Dubrovnik Insider

Dubrovnik Insider

Pošalji e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Politički tajnik i saborski zastupnik Mosta nezavisnih lista Nikola Grmoja uputio je pitanje Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture vezano za izradu projektne dokumentacije spojne ceste od Grada Metkovića do autoceste A1. Ministarstvo je pitao u kojoj je fazi izrada dokumentacije za spoj Grada Metkovića s autocestom A1 za koju je novac osiguran u programu Hrvatskih autocesta i kada se može očekivati početak radova te koja je dinamika realizacije projekata navedenih u prometnoj studiji predstavljenoj 14. veljače 2017. u Metkoviću.

Naime, u prosincu 2016. godine, prije izglasavanja proračuna RH za 2017. godinu, Nikola Grmoja pripremio je amandman kojim je predlagao da se u Prijedlogu državnog proračuna u dijelu „Prijedlog financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2017. i projekcija za 2018. i 2019. godinu“ pod nazivom SPOJEVI NA AUTOCESTE planirani iznos uveća za 3 000 000 00 kuna te detaljno obrazložio potrebu spajanja grada Metkovića s autocestom A1.

Nakon razgovora s ministrima Butkovićem i Marićem povukao je navedeni amandman jer je dogovoreno da projektna dokumentacija za ovu cestu svakako uđe u program Hrvatskih cesta za 2017. godinu. Nakon toga, 27. siječnja 2017. na inicijativu Nikole Grmoje u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture održan je sastanak o temi prometne problematike Grada Metkovića. Na sastanku su bili prisutni ministar Butković, direktor Hrvatskih cesta Josip Škorić, direktor Hrvatskih autocesta Josip Draženović, tadašnja gradonačelnica Metkovića Katarina Ujdur te predstavnici Grada.

Tom prilikom potvrđeno je da će se izraditi projektna dokumentacija za spoj Metkovića s autocestom A1 kao i da će se izraditi prometna studija za Grad Metković. Prometna studija predstavljena je u Metkoviću 14. veljače 2017. te obuhvaća analizu i prijedloge spoja s autocestom, idejna rješenja planiranih cesta, novi most preko Neretve te rješavanje niza „manjih“ problema u Gradu. Kroz formu zastupničkog pitanja zatražio je odgovor na pitanje u kojoj fazi je izrada projektne dokumentacije za spoj s autocestom A1 te koja je dinamika realizacije, odnosno početak i završetak, projekata navedenih u prometne studije za Grad Metković.

Pristigao je odgovor ministra Olega Butkovića u kojem objašnjava:„S ciljem poboljšanja odvijanja prometa na području Grada Metkovića te ostvarenja kvalitetne veze Grada Metkovića s autocestom, društvo Hrvatske ceste d.o.o. izradilo je Prostorno-prometno-građevinsku studiju cestovne mreže državnog značenja na širem području Grada Metkovića. U studiji su obrađene prostorne osobitosti predmetnog okruženja, analizirano je stanje postojećih državnih cesta, izrađena je analiza prometnih tokova te je izrađen prometni model. Izrađeno je idejno rješenje više varijanti predmetne spojne ceste koje su međusobno uspoređene kroz više kriterija. Predložene su faze realizacije odabrane varijante te smjernice za daljnje aktivnosti. U dogovoru s lokalnom samoupravom za prvu fazu realizacije predložena je dionica od Čvora Kula Norinska (A10/DC62) do ŽC 6218 (granični prijelaz Prud).

Prezentaciju studije lokalnoj i regionalnoj samoupravi održali su stručnjaci iz društva Hrvatske ceste d.o.o. u Metkoviću 14. veljače 2017. godine. Osnovni preduvjet za pokretanje daljnje izrade projektne dokumentacije planirane spojne ceste je usklađenost s prostorno-planskom dokumentacijom, tj. s prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije kao i prostornim planovima uređenja Grada Metkovića i općine Kula Norinska. Trasa spojne ceste dostavljena je Zavodu za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije za potrebe izrade izmjena i dopuna županijskog plana, koje su trenutno u tijeku. Tek nakon izmjena i dopuna navedenih planova mogu se pokrenuti upravni postupci za ishođenje potrebnih dozvola te izrada daljnje projektne dokumentacije. Prvo se na temelju izrađene studije o utjecaju na okoliš provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš s ciljem ishođenja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš. Nakon ishođenog rješenja izrađuje se projektna dokumentacija te provode upravni postupci za ishođenje lokacijske i građevinske dozvole pri nadležnim ministarstvima. Provođenja izmjena i dopuna prostornih planova ne ovise o društvu Hrvatske ceste d.o.o. te trajanje ovisi o više faktora koji ne moraju biti vezani uz planiranu cestu. U skladu s navedenim, napominjemo kako je teško u ovako ranoj fazi predvidjeti ukupno trajanje navedenih postupaka kao i početak gradnje planirane spojne ceste.“

Česti i rado viđeni gosti Dubrovačkih ljetnih igara, violončelistica Monika Leskovar i gitarist Petrit Çeku, nastupili su sinoć, 29. srpnja pred brojnom festivalskom publikom u atriju Kneževa dvora. 


Koncert je otvorila Corellijeva La follia, nakon čega su mladi virtuozi izveli Arpeggione sonatu Franza Schuberta, oba djela u obradi Valtera Dešpalja. U drugom dijelu koncerta uslijedila je Canzona domaćeg skladatelja Srđana Dedića, Intermezzo iz opere Goyescas Enriquea Granadosa u obradi Valtera Dešpalja koja je sjajno pokazala kako se ova dva instrumenta dobro nadopunjuju te Siete canciones populares españolas Manuela de Falle čiju obradu potpisuje ugledni hrvatski gitarist Darko Petrinjak, a koje su publiku povele na putovanje različitim španjolskim regijama. Nakon dugotrajnog pljeska brojne publike u Dvoru, uslijedio je neobični glazbeni dodatak - slavna Hallelujah Leonarda Cohena koja je ponudila nešto sasvim drukčije za kraj ove lijepe festivalske večeri.  

Miljenica festivalske publike, violončelistica Monika Leskovar dobitnica je najviših nagrada na brojnim međunarodnim natjecanjima: Čajkovski za mlade glazbenike (Sendai, 1995.), Antonio Janigro (Zagreb, 1996.), Rostropovič (Pariz,1997.), Eurovizijsko natjecanje za mlade glazbenike (Beč, 1998.), nagrada Stradivari natjecanja Roberto Caruana (Milano, 1999.), ARD–natjecanje (München, 2001.), Adam (Novi Zeland, 2003.) i drugih. Gitarist Petrit Çeku je tijekom bogate karijere osvojio čak devet prvih nagrada na međunarodnim natjecanjima. 2008. godine nagrađen je i godišnjom nagradom Mladi glazbenik godine koju dodjeljuju Zagrebačka filharmonija i Hrvatska poštanska banka. Također, 2005. godine je dobio nagradu Ivo Vuljević Hrvatske glazbene mladeži, te je osvojio nagradu na natjecanju Ferdo Livadić, koje se održava u sklopu festivala Samoborska glazbena jesen. 

Çekuov izniman senzibilitet i ekspresivnost privukli su publiku i kritičare diljem svijeta, a on će, na zadovoljstvo festivalske publike i večeras koncertirati u Dvoru i to u kvartetu s gitaristima Zoranom Dukićem, Tvrtkom Sarićem i Marojem Brčićem s početkom u 21:30 sati.

Udarni vikend na hrvatskim cestama donio je sa sobom i ogromne gužve na graničnim prijelazima.

Gužvovito je bilo i na GP Karasovići i Konfin, a na zaprimljenu dojavu o kilometarskim kolonama i potrebi organiziranja dostave vode putnicima, konavoski vatrogasci su podijelili 1200 boca vode.

Nakon konzultacija, a na inicijativu Županije, vodu putnicima na graničnim prijelazima dijelili su pripadnici JVP Konavle s pet vatrogasaca i dva vozila. Akcija dijeljenja vode trajala je do oko 01:30 iza ponoći kad je gužva prošla, a podijeljeno je oko 1200 boca vode od pola litre - javljaju iz Centra 112.

O ovome su obaviještene nadležne službe, a strpljenje pripremite i za danas jer su također velika čekanja na graničnim prijelazima.

ACI je u prvih šest mjeseci ostvario gubitak od 895 tisuća kuna dok je u istom lanjskom razdoblju ostvarena dobit od 3,69 milijuna kuna.

U prvom polugodištu 2017. ostvareno je 77,15 milijuna kuna poslovnih prihoda što u odnosu na prethodno razdoblje čini smanjenje od 1 posto. Najveći utjecaj na smanjenje poslovnih prihoda bilježi marina Rovinj koja je zatvorena zbog rekonstrukcije kopnenog i morskog dijela. Najveće ostvarenje poslovnih prihoda bilježe ACI marine Split, Dubrovnik, Umag te marina Opatija. Najveći porast poslovnih prihoda u odnosu na prethodno razdoblje ostvarile su marine Pomer , Rab Piškera i Umag.Prihodi stalnog veza niži su za 2,2 milijuna kuna, na koje su značajan utjecaj imali radovi na kompletnoj rekonstrukciji marine Rovinj, zbog kojih su izmještena plovila iz marine. Otprilike polovica plovila iz marine Rovinj smještena je na godišnji vez u druge ACI marine, ali je njihov financijski učinak, zbog primijenjenih komercijalnih uvjeta, niži nego je bio u marini Rovinj.

Istovremeno, porasli su prihodi od mjesečnog veza za 16 posto na što su među ostalim utjecali i rezultati nove ACI marine Veljko Barbieri u Slanom. Porasli su i prihodi od zakupa i sporednih djelatnosti za 807 tisuća kuna, te prihodi dnevnog veza.U izvještajnom razdoblju, Društvo ACI d.d. ostvarilo je 42 posto od ukupno planiranih prihoda za 2017. godinu, te 47 posto ukupno planiranih rashoda. Na ostvarenje prihoda utječe sezonalnost poslovanja temeljem koje se u drugom dijelu godine ostvaruje veća realizacija planiranih prihoda.

Do kraja poslovne godine planirana su kapitalna ulaganja u iznosu od 17,2 milijuna kuna, a koji se odnose na nastavak ulaganja u ACI marinu Rovinj te rekonstrukciju sanitarija u dvije ACI marine, javlja seebiz.

Tradicionalna Noć Uvale svake godine uz bogat program okupi mnoštvo posjetitelja kako domaćih, tako i stranih. Na ovogodišnjoj sve okupljene zabavljala je zvijezda večeri Jelena Rozga i to u organizaciji Grada Dubrovnika i Turističke zajednice grada Dubrovnika, a u suradnji s novootvorenim objektom Sunset Beach Dubrovnik.

Naš Maro Bošnjak donosi zanimljivu fotogaleriju. Pogledajte tko se sve našao u njegovom objektivu.

Hrvatska muška vaterpolska reprezentacija osvojila je naslov svjetskog prvaka nakon što je u finalu SP-a u Budimpešti svladala domaćina Mađarsku sa 8:6 (4:0, 0:2, 2:2, 2:2).

Tri gola za Hrvatsku postigao je Sandro Sukno, dva Javier Garcia, a po jednoga Marko Macan, Luka Lončar i Maro Joković. Za Mađarsku je tri gola postigao Marton Vamos, a po jednoga Bela Torok, Kristian Peter Hanhercz i Balasz Erdelyi.
Za Hrvatsku je to drugi naslov u povijesti, točno 10 godina nakon Melbournea 2007. kada je u finalu također svladala Mađarsku.

Ovo je šesta uzastopna medalja za Hrvatsku na svjetskim prvenstvima, uz zlata iz Melbournea i Budimpešte, barakude su osvojile i tri uzastopne bronce (Rim 2009, Šangaj 2011, Barcelona 2013) dok je prije dvije godine u Kazanu osvojila srebro.

Brončanu medalju osvojila je Srbija koja je u susretu za treće mjesto svladala Grčku sa 11:8.

Centar za dramsku umjetnost (CDU) otvorio je nedavno javni poziv za prijavu umjetničkih radova na prvo izdanje 'Unseen mini film' festivala koji će se održati u Cavtatu od 27.9. – 1.10.2017.

Kako ističu organizatori, na prijavu se potiču autore koji se u svom radu bave umjetničkim i socijalnim potencijalima javnog prostora, odnosom rubnih područja i centara, problematikom autorstva mladih umjetnika i istraživanjem u umjetničkom stvaralaštvu novih medija. Kako prvo izdanje UNSEEN mini film festivala nema zadani tematski okvir dobrodošli su i radovi koji se bave drugim temama.Na natječaj se mogu prijaviti svi autori do 35 godina s područja Jugoistočne Europe (Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Grčka, Hrvatska, Kosovo, Makedonija, Rumunjska, Srbija i Slovenija).Na natječaj se mogu prijaviti filmovi svih žanrova u kratkom metru (ne dulji od 20 minuta trajanja uključujući špicu) kao i multidisciplinarni audiovizualni radovi. Svi filmovi moraju biti titlovani na engleski jezik.

- Suočeni s činjenicom da Cavtat živi u sjeni Dubrovnika kao kulturnog središta i da u Cavtatu ne postoji prostor za prikazivanje filmova pokrenuli smo ovaj projekt u želji da promijenimo postojeće stanje – senzibiliziramo publiku za audiovizualne sadržaje, otvorimo prostor lokalnim, nacionalnim i regionalnim autorima i potaknemo umjetničku proizvodnju. Koncept događanja mišljen je u otklonu prema dominatnim načinima prezentacije na festivalima kroz promišljanje odnosa vidljivog i nevidljivog u umjetničkoj proizvodnji. Filmski se program prezentira nenajavljeno – gerilski, na frekvetnim lokacijama u javnom prostoru, zaokupljajući pažnju slučajne publike domaće i međunarodne, a diskurzivni program (radionice i javne diskusije) zauzima središnje mjesto u Domu kulture Cavtat. Uz reviju filmova autora mlađe generacije s područja Jugoistočne Europe na festivalu će biti prikazani i radovi međunarodnih autora. Isti će sudjelovati u javnim diskusijama s lokalnim umjetnicima na temu proizvodnje i prezentacije suvremene umjetnosti, te održati radionice za zainteresirane polaznike. Želimo potaknuti promišljanje o umjetničkim i socijalnim potencijalima javnog prostora, odnosu rubnih područja i centara, problematici autorstva mladih umjetnika i istraživanju u umjetničkom stvaralaštvu novih medija- naveli su iz CDU-a.

Croatia Airlines najgora je među europskim zrakoplovnim kompanijama prema podmirenju kratkoročnih obveza, pokazuju podaci Thomson Reuters Eikona.

Slijedi Norwegian Air Shuttle koji je suočen sa sve većim pritiskom za kontrolom troškova i sređivanjem bilance. Kratkoročne obveze sastoje se od bilo kojeg duga kompanije unutar godinu dana. Obično se sastoje od kratkoročnih bankovnih zajmova.I u samoj kompaniji priznali su ove probleme u izvještaju za prvo tromjesečje u kojem se kaže da je trenutno najznačajniji unutarnji rizik koji utječe na poslovanje Croatia Airlines održavanje likvidnosti. Redovitim praćenjem dospijeća obveza te održavanjem odgovarajućih i dostatnih iznosa gotova novca i pologa za pokriće dospjelih novčanih izdataka Croatia Airlines upravlja rizikom likvidnosti.

Obzirom na izraženu sezonalnost poslovanja radi premošćivanja razdoblja s nižim novčanim priljevima, uobičajeno je kratkoročno zaduživanje putem kratkoročnih bankovnih kredita. U prvom kvartalu 2017. godine korištena su sredstva kratkoročnog kredita Erste banke u iznosu od 7,5 milijuna kn.Preko dugoročnih kredita s varijabilnom kamatnom stopom prisutna je i izloženost kamatnom riziku, zbog čega se redovito prati kretanje kamatnih stopa na svjetskom tržištu i njihov utjecaj na poslovanje kompanije. Izloženost Croatia Airlines kamatnom riziku trenutno nije značajna obzirom da ostatak glavnice po dugoročnom deviznom kreditu iznosi 46,1 milijun kn, javlja seebiz.

Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…