Dubrovnik Insider

Dubrovnik Insider

Pošalji e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Stižu reakcije na sporni članak u nacrtu prijedloga Obiteljskog zakona. Riječ je o članku u kojem se definira da obitelj čine: majka, otac i njihova djeca, majka s djetetom odnosno otac s djetetom iako ne žive zajedno, te ostali srodnici koji s njima žive.

Prema tome, bračni par bez djece nije obitelj, baka i djed koji se skrbe za unuče koje je ostalo bez roditelja - nisu obitelj, ali nisu obitelj ni istospolni parovi koji odgajaju dijete.

Premijer Andrej Plenković nezadovoljan je što je nacrt izašao u javnost a da se o njemu u Vladi nije raspravljalo. Nacrt zakona ima više od 400 članaka. I kritičari i pristaše zakona tvrde - zaštita djece mora biti na prvome mjestu.

Stiglo je priopćenje Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku - nacrt prijedloga Obiteljskog zakona povlači se na doradu. 

"Svjesni važnosti područja koje uređuje Obiteljski zakon, kao i u najboljem interesu zainteresirane javnosti, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku povlači zakon s Javnog savjetovanja na doradu", stoji u priopćenju.  

HNS neće podržati prijedlog novog Obiteljskog zakona koji je pušten u javnu raspravu, priopćio je HNS i navodi da smatra da je u 21. stoljeću potpuno neprihvatljiva definicija obitelji po kojoj bračni par bez djece nije obitelj, pa predlaže da se taj zakonski prijedlog povuče i doradi. Sloboda u planiranju obitelji i odlučivanju o rađanju djece koja se i ovim prijedlogom zakona osporava, jedna je od temeljnih sloboda.

Novim prijedlogom zakona izvanbračni parovi moći će samo u iznimnom slučaju posvojiti dijete, a u isto vrijeme u Hrvatskoj je čak 80 tisuća parova neplodno, upozorio je HNS koji pita i što je s roditeljima koji su tijekom života izgubili dijete, donosi hrt.

Posljednja točka dnevnog reda,  pete sjednice Gradskog vijeća, Prijedlog rješenja  o imenovanju članova Upravnog vijeća zaklade Blaga djela bila je veoma zanimljiva i burna. Kao članovi Upravnog vijeća ove zaklade predloženi su Mario Dujić, Maro Kristić, Kruno Težak, Nada Medović te Terezina Orlić. Imenovanje čak troje predstavnika iz Grada nije se svidjelo Vidu Bogdanoviću koji je bio jako oštar u svom nastupu ukazavši na nelogičnosti.

- Ovdje vam fali nešto. Ne znam jeste vidjeli statut. U njemu piše tko predlaže članove vijeća, a to je upravitelj. Mi taj papir nismo dobili zato jer je vjerojatno upravitelj dao dva imena, a vi ste složili još tri. Ne sviđa mi se što se politika uvalila u Blaga djela. U statutu kad smo ga onda donosili je predloženo da jedan član bude predstavnik Grada Dubrovnika, a sad odjednom imamo još dva Terezinu Orlić i Mara Kristića. Ne bih volio da je Terezina Orlić iskorištena zato što je glavni kreator blokade bio Pero Vićan skupa s bivšim gradonačelnikom i Olgom Muratti. Oni su blokirali udrugu zadnjih godina. Ne govorim ovo kao uvrijeđena frajla. Cijela ova igra mi se ne sviđa. Svako povjerenstvo je puno politike, puno više nego struke. Glasat ću za ovo jer želim da Blago djelo konačno profunkcionira. Neki projekti stoje blokirani, neki prostori neiznajmljeni - bio je oštar Bogdanović.

Dodao je kako su Blaga djela u nekoliko sporova s Gradom zato što im nije htio dati povrat imovine.

- Ne vraća im poslovne prostore u vlasništvu. Kako će se postaviti s jedne strane predstavnici Grada,  a s druge ovi iz Blagih djela? Čije interese ćete braniti? To nisu zajednički interesi. Ovo je trebalo preciznije pripremiti. Nisam sretan što se politika uvukla u Zakladu. Ima previše uglednih Dubrovčana izvan politike koji nisu uključeni - kazao je Bogdanović.

Gradonačelnik Mato Franković imao je spreman odgovor za ovu prozivku.

- Pred vama se nakon sedam godina nalazi prijedlog za članove vijeća Blagih djela, zaklade koja nije mogla raspisati natječaj za knjižaru na Stradunu i zato je cijelo vrijeme zatvorena. Jednim zajedničkim dogovorom s Nikolom Obuljenom došli smo do rješenja kojim bi imenovali ljude koji su se zalagali. Svi u ovom gradu pripadaju nekoj politici, međutim biti član vijeća Zaklade Blaga djela je časna dužnost. Što se tiče raspodjele imovine,  navedene osobe ne mogu utjecati na sudske sporove između Blagih djela i Grada Dubrovnika. Ne mogu utjecati niti ja. Osobno ne želim sudjelovati i miješati se u navedene postupke. Dosadašnji upravitelj Nikola Ćićo Obuljen dao je maksimalnu energiju. Očekujem i od budućih članova upravnog vijeća Zaklade da će prepoznati napor Obuljena i predložiti na idućoj sjednici njegovo imenovanje za novog/starog ravnatelja - kazao je Franković.

Terezini Orlić nije se svidjela poveznica s Perom Vićanom.

- Stvarno ne znam na koji način bih ja trebala biti Pero Vićan. Moje ime je Terezina Orlić imam svoju povijest, obitelj i ne vidim nikakav razlog da me se dovodi u vezu s Perom Vićanom - konstatirala je Orlić, na što joj je Bogdanović uzvratio kako nitko nije kazao da je ona Pero Vićan, ali kako joj treba biti jasno da je u ovoj političkoj utakmici bila njegov član.

- On je vas nominirao za kandidatkinju. Što ćemo se lagati? Znamo tko je Pero Vićan. Znam što je radio što se tiče zaklade Blagih djela. Meni je drago da vas je Mato Franković predložio kao članicu usprkos Peru Vićanu jer on ne može smisliti Nikolu Obuljena. Drago mi je da ćete na prvoj sjednici predložiti Obuljena kao novog/starog ravnatelja suprotno raspoloženju Pera Vićana - kazao je Bogdanović.

Vijećnik Ljubo Nikolić konstatirao je zašto ovom Gradskom vijeću te Gradu Dubrovniku treba da ulaze u jednu takvu udrugu.- Mijenja li smisao udruge ulazak članova gradskog vijeća? Ne vjerujem da je intencija Obuljena da se Zaklada politizira. Zašto se tako ne guramo u druge nevladine organizacije, u Eko ombliće, Srđ je grad. Mi bi vas primili svakako - konstatirao je Nikolić na što mu se Potrebica zahvalio kazavši kako će se prijaviti.

Inače, predsjednik Gradskog vijeća, Marko Potrebica nahvalio je gradonačelnika Mata Frankovića jer je u samo 100 dana uspio riješiti ono što je opterećivalo Grad zadnjih sedam godina.

-  Iznimno mi je zadovoljstvo što ste najavili da će Ćićo biti novi stari ravnatelj. Meni osobno to daje vjeru da ćemo i ove druge projekte isto tako riješiti, ali ne mogu se složiti s Bogdanovićem da postoje ljudi od struke i ljudi od politike - kazao je Potrebica.

- Predsjedniče vi ste vrlo vješt govornik. Nemam protiv osoba ništa, ali imam protiv principa. Prvi princip je da ste vi zaobiđeni ovdje. U upravnom statutu piše da vi trebate pregovarati, a vi ste saznali za ovo kad i ja. Ne sumnjam u kvalitete gradonačelnika Frankovića, ali politika se ne smije miješati. Ovo što mi radimo su političke funkcije. Franković je imenovao Ćića, iako on nema s tim nikakve veze. Ja sam samo htio ukazat da je politika uklizala u Blago djelo a to nije dobro. Znam što su zadnjih sedam godina htjeli učiniti od Blagih djela. Očekujem da će vrlo brzo doći izmjena statuta temeljem politike - odgovorio je Bogdanović Potrebici.

Matiju Čale Mratović zanimalo je tko je predložio članove Upravnog vijeća - Nikola Obuljen ili gradonačelnik Mato Franković. Uz opasku kako jako cijeni Ćića, Čale Mratović pitala je gradonačelnika hoće li na ovaj način imenovati i članove kulturnih vijeća.

- Nikola Obuljen  je predlagatelj. On se dogovorio s nama zato jer zna da su naše namjere časne. Mi ne želimo i nećemo trgovati prostorima Zaklade Blaga djela. Oni služe za javni interes, a što se tiče imenovanja u kulturna vijeća mi nećemo slijediti vašu praksu. U kulturna vijeća ćemo predlagati stručnjake - zaključio je Franković.

Uz jedan suzdržan glas donesena je odluka o rješenju imenovanja članova Zaklade Blaga djela. Sljedeća sjednica najavljena je između 15. i 22. listopada.

Sedma točka dnevnog reda koja se tiče imenovanja Povjerenstva za verifikaciju Programa za provedbu državnog, javnog, otvorenog za realizaciju u jednom stupnju i anonimnog natječaja krajobrazne arhitekture za park Gradac u Dubrovniku izazvala je zanimljivu raspravu.

U posebnom fokusu bila je Olga Muratti (HSU) koja je ušla u Povjerenstvo. Inače, u Povjerenstvu će biti još resorna pročelnica Jelena Lončarić te zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić. Povjerenstvo će donijeti program temeljem čega će se raspisati natječaj. Amandman KLGB Srđ je Grad  da se Povjerenstvo proširi za dva člana,  predstavnika građana kotara Pile Kono i predstavnika iz Društva arhitekata prihvaćen je.

Mladen Gojun iznenađen je prijedlogom članova povjerenstva jer kako je kazao 'nigdje nema krajobraznog arhitekta, a ima ih u Gradu'.

- Nije mi jasno zašto je Olga Muratti članica povjerenstva jedino ako nije stručnjak za krajobraznu arhitekturu, a to nitko nije znao - pitala je Dolores Lujić.

Gradonačelnik Mato Franković odgovorio joj je kako je Muratti predložio iz više razloga.

- Olga Muratti sigurno se susretala s mnogim upitima za park Gradac tijekom svog dugogodišnjeg rada u Gradskom vijeću, a ujedno mi je savjetnica i predstavlja mene u tom povjerenstvu - kazao je gradonačelnik.

- Drago mi je da je kolegica Doršner spomenula ulogu Duba. Pitajmo se zašto obnavljamo park Gradac. Je li se nešto dogodilo? Obnavljamo ga zato što za njega nismo marili. Sa žaljenjem moram konstatirati da obnova slijedi zbog nebrige za park i nedostatka političke volje da se što prije stavi na GV.  O ovome smo trebali raspravljati prije. Gradonačelniče ne razumijem što ste Olgu Muratti stavili? Bio bih puno sretniji kad bi tu bio neki beskompromisni borac za zelenilo i to što park treba biti. Imam apsolutno povjerenje u gospođu Lončarić jer se zalagala da ova točka može doći na GV - bio je kritičan Ljubo Nikolić.

Željko Raguž također se osvrnuo na postavljanje Muratti u Povjerenstvo, a istaknuo je kako Vrtlar nema svog predstavnika u Povjerenstvu.

- Cijenim gospođu Muratti, ali da mi gospođa Muratti bude prije predstavnika Vrtlara nikako ne prihvaćam - kazao je Raguž.

Unatoč negodovanju protiv Muratti na kraju je ipak jednoglasno donesen zaključak o imenovanju Povjerenstva za verifikaciju Programa za provedbu državnog, javnog, otvorenog za realizaciju u jednom stupnju i anonimnog natječaja krajobrazne arhitekture za park Gradac u Dubrovniku. 

Potrebica je na kraju dodao kako se nada da će Povjerenstvo opravdati povjerenje.

Šesta točka dnevnog reda 5. sjednice Gradskog vijeća bila je Prijedlog plana mreže dječjih vrtića na području Grada Dubrovnika.

- Naša ustanova Dječji vrtići Dubrovnik ima preveliki broj djece pa se zbog toga dijeli na tri - pojasnila je zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić, a resorni pročelnik Miho Katičić dodatno je obrazložio kako će biti tri ustanove uz postojeću koja će se zvati Dječji vrtići Dubrovnik. 

Ljubomir Nikolić je prihvatio ovu odluku.

- Mislim kako je vrijendo naglasiti da je za otvaranje vrtića postoje standardi koje zakonodavac propisuje. Činjenica je da čak neki naši vrtići imaju neadekvatne prostore, a imaju dozvole što nije slučaj s privatnim vrtićima. Moja ideja je što učiniti da ipak i te privatne vrtiće pokrećemo - kazao je Nikolić.

Marko Potrebica rekao je da je htio pomoći vrtiću Čarolija.

- Vidio sam da su svi vrtići otvarani bez suglasnosti. Mi smo grad bez liste čekanja za dječje vrtiće. Podržavam inicijativu gradnje vrtića i da djecu smjestimo u adekvatne prostore. S druge strane imate privatnu inicijativu i uložene novce, ali propis je loše i kruto napisan da ga je nemoguće provesti. Sad ćete imati paradoks da će inspekcija zatvoriti Čaroliju jer nema dozvolu. Pazite kakve propise imamo u RH! Vrtić Čarolija je bolje opremljen nego vrtić gdje idu moja djeca. Apelirao bih na gradonačelnika da probamo napraviti izuzetak po pitanju Čarolije  jer će šest osoba ostati bez posla i 40 djece neće imati gdje. Uputimo svi zajedno dopis Ministarstvu i probajmo to riješiti do 1. siječnja 2018. godine.

Jednoglasno donesen plan mreže dječjih vrtića na području Grada Dubrovnika.

Predstavnici Općine Konavle, predvođeni načelnikom Božom Lasićem i zamjenikom Ivo Radonićem nazočili su u srijedu navečer otvorenju UNSEEN mini film festivala u Cavtatu. 

Festival je otvoren projekcijom filmova iz Off-programa u punom Domu kulture u Cavtatu. Prvi prikazani film na festivalu djelo je njemačke autorice Josephine Ehlert, Friedenshöhe iz 2016. koji se bavi paralelnim ljubavnim životima glavne junakinje Aline. Drugi film prikazan sinoć u Cavtatu, dokumentarni je film redatelja Ivana Ramljaka – Kino Otok. Kroz panoramu slika derutnih zdanja nekadašnjih kina i njihove današnje namjene, izmjenjuju se kazivanja aktera kino-života na našim otocima: vjernih gledatelja i gledateljica, ali i kino-operatora. Film Ivana Ramljaka osim što govori o povijesti filmskog života na ovim područjima, donosi i svojevrsnu socijalnu sliku malih primorskih mjesta, često zaboravljenih u našem doživljavanju svijeta.

Načelnik Božo Lasić pozdravio je ovu inicijativu, a odgovarajući na novinarski upit istaknuo kako nema razloga da Cavtat ne dobije ponovno kino koje je nekada imao.
''Važno je da se ovo događa sada, u ovom mjesecu jer je Cavtat imao niz kulturnih događanja i nekoliko festivala. Sada u rujnu se praktički ništa ne događa, a turista još imamo'', rekao je Lasić.
Načelnik Lasić se prisjetio filmske povijesti Cavtata i pozdravio inicijativu za organizaciju filmskog festivala te obećao daljnju podršku Općine ne samo festivalu nego i razvoju javne kulturne infrastrukture u Konavlima. 
Zamjenik Ivo Radonić rekao je kako je ponosan što se na području Općine Konavle održava ''Unseen'', te istaknuo kako se nada da će ova manifestacija postati tradicionalna.
''Ovakav koncept prikazivanja audiovizualnih sadržaja mladih autora je itekako dobrodošao i vjerujem da će ga lokalna publika znati podržati i u što većem broju posjećivati projekcije, ali i radionice i javne diskusije'', istaknuo je on. 

Drugog dana UNSEEN film festivala očekuje nas izbor eksperimentalnih filmova umjetničkog dua SIMKA u Kući Bukovac u Cavtatu. Riječ je o švedskim umjetnicima Simonu Häggblomu i Karin Lind iza kojih je dugogodišnja karijera u audiovizualnim umjetnostima s brojnim međunarodnim suradnjama. Njihove trenutne umjetničke aktivnosti su istraživanje, formiranje i kombiniranje različitih prostora kao mjesta susreta. Nakon projekcije njihovih eksperimentalnih radova, publika će moći sudjelovati i u razgovoru i neformalnom druženju sa švedskim umjetnicima.

Festivalski četvrtak nudi i početak programa Selekcija, večeras u 19:15 na jednoj od vanjskih i nenajavljenih lokacija u javnom prostoru, prilika je pogledati tri kratka filma mladih autora i to: Revolucionarni dom (r. Sead Šabotić, Crna Gora), Bernard ili o granicama konstrukcije (Cristian Drӑgan, Rumunjska) te I know you are but what am I? (r. Nađa Simić, Bosna i Hercegovina). Nakon selektiranih filmova, u Off programu u Domu kulture prikazuju se radovi domaćih filmskih autora: Sanjala si da si sretna (r. Ivana Škrabalo), Kako je Iva otišla 16. rujna (r. Tomislav Šoban), Žene (r. Nikica Zdunić) te Još jednom (r. Ana Opalić).

Nakon svake kiše dolazi sunce ili pak duga. Tako je bilo i poviše Sustjepana i Mokošice. Čitateljica nam je poslala fotografiju predivne duge koja se pojavila dok su još tamni oblaci bili na nebu ali su se sunčeve zrake probijale kroz tmurne oblake. 

Inače, duga je česta optička pojava u Zemljinoj atmosferi u obliku jednog ili više obojenih kružnih lukova, koja nastaje jednostrukim ili višestrukim lomom i odbijanjem zraka svjetlosti u kapljicama kiše. Pojava se obično vidi na zastoru kišnih kapi kada promatrač stoji okrenut leđima Suncu i gleda u smjeru toga zastora.

Peta sjednica gradskog vijeća započela je u 16 sati vijećničkim pitanjima. Zbog gradonačelnikovih problema s glasnicama, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica vijećnike je zamolio da odgovore traže u pisanom obliku ili će umjesto gradonačelnika odgovarati njegove zamjenice. Također, iako su materijale o reviziji Sanitata dobili na klupe, vijećnici o njemu danas nisu raspravljali.

Ljubomir Nikolić (Srđ je Grad) odmah na početku osvrnuo se na projekt Golfa na Srđu.

- Država je dovedena u situaciju da je se tuži zbog neispunjavanja obveza. Molit ću GV da ovu sramotu koje je GV 2013. godine dovelo ispravi i konačno uzme u razmatranje raskid Ugovora s Razvojem golf.

VIJEĆNIČKA PITANJA

Pero Milković pitao je za POS-ove stanove u Solitudu.

Orlanda Tokić odgovorila mu je kako je to POS na dubrovački način.

- Bit će najam na 10 godina s mogućnošću otkupa. Sami stanovi imat će puno manju cijenu od tržišne. Sama lista krenut će u momentu kad budu imovinsko pravni odnosi riješeni i kad se napravi idejno rješenje. Nadam se kako će to biti tijekom iduće godine - kazala je Tokić.

Dolores Lujić također se osvrnula na temu Razvoj Golfa.

- Pune dvije godine točka o raskidanju ugovora za Razvoj golf nije došla na red. Zašto se to izbjegava? Drugo pitanje odnosi se na uređenje dječjih igrališta u Gradu.

Mato Franković je rekao kako je golf od iznimne važnosti za Grad, ali građani su na prvom mjestu.

- Ukoliko se utvrdi da Grad Dubrovnik može raskinuti ugovor i da samim tim ne nastaje šteta to ćemo napraviti. Ukoliko bude suprotno to nećemo napraviti - bio je jasan i kratak Franković.

Jelka Tepšić je kazala kako je namjera uključiti igrališta u redovno održavanje i osigurati kontrolu situacije na igralištima kako ne bi došlo do uništavanja sprava i opreme.

Željko Raguž pitao je što je s novim trajektnim pristajalištem u Brsečinama te predložio u ime DUSTRA-e nabavu tableta vijećnicima kako bi omogućili elektronsko glasovanje.

Terezinu Orlić zanimalo je u kojoj fazi je popločavanje.

Tokić je istaknula kako su konzervatorske smjernice  već napravljene.

- Dobili smo dokumentaciju koja je preduvjet za izradu projektnog zadatka. Cilj je riješiti i oborinsku odvodnju, vjerujem kako će se preduvjeti stvoriti tijekom 2018. godine - odgovorila je Tokić.

Mladena Gojuna zanimalo je hoće li Grad  sudjelovati u uređenju mula Barunova i postoji li u planovima Grada? 

Zamjenica Tokić mu je odgovorila kako je to nadležnost Županije, ali da će u ovom projektu  rado sudjelovati.

Gordan Špero iz HDZ-a osvrnuo se na problem kanalizacije u Gradu te pitao što će učiniti da se ne dogodi potpuni kolaps.

Tokić je odgovorila kako je to hitan projekt u koji kreću čim završi Zimski festival,Tokić je odgovorila kako je to hitan projekt u koji kreću čim završi Zimski festival.

- Projektno rješenje je napravljeno. U pojedine otvore na Stradunu ući će ljudi i sonde na pet pozicija, uz nadzor konzervatora. Poslije čišćenja dolazi sanacija pa će se na dno postaviti keramičke pločice. Sam postupak traje do pola godine.

 Ljubomira Nikolića zanimalo je rješenje prometa u mirovanju u naselju Zlatni potok. Osim toga postavio je pitanje zašto na ključnim prometnim čvorištima nije bilo prometnih redarstvenika.

Orlanda Tokić odgovorila je kako problem nastaje na pješačkom prijelazu na Pilama.

- Dugoročno moramo pojačavati prometno redarstvo i to je jedino pravo rješenje. Što se tiče Zlatnog potoka dio prometne dokumentacije je napravljen. Što se tiče samih građana koji imaju svoje inicijative bez problema ću ih primiti. Dapače. Što se same garaže tiče u GUP-u Grada ima jedna parcela u Zlatnom potoku ali u privatnom je vlasništvu. Stranac je vlasnik i prodaje po vrlo visokoj cijeni.

Ivo Lučić iz HDZ-a osvrnuo se na malverzacije Vodovoda te pita što se dogodilo s vodoopskrbom Gornjih sela.

- Svi znamo problem Gornjih sela, već smo penalizirani od strane Hrvatskih voda. Što se tiče Vodovoda mislim kako je na zadnjim sjednicama sve rečeno. Penalizirani smo za Palatu, Gornja sela dok dio Lozica Vrbica i Mokošica mora se realizirati do kraja godine. Radovi započinju sutra i trajat će do kraja godine.

Marija Bekića zanimalo je što je poduzeo Grad Dubrovnik i osobno gradonačelnik nakon dobivanja revizorskog izvješća Sanitata.

- Po meni se ne bi trebalo zadržati samo na izvješću - bio je jasan Bekić.

Gradonačelnik je kazao kako je vidio da se bivši direktor Sanitata Kunica oglasio i iskazao zadovoljstvo revizijom.

- Kao  gradonačelnik sam dobio informaciju da navedene rezultate moram prijaviti što sam i napravio, proslijedio sam Izvješće o Sanitatu  Općinskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku i Ministarstvu financija.

Miho Obradović pitao je gradonačelnika jesu li zaposleni novi vozači u Libertasu, Čistoći. Kazao je kako raspolažu informacijom da je riječ o nekih 40 ljudi.Miho Obradović pitao je gradonačelnika jesu li zaposleni novi vozači u Libertasu, Čistoći. Kazao je kako raspolažu informacijom da je riječ o nekih 40 ljudi.

Franković je kazao kako su zaposlili petnaestak ljudi  i to tamo gdje su trebali, transparetno i po potrebama.

- U Libertasu se zaposlilo nekoliko ljudi  na određeno vrijeme jer smo tamo pronašli brojne malverzacije. Nećemo zaposliti 13 stručnjaka kako je to bilo s DURA-om i prošlom vlasti, toliko stručnjaka nam na treba - kazao je Franković.

Iako je HNB tek nedavno počeo sramežljivo obavljati svoju ulogu u zaštiti potrošača korisnika financijskih usluga te je Udruga Franak tražila od HNB-a konkretnije i snažnije poteze prema bankama, s oprezom ipak pozdravljaju zadnje preporuke HNB-a prema kreditnim institucijama za smanjenje kamatnog rizika za korisnike kredita. Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:

- Naša konačna ocjena takvog poteza HNB-a ovisit će dakako o konačnom rezultatu odnosno o tome hoće li banke poslušati takve preporuke u praksi. Preporuke u meritumu sadrže dobre smjernice za smanjenje kamatnih rizika, ali mi želimo upozoriti javnost da takve preporuke nisu obvezujuće za banke, a također ostaje nejasna problematična situacija s korisnicima kredita koji više nisu kreditno sposobni. Naime, za razliku od kreditno sposobnih dužnika, takvi dužnici nemaju mogućnost izbora niti mogućnost prelaska u drugu banku ukoliko dobiju nezadovoljavajuću ponudu banke ili ako ponudu uopće i dobiju. Takvi dužnici su u pravilu zarobljeni i osuđeni na dugoročnu otplatu nepovoljnih kredita koji su višestruko skuplji od kredita koji se trenutno nude na tržištu. Apeliramo na banke da takvim dužnicima posebno izađu ususret te da primjene preporuke HNB-a.
Temeljno pitanje jest kakvu će kamatnu stopu banke nuditi. U euro zoni kamatne stope u stambenim kreditima kreću se do 2%, a u ostalim potrošačkim kreditima od 3 do maksimalno 5%. Nema razloga da u Hrvatskoj kamatne stope budu bitno veće nego u euro zoni, posebice ako znamo da je RH među 10 najmanje rizičnih ekonomija u svijetu.


Preporuke su svakako i rezultat naših stalnih upozorenja na visoke kamatne rizike. Udruga Franak je u nekoliko zadnjih susreta s guvernerom HNB-a tražila konkretne poteze puno šireg opsega od preporuka zbog izraženih rizika za potrošače, ali i rizika za banke, što u konačnici predstavlja sistemski rizik za Republiku Hrvatsku s obzirom na veliki broj kredita u kojima je ugovorena promjenjiva kamatna stopa s – naglašavamo - nezakonito i vanugovorno određenim visokim maržama. Međutim, u tome nismo naišli na potpuno razumijevanje od strane naše nadzorne institucije. Udruga Franak je također na sastancima u HNB-u preporučila i ukidanje ulaznih naknada, uvođenje isključivo komforne metode obračuna kamata te obaveznu ponudu anuitetne otplate i otplate u promjenjivim obrocima u novim kreditima.


Ove mjere su još uvijek blagog karaktera te nemaju obvezujuću snagu, ali ipak se ne može negirati veliki napredak u zaštiti potrošača korisnika financijskih usluga u odnosu na zadnjih desetak godina čemu je svakako pridonijela i sama Udruga Franak svojom dugogodišnjom borbom i osvještavanjem javnosti. 


Iako ovakve mjere zaštite potrošača debelo kasne, također pozdravljamo i objavu informativne liste ponude kredita potrošačima koja će svakako omogućiti korisnicima kredita lakšu usporedbu uvjeta na tržištu kredita.
Udruga Franak će pratiti reakcije banaka na preporuke HNB-a te će izvještavati javnost o tome. Krajnji rezultat svakako ovisi i o tome koliko su ljudi svjesni opasnosti promjenjive kamatne stope. Stoga još jednom upozoravamo korisnike kredita na visoke rizike te ih pozivamo da sami aktivno traže povoljnije i sigurnije uvjete za svoje kredite, ukoliko su to u mogućnosti.


I na kraju moramo ponoviti – promjenjive kamatne stope u kreditima ugovorenim prije 2013. nezakonite su, nepoštene i samovoljno definirane odlukama banaka. Stoga preporuke prije svega idu u smjeru ukidanja nezakonitosti u radu banaka, zbog čega banke svakako trebaju ponuditi povoljne fiksne kamatne stope dužnicima. Važno je reći i to da ugovaranjem fiksne kamatne stope nitko ne gubi pravo na tužbu za vraćanje nezakonito naplaćenih preplaćenih kamata u prethodnom razdoblju, pišu iz Udruge Franak.

Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…