovac u Cavtatu koja djeluje u sastavu Muzeja i galerija Konavala u srijedu 01. srpnja održale su se druge dvije besplatne radionice robotike i programiranja bez ekrana u mini ciklusu od 4 radionice. Na radionicama su sudjelovala djeca iz vrtića i učenici nižih razreda osnovnih škola.
 
Na radionici su se prikazali i predstavili razni roboti, a polaznici su programirali Cubetto robote. Cubetto set se sastoji od malog drvenog robota naziva Cubetto, koji omogućuje davanje naredbi s blokovima (pločicama) koje se slažu na Cubetto kontrolnu ploču. Prema zadanim naredbama se Cubetto robot kreće. Na radionicama polaznici su razvijali računalno razmišljanje i programirali su robota bez korištenja ekrana. 
 
Radionice robotike i programiranja bez ekrana održali su Informatički klub Futura i Zajednica tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika, u suradnji s Laboratorijem za inteligentne autonomne sustave (LARIAT) sa Sveučilišta u Dubrovniku i Muzejima i galerijama Konavala. 
 
Radionice robotike i programiranja bez ekrana su se održale u sklopu  Europskog tjedna robotike 2020 i Europskog tjedna programiranja 2020. 
 
 
Stranica 9 od 1887
Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…