Dubrovnik Insider

Dubrovnik Insider

Pošalji e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Predstavnici Općine Konavle, predvođeni načelnikom Božom Lasićem i zamjenikom Ivo Radonićem nazočili su u srijedu navečer otvorenju UNSEEN mini film festivala u Cavtatu. 

Festival je otvoren projekcijom filmova iz Off-programa u punom Domu kulture u Cavtatu. Prvi prikazani film na festivalu djelo je njemačke autorice Josephine Ehlert, Friedenshöhe iz 2016. koji se bavi paralelnim ljubavnim životima glavne junakinje Aline. Drugi film prikazan sinoć u Cavtatu, dokumentarni je film redatelja Ivana Ramljaka – Kino Otok. Kroz panoramu slika derutnih zdanja nekadašnjih kina i njihove današnje namjene, izmjenjuju se kazivanja aktera kino-života na našim otocima: vjernih gledatelja i gledateljica, ali i kino-operatora. Film Ivana Ramljaka osim što govori o povijesti filmskog života na ovim područjima, donosi i svojevrsnu socijalnu sliku malih primorskih mjesta, često zaboravljenih u našem doživljavanju svijeta.

Načelnik Božo Lasić pozdravio je ovu inicijativu, a odgovarajući na novinarski upit istaknuo kako nema razloga da Cavtat ne dobije ponovno kino koje je nekada imao.
''Važno je da se ovo događa sada, u ovom mjesecu jer je Cavtat imao niz kulturnih događanja i nekoliko festivala. Sada u rujnu se praktički ništa ne događa, a turista još imamo'', rekao je Lasić.
Načelnik Lasić se prisjetio filmske povijesti Cavtata i pozdravio inicijativu za organizaciju filmskog festivala te obećao daljnju podršku Općine ne samo festivalu nego i razvoju javne kulturne infrastrukture u Konavlima. 
Zamjenik Ivo Radonić rekao je kako je ponosan što se na području Općine Konavle održava ''Unseen'', te istaknuo kako se nada da će ova manifestacija postati tradicionalna.
''Ovakav koncept prikazivanja audiovizualnih sadržaja mladih autora je itekako dobrodošao i vjerujem da će ga lokalna publika znati podržati i u što većem broju posjećivati projekcije, ali i radionice i javne diskusije'', istaknuo je on. 

Drugog dana UNSEEN film festivala očekuje nas izbor eksperimentalnih filmova umjetničkog dua SIMKA u Kući Bukovac u Cavtatu. Riječ je o švedskim umjetnicima Simonu Häggblomu i Karin Lind iza kojih je dugogodišnja karijera u audiovizualnim umjetnostima s brojnim međunarodnim suradnjama. Njihove trenutne umjetničke aktivnosti su istraživanje, formiranje i kombiniranje različitih prostora kao mjesta susreta. Nakon projekcije njihovih eksperimentalnih radova, publika će moći sudjelovati i u razgovoru i neformalnom druženju sa švedskim umjetnicima.

Festivalski četvrtak nudi i početak programa Selekcija, večeras u 19:15 na jednoj od vanjskih i nenajavljenih lokacija u javnom prostoru, prilika je pogledati tri kratka filma mladih autora i to: Revolucionarni dom (r. Sead Šabotić, Crna Gora), Bernard ili o granicama konstrukcije (Cristian Drӑgan, Rumunjska) te I know you are but what am I? (r. Nađa Simić, Bosna i Hercegovina). Nakon selektiranih filmova, u Off programu u Domu kulture prikazuju se radovi domaćih filmskih autora: Sanjala si da si sretna (r. Ivana Škrabalo), Kako je Iva otišla 16. rujna (r. Tomislav Šoban), Žene (r. Nikica Zdunić) te Još jednom (r. Ana Opalić).

Nakon svake kiše dolazi sunce ili pak duga. Tako je bilo i poviše Sustjepana i Mokošice. Čitateljica nam je poslala fotografiju predivne duge koja se pojavila dok su još tamni oblaci bili na nebu ali su se sunčeve zrake probijale kroz tmurne oblake. 

Inače, duga je česta optička pojava u Zemljinoj atmosferi u obliku jednog ili više obojenih kružnih lukova, koja nastaje jednostrukim ili višestrukim lomom i odbijanjem zraka svjetlosti u kapljicama kiše. Pojava se obično vidi na zastoru kišnih kapi kada promatrač stoji okrenut leđima Suncu i gleda u smjeru toga zastora.

Peta sjednica gradskog vijeća započela je u 16 sati vijećničkim pitanjima. Zbog gradonačelnikovih problema s glasnicama, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica vijećnike je zamolio da odgovore traže u pisanom obliku ili će umjesto gradonačelnika odgovarati njegove zamjenice. Također, iako su materijale o reviziji Sanitata dobili na klupe, vijećnici o njemu danas nisu raspravljali.

Ljubomir Nikolić (Srđ je Grad) odmah na početku osvrnuo se na projekt Golfa na Srđu.

- Država je dovedena u situaciju da je se tuži zbog neispunjavanja obveza. Molit ću GV da ovu sramotu koje je GV 2013. godine dovelo ispravi i konačno uzme u razmatranje raskid Ugovora s Razvojem golf.

VIJEĆNIČKA PITANJA

Pero Milković pitao je za POS-ove stanove u Solitudu.

Orlanda Tokić odgovorila mu je kako je to POS na dubrovački način.

- Bit će najam na 10 godina s mogućnošću otkupa. Sami stanovi imat će puno manju cijenu od tržišne. Sama lista krenut će u momentu kad budu imovinsko pravni odnosi riješeni i kad se napravi idejno rješenje. Nadam se kako će to biti tijekom iduće godine - kazala je Tokić.

Dolores Lujić također se osvrnula na temu Razvoj Golfa.

- Pune dvije godine točka o raskidanju ugovora za Razvoj golf nije došla na red. Zašto se to izbjegava? Drugo pitanje odnosi se na uređenje dječjih igrališta u Gradu.

Mato Franković je rekao kako je golf od iznimne važnosti za Grad, ali građani su na prvom mjestu.

- Ukoliko se utvrdi da Grad Dubrovnik može raskinuti ugovor i da samim tim ne nastaje šteta to ćemo napraviti. Ukoliko bude suprotno to nećemo napraviti - bio je jasan i kratak Franković.

Jelka Tepšić je kazala kako je namjera uključiti igrališta u redovno održavanje i osigurati kontrolu situacije na igralištima kako ne bi došlo do uništavanja sprava i opreme.

Željko Raguž pitao je što je s novim trajektnim pristajalištem u Brsečinama te predložio u ime DUSTRA-e nabavu tableta vijećnicima kako bi omogućili elektronsko glasovanje.

Terezinu Orlić zanimalo je u kojoj fazi je popločavanje.

Tokić je istaknula kako su konzervatorske smjernice  već napravljene.

- Dobili smo dokumentaciju koja je preduvjet za izradu projektnog zadatka. Cilj je riješiti i oborinsku odvodnju, vjerujem kako će se preduvjeti stvoriti tijekom 2018. godine - odgovorila je Tokić.

Mladena Gojuna zanimalo je hoće li Grad  sudjelovati u uređenju mula Barunova i postoji li u planovima Grada? 

Zamjenica Tokić mu je odgovorila kako je to nadležnost Županije, ali da će u ovom projektu  rado sudjelovati.

Gordan Špero iz HDZ-a osvrnuo se na problem kanalizacije u Gradu te pitao što će učiniti da se ne dogodi potpuni kolaps.

Tokić je odgovorila kako je to hitan projekt u koji kreću čim završi Zimski festival,Tokić je odgovorila kako je to hitan projekt u koji kreću čim završi Zimski festival.

- Projektno rješenje je napravljeno. U pojedine otvore na Stradunu ući će ljudi i sonde na pet pozicija, uz nadzor konzervatora. Poslije čišćenja dolazi sanacija pa će se na dno postaviti keramičke pločice. Sam postupak traje do pola godine.

 Ljubomira Nikolića zanimalo je rješenje prometa u mirovanju u naselju Zlatni potok. Osim toga postavio je pitanje zašto na ključnim prometnim čvorištima nije bilo prometnih redarstvenika.

Orlanda Tokić odgovorila je kako problem nastaje na pješačkom prijelazu na Pilama.

- Dugoročno moramo pojačavati prometno redarstvo i to je jedino pravo rješenje. Što se tiče Zlatnog potoka dio prometne dokumentacije je napravljen. Što se tiče samih građana koji imaju svoje inicijative bez problema ću ih primiti. Dapače. Što se same garaže tiče u GUP-u Grada ima jedna parcela u Zlatnom potoku ali u privatnom je vlasništvu. Stranac je vlasnik i prodaje po vrlo visokoj cijeni.

Ivo Lučić iz HDZ-a osvrnuo se na malverzacije Vodovoda te pita što se dogodilo s vodoopskrbom Gornjih sela.

- Svi znamo problem Gornjih sela, već smo penalizirani od strane Hrvatskih voda. Što se tiče Vodovoda mislim kako je na zadnjim sjednicama sve rečeno. Penalizirani smo za Palatu, Gornja sela dok dio Lozica Vrbica i Mokošica mora se realizirati do kraja godine. Radovi započinju sutra i trajat će do kraja godine.

Marija Bekića zanimalo je što je poduzeo Grad Dubrovnik i osobno gradonačelnik nakon dobivanja revizorskog izvješća Sanitata.

- Po meni se ne bi trebalo zadržati samo na izvješću - bio je jasan Bekić.

Gradonačelnik je kazao kako je vidio da se bivši direktor Sanitata Kunica oglasio i iskazao zadovoljstvo revizijom.

- Kao  gradonačelnik sam dobio informaciju da navedene rezultate moram prijaviti što sam i napravio, proslijedio sam Izvješće o Sanitatu  Općinskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku i Ministarstvu financija.

Miho Obradović pitao je gradonačelnika jesu li zaposleni novi vozači u Libertasu, Čistoći. Kazao je kako raspolažu informacijom da je riječ o nekih 40 ljudi.Miho Obradović pitao je gradonačelnika jesu li zaposleni novi vozači u Libertasu, Čistoći. Kazao je kako raspolažu informacijom da je riječ o nekih 40 ljudi.

Franković je kazao kako su zaposlili petnaestak ljudi  i to tamo gdje su trebali, transparetno i po potrebama.

- U Libertasu se zaposlilo nekoliko ljudi  na određeno vrijeme jer smo tamo pronašli brojne malverzacije. Nećemo zaposliti 13 stručnjaka kako je to bilo s DURA-om i prošlom vlasti, toliko stručnjaka nam na treba - kazao je Franković.

Iako je HNB tek nedavno počeo sramežljivo obavljati svoju ulogu u zaštiti potrošača korisnika financijskih usluga te je Udruga Franak tražila od HNB-a konkretnije i snažnije poteze prema bankama, s oprezom ipak pozdravljaju zadnje preporuke HNB-a prema kreditnim institucijama za smanjenje kamatnog rizika za korisnike kredita. Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:

- Naša konačna ocjena takvog poteza HNB-a ovisit će dakako o konačnom rezultatu odnosno o tome hoće li banke poslušati takve preporuke u praksi. Preporuke u meritumu sadrže dobre smjernice za smanjenje kamatnih rizika, ali mi želimo upozoriti javnost da takve preporuke nisu obvezujuće za banke, a također ostaje nejasna problematična situacija s korisnicima kredita koji više nisu kreditno sposobni. Naime, za razliku od kreditno sposobnih dužnika, takvi dužnici nemaju mogućnost izbora niti mogućnost prelaska u drugu banku ukoliko dobiju nezadovoljavajuću ponudu banke ili ako ponudu uopće i dobiju. Takvi dužnici su u pravilu zarobljeni i osuđeni na dugoročnu otplatu nepovoljnih kredita koji su višestruko skuplji od kredita koji se trenutno nude na tržištu. Apeliramo na banke da takvim dužnicima posebno izađu ususret te da primjene preporuke HNB-a.
Temeljno pitanje jest kakvu će kamatnu stopu banke nuditi. U euro zoni kamatne stope u stambenim kreditima kreću se do 2%, a u ostalim potrošačkim kreditima od 3 do maksimalno 5%. Nema razloga da u Hrvatskoj kamatne stope budu bitno veće nego u euro zoni, posebice ako znamo da je RH među 10 najmanje rizičnih ekonomija u svijetu.


Preporuke su svakako i rezultat naših stalnih upozorenja na visoke kamatne rizike. Udruga Franak je u nekoliko zadnjih susreta s guvernerom HNB-a tražila konkretne poteze puno šireg opsega od preporuka zbog izraženih rizika za potrošače, ali i rizika za banke, što u konačnici predstavlja sistemski rizik za Republiku Hrvatsku s obzirom na veliki broj kredita u kojima je ugovorena promjenjiva kamatna stopa s – naglašavamo - nezakonito i vanugovorno određenim visokim maržama. Međutim, u tome nismo naišli na potpuno razumijevanje od strane naše nadzorne institucije. Udruga Franak je također na sastancima u HNB-u preporučila i ukidanje ulaznih naknada, uvođenje isključivo komforne metode obračuna kamata te obaveznu ponudu anuitetne otplate i otplate u promjenjivim obrocima u novim kreditima.


Ove mjere su još uvijek blagog karaktera te nemaju obvezujuću snagu, ali ipak se ne može negirati veliki napredak u zaštiti potrošača korisnika financijskih usluga u odnosu na zadnjih desetak godina čemu je svakako pridonijela i sama Udruga Franak svojom dugogodišnjom borbom i osvještavanjem javnosti. 


Iako ovakve mjere zaštite potrošača debelo kasne, također pozdravljamo i objavu informativne liste ponude kredita potrošačima koja će svakako omogućiti korisnicima kredita lakšu usporedbu uvjeta na tržištu kredita.
Udruga Franak će pratiti reakcije banaka na preporuke HNB-a te će izvještavati javnost o tome. Krajnji rezultat svakako ovisi i o tome koliko su ljudi svjesni opasnosti promjenjive kamatne stope. Stoga još jednom upozoravamo korisnike kredita na visoke rizike te ih pozivamo da sami aktivno traže povoljnije i sigurnije uvjete za svoje kredite, ukoliko su to u mogućnosti.


I na kraju moramo ponoviti – promjenjive kamatne stope u kreditima ugovorenim prije 2013. nezakonite su, nepoštene i samovoljno definirane odlukama banaka. Stoga preporuke prije svega idu u smjeru ukidanja nezakonitosti u radu banaka, zbog čega banke svakako trebaju ponuditi povoljne fiksne kamatne stope dužnicima. Važno je reći i to da ugovaranjem fiksne kamatne stope nitko ne gubi pravo na tužbu za vraćanje nezakonito naplaćenih preplaćenih kamata u prethodnom razdoblju, pišu iz Udruge Franak.

Župan Nikola Dobroslavić sudjeluje u radu povjerenstva COTER Europskog odbora regija u Bruxellesu.


Članovi Povjerenstva za teritorijalnu, kohezijsku politiku i proračun EU (COTER) na ovom sastanku raspravljaju o izvješću o radu u mandatnom razdoblju od 2015. do 2017. godine te prijedlogu aktivnosti u razdoblju do 2020. godine. Glavna područja nadležnosti Povjerenstva su socijalna i teritorijalna kohezija, europski strukturni i investicijski fondovi, urbana politika, teritorijalna suradnja, prometna politika i proračun Europske unije. 

Tijekom mandatnog razdoblja od 2015. do 2017. godine, jedno od prioritetnih područja za ovo Povjerenstvo bio je rad na prekograničnoj suradnji. U tom cilju, u dokumentu Mišljenje izvjestitelja Nikole Dobroslavića razmotrile su se mogućnosti za jačanje prekogranične suradnje i pitanje postoji li potreba za boljim regulatornim okvirom. Slijedom ovog dokumenta, usvojenog na plenarnoj sjednici Odbora regija, luksemburška vlada osnovala je radnu skupinu stručnjaka iz različitih država članica EU-a u cilju izrade konkretnog prijedloga uredbe o europskoj prekograničnoj konvenciji. Radna skupina zaključila je da u načelu postoje instrumenti dostupni u EU-u za rješavanje financijskih i institucionalnih prepreka, ali da su administrativne i pravne prepreke i dalje prisutne. Prijedlozi za njihovo rješavanje vode u pravcu stvaranja europske prekogranične konvencije i instrumenta kojim bi se omogućilo lokalnim i regionalnim vlastima i dionicima da započnu brz postupak rješavanja administrativnih i pravnih prepreka u prekograničnoj suradnji.

Župan Dobroslavić je imao kratak sastanak s povjerenicom Europske Komisije zaduženom za regionalnu politiku Corinom Cretu koja je uz povjerenika EK za proračun Guntera Oettingera sudjelovala na sastanku u razgovoru o budućnosti financija EU-a. U raspravi o provedbi makroregionalnih strategija, župan Dobroslavić se osvrnuo na nedostatke i nezadovoljstvo slabim provođenjem Strategije EU za Jadransku i Jonsku regiju, posebno u dijelu dodjele financijskih sredstava i alata potrebnih za upravljanje.

Inače, Povjerenstvo COTER jedno je od šest povjerenstava Europskog odbora regija putem kojih kao savjetodavnih tijela djeluje ova institucija EU.

Transnacionalni partnerski radni sastanak projekta TechTown, financiran iz URBACT III programa, održan je u Dubrovniku 26. i 27. rujna u organizaciji Razvojne agencije Grada Dubrovnika, DURA-e.


Sastanak je okupio predstavnike 11 partnerskih gradova: Barnsley, Basingstoke, Cesis, Clermont-Ferrand, Gavle, Limerick, Copenhagen, Nyiregyhaza, San Sebastian, Syracuse i Dubrovnika, te predstavnice URBACT Programa, a tematski fokus sastanka je bio povećanje broja radnih mjesta kroz strategiju Pametnog grada odnosno iskorištavanje potencijala digitalnog gospodarstva za stvaranje novih radnih mjesta.
Prvog dana radnog sastanka, u ime Grada Dubrovnika, sudionike su pozdravile zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić i privremena pročelnica Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž.


"Zadovoljstvo mi je predstaviti vam neke od projekata Pametnog Grada, a koje nastojimo razvijati, nadograđivati i podići na veću razinu kako bismo ih što učinkovitije mogli implementirati u svakodnevni život Grada s ciljem podizanja kvalitete života samih stanovnika, ali i brojnih naših gostiju" kazala je zamjenica Tepšić istaknuvši između ostaloga projekt tzv. brojača gostiju unutar povijesne jezgre, pametnog parkinga i pametnog parka.
Projekt  TechTown s provedbom je započeo u svibnju 2016. godine i od tada se razrađuju teme boljeg razumijevanja digitalne ekonomije, razvoja digitalnog poslovanja (kroz poticanje start-upova, digitalnu transformaciju postojećih sektora, kroz Smart City strategiju, kroz omogućavanje prostora za povezivanje, te inkubatore), ali i najbolji načini pronalaska, razvoja i zadržavanja digitalnih talenata unutar zajednice.


Cilj projekta je ispitati mogućnosti kako manji i srednji gradovi mogu povećati potencijal razvoja digitalne ekonomije, dok se trenutno radi na integriranom akcijskom planu.

Vjernici župe sv. Mihajla na Lapadu u petak, 29. rujna, proslavit će blagdan patrona župe. Svečano koncelebrirano misno slavlje na blagdan sv. Mihajla u župnoj crkvi biti će u 19 sati a prethodit će pobožnost sv. Mihajlu u 18.30 sati.

Također tijekom dana mise će biti u 8 sati i u 10 sati na kojoj će tradicionalno sudjelovati pripadnici MUP-a. Misna slavlja na blagdan i tijekom trodnevnice predvodit će fra Nikola Šantek, definitor i tajnik Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca.

Blagdanu će prethoditi i trodnevna duhovna priprava od utorka, 26. rujna, do četvrtka, 28. rujna. Svakog dana mise će biti u 19 sati a u 18.30 sati započinjat će pobožnost, a vjernici će također imati priliku za ispovijed.

Završilo je treće izdanje filmske radionice Motion s fokusom na glazbeni spot. Radionicu je organizirala udruga Motion u periodu od 21-27.rujna 2017. godine u suradnji sa odsjekom komunikologije na Sveučilištu u Dubrovniku. Mentori trećeg izdanja radionice Motion bili su filmaši Barbara Vekarić, Jason Mann i Jozo Jozipović. 

"Kao Dubrovkinja, imam želju poticati razvoj audiovizualne umjetnosti u Gradu. Vec treću radionicu za redom pozivamo predavače iz raznih zemalja da dođu predavati mladim Dubrovčanima i studentima Sveučilišta. Dubrovnik je predivan grad koji svatko želi posjetiti, stoga se filmski profesionalci rado odazivaju pozivu da sudjeluju na našim radionicama. Svaka radionica koju organiziramo je orijentirana na drugo područje filma: prva je bila o filmu generalno, a druga je bila orijentirana na montažu."

Jozo Jozipović, Dubrovčanin s adresom u Velikoj Britaniji, gdje je otišao studirati filmsku i medijsku produkciju na Sveučilištu u Sunderlandu, jako puno pomaže pri izvođenju radionica.

"Radionice su jako dobra platforma za mlade i entuzijastične pojedince da zagrebu ispod površine i uhvate se u koštac s izazovom, nudeći uvid u situaciju od strane ljudi koji su sami prošli kroz te iste početke. Mislim da je glazbeni spot jedna forma koja nudi početnicima dobru priliku za vježbanje, jer je ta forma fleksibilna i za uspješno snimanje spota nije potrebno vladati filmskim jezikom, već se više igrati i eksperimentirati s vizualima.”

Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…