Dubrovnik Insider

Dubrovnik Insider

Pošalji e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Jučer u 13:15 sati, ŽC112 Dubrovnik zaprimio je dojavu o prometnoj nesreći sa jednom ozljeđenom osobom. Nesreća se dogodila nasuprot Hotela Bellevue u Dubrovniku a sudjelovali su osobni automobil i motor. Po dojavi ŽC112 Dubrovnik odmah je izvijestio HMP i OKC PU DNŽ.

Dana 03.10. u 18:11 sati u ŽC 112 Dubrovnik zaprimljena je dojava o manjem požaru u blizini nadvožnjaka u Opuzenu. ŽC 112 Dubrovnik odmah je po dojavi izvjestio DVD Opuzen koje je izašao na intervenciju s  šest vatrogasaca i dva vozila. Prema informacijama dobivenim od DVD Opuzen požar je lokaliziran  oko 20.00 sati, nakon čega su se natapali rubni dijelovi i čuvalo požarište. Izgorjela površina je oko 400 m2.

U ranim jutarnjim satima na svijet je došao još jedan Jugaš, koji za par godina možda i zaigra za klub. Naime,  mama Antonija i tata Vjeko jutros su postali ponosni i sretni roditelji malenog Karla. 

Iskrene čestitke roditeljima!

Cijena maslaca na svjetskim burzama vrtoglavo raste. U samo nekoliko mjeseci maslac je u maloprodaji poskupio i do 80 posto. I tu ne namjerava stati jer je potražnja za maslacem najveća uoči božićnih blagdana. Pitanje je hoće li ga uopće biti. Zbog poremećaja na tržištu, Europi prijeti nestašica te namirnice.

Potražnja je sve veća, a maslaca je sve manje. Logičan slijed - poskupljenje. Tako smo primjerice, pakiranje maslaca od 250 grama u siječnju plaćali 16 kuna dok je isti proizvod u lipnju stajao 20 kuna. U rujnu mu se maloprodajna cijena popela na 23 kune. Koliko će stajati u prosincu, kada je zbog blagdana potražnja i najveća, ne usuđujemo se prognozirati.

Najcrnji scenarij mogao bi biti nestašica maslaca uoči Božića.

"Hrvatski mljekarski sektor se već posljednjih nekoliko godina susreće s ogromnim padom proizvodnje mlijeka. Međutim, ova nestašica maslaca se događa na europskom tržištu i ona se reflektira i na naše tržište", kaže Rašeljka Maras iz Gospodarskog interesnog udruženja Croatiastočar.
Europski je maslac "istopio" ruski embargo.


"Došlo je do toga da su se pojavili užasni tržišni viškovi maslaca. Cijena je pala i sada kada su se te zalihe koje su se godinama gomilale prodale, sada je došlo do značajnog rasta u cijeni", kaže Maras.

Cijeli članak pročitajte OVDJE.

Imunitet oslabljuje uslijed čestih i ponavljanih upala i bolesti, sve većeg stresa, užurbanog načina života, a često se ne možemo pohvaliti ni zdravom prehranom ni svježim i zdravim zrakom kojeg udišemo, kaže dr. med. i fitoterapeutkinja Ksenija Krajina Pokupec.


Imunitet je prirodni obrambeni sustav organizma koji ga štiti od virusa i bakterija, pa tako i bolesti koje oni izazivaju. Snaga imuniteta jednim je dijelom nasljedna od roditelja, a liječnica Krajina Pokupec objašnjava da se ovo svrstava u primarni imunitet. No, on je većim dijelom je građen životnim navikama, te tada govorimo o sekundarnom imunitetu.

 
Kako radi imunološki sustav?


Sve što se unosi u organizam, ali i navike poput kretanja te boravka na svježem zraku, utječe na sposobnost imuniteta da brani organizam od bolesti. Imunitet se također dijeli na aktivni i pasivni.
- Kada se razbolimo, naš organizam proizvodi antitijela u borbi protiv neprijatelja, to jest bakterija i virusa. Antitijela su bijele krvne stanice, takozvani T limfociti iz endokrine žlijezde timusa i B limfociti iz koštane srži. Oni jako dobro pamte, i kad nas sljedeći puta napadne isti virus ili bakterija, limfociti će se vrlo brzo mobilizirati i braniti naš organizam. Zato od nekih bolesti nećemo nikada oboljeti dva puta. Ovo je aktivni imunitet – objašnjava Krajina Pokupec.


Pasivni imunitet odnosi se na komponentu imuniteta koja se gradi cjepivima prije nego što se organizam razboli. Cjepivom se u organizam pasivno unose oslabljeni uzročnici bolesti na koje on polako stvara antitijela.
- Pasivan imunitet, to jest cijepljenje, dobijemo kod raznih dječjih zaraznih bolesti, a i sada se ljudi cijepe prije sezone gripe. Potrebno je cijepiti se ranije kako bi tijelo stiglo proizvesti antitijela. Dakle, to je pasivno stečen imunitet, jer se nismo razboljeli i nismo aktivno sudjelovali u obrani od različitih uzročnika bolesti – pojašnjava Krajina Pokupec

.
Zimi je imunitet obično slabiji nego ljeti, te su i bolesti poput gripe tada puno učestalije. A on počinje slabiti u jesen i to zbog mnogih razloga.


- Prema mom dugogodišnjem iskustvu, osnovni problem početkom jeseni je taj što zbog pada temperatura ljudi smanje unos vode i druge tekućine – kaže nutricionistica Olja Martinić.
- Najčešća greška koju ljudi rade je, uz smanjen unos vode, i neuravnotežena prehrana – dodaje Martinić. Osim loših prehrambenih navika, na pad imuniteta uvelike utječe i promjena životnog stila koja nastupa u jesen. Zbog nižih temperatura ljudi sve manje borave na svježem zraku, a time si također ograničavaju kretanje. 

Važnost vitamina D


- Niže temperature i smanjivanje dnevne svjetlosti, umor zbog obaveza i stresa, okolnosti su koje zahtijevaju prilagodbu našeg organizma i imuniteta. Prve virusne i druge infekcije stvaraju dodatni stres na imunitet – objašnjava fitoterapeutkinja i homeopatkinja Katarina Michael.

- Nakon izobilja sunca u jesen, naglo ostajemo bez neophodnog prirodnog izvora vitamina D3 i zato se svima, a osobito iscrpljenim ljudima te onima s težim oboljenjima, bolestima zglobova i crijeva, preporučuje dostatan unos ovog vitamina – kaže Michael. Važnost vitamina D u izgradnji imuniteta ističe i nutricionistica Karmen Matković Melki.


- Sunce kojem smo izloženiji ljeti omogućuje organizmu da sam proizvede vitamin D. Upravo manjak ovog vitamina može utjecati na imunitet i raspoloženje, stoga su ljudi često loše raspoloženi s dolaskom jeseni, a protiv toga se najbolje boriti upravo jesenskim, sezonskim namirnicama.


Cijeli članak pročitajte OVDJE.

Porast u broju dolazaka i noćenja na području Dubrovačko-neretvanske županije je nastavljen i u rujnu, pa je tako tijekom prvih devet mjeseci ove godine registrirano preko milijun i 700 tisuća dolazaka s ostvarenih 7,6 milijuna noćenja. U usporedbi s 2016. godinom, dolasci su u porastu za 15, a noćenja za 12 posto.

U rujnu je na području naše županije registrirano preko 250 tisuća dolazaka, 13 posto više nego u u istom mjesecu 2016. te 1,1 milijun noćenja, što je za 8,6 posto više nego u rujnu 2016.U navedenom razdoblju najviše su dolazaka ostvarili gosti iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Poljske, Hrvatske, Francuske, BiH i SAD-a, a porast je u odnosu na lani ostvaren i u dolascima i u noćenjima.

Najveći broj dolazaka, veći u odnosu na 2016. godinu, ostvaren je na području grada Dubrovnika, a potom općina Konavle, Župa dubrovačka i Orebić te grada Korčule. I u broju ostvarenih noćenja, koji je također u porastu u odnosu na prošlu godinu, predvodi grad Dubrovnik, a slijede ga općine Orebić, Konavle i Župa dubrovačka te grad Korčula.

Kao i u 2016. godini, najveći broj turista koji su Dubrovačko-neretvansku županiju posjetili u prvih devet mjeseci ove godine odsjeo je u hotelima i objektima u domaćinstvu.

Nakon približno 47 godina radnoga staža prof. dr. sc. Mateo Milković od 1. listopada 2017. otišao je sa Sveučilišta u Dubrovniku u zasluženu mirovinu.

Rodio se 10. kolovoza 1947. u Dubrovniku gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Na Elektrotehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1971., magistrirao 1982. i stekao doktorat tehničkih znanosti 1992.Njegov životopis može se uočiti u više područja: u razvitku industrije dubrovačkoga kraja, u znanstvenom i stručnom radu i razvitku visokog obrazovanja u Dubrovniku te u širokom i intenzivnom angažmanu u javnom životu.

Nakon diplomiranja zaposlio se 9. veljače 1971. u Tvornicu ugljenografitnih i elektrokontaktnih proizvoda (TUP) u Dubrovniku gdje je neprekidno radio do 31. siječnja 1993. ili 22 godine prošavši sve faze rada: od pripravnika do glavnoga direktora Tvornice.

Od 1. veljače 1993. bio je u stalnom radnom odnosu na Pomorskom fakultetu u Dubrovniku, potom na Veleučilištu u Dubrovniku i Sveučilištu u Dubrovniku gdje je neprekidno radio 24,8 godina. Biran je u sva znanstvena i znanstveno-nastavno zvanja: 1993. za docenta, 1997. za izvanrednoga profesora, 2001. za redovitoga profesora, a od 2005. je redoviti profesor u trajnom zvanju. Obnašao je dužnosti: prodekana Pomorskog fakulteta u Dubrovniku (1994. – 1997.), prorektora i rektora Veleučilišta u Dubrovniku (1997. – 2003.) te prvoga rektora Sveučilišta u Dubrovniku (2003. – 2012.).

Uz predavanja njegova nastavna djelatnost sastojala se u autorstvu udžbenika i monografije, mentorstvu i podizanju znanstvenoga pomlatka, izradbi programa i uvođenju novih kolegija, u osnivanju i operacionalizaciji novih studija io odjela te u osnivanju novih organizacijskih ustroja visokog obrazovanja i znanosti u Dubrovniku. Nastavu je izvodio na Pomorskom fakultetu u Dubrovniku, Veleučilištu u Dubrovniku, Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Splitu i Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.

Kao priznati gospodarstvenik od 1974. do 1982. godine bio je u dva mandata zaredom član Izvršnog vijeća Skupštine općine Dubrovnik zadužen za industriju i malo gospodarstvo. U sportskim krugovima bio je poznat kao predsjednik NK GOŠK-a, a zatim i kao prvi predsjednik NK GOŠK-Jug, kluba koji je nastao spajanjem NK GOŠK-a i NK Jug-a iz Dubrovnika te kao predsjednik amaterskog veslačkog kluba Neptun iz Dubrovnika.
Kruna njegova višegodišnjega rada svakako je osnivanje Sveučilišta u Dubrovniku. Za to je valjalo najprije stvariti povoljnu klimu u samome Dubrovniku i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, gdje je trebalo prevladati inerciju i mentalitet nemoći, zatim okupiti sve raspoložive znanstvene i stručne snage u Gradu i Županiji na zajedničkom cilju, i konačno razbiti sumnjičavosti hrvatske akademske zajednice u mogućnosti i potencijale jednoga novoga sveučilišta u Republici Hrvatskoj.

Bio je to ujedno i konkretan odgovor onima koji su dotad, unatrag više od 30 godina, predlagali da se u Dubrovniku osnuje sveučilište, ali se zaustavilo na tim lijepim željama jer je za to realizirati trebalo stalno živjeti u toj sredini i dnevno se suočavati sa mnogim pisanim i nepisanim problemima. On je, dakle, uspio okupiti, animirati i uvjeriti svoju sredinu, kao i pojedine visokoobrazovne institucije u Hrvatskoj, da Dubrovnik može iznjedriti malo moderno Sveučilište koje bi u konačnici trebalo steći međunarodnu reputaciju.

Za svoj rad u gospodarstvu, znanosti, obrazovanju i sportu dobio je velik broj priznanja od kojih valja istaknuti: Odlikovanje Red Ante Starčevića (2014.), Odlikovanje Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića (2007.), Nagradu Grada Dubrovnika za životno djelo (2012.), Nagradu za životno djelo Dubrovačko–neretvanske županije (2009.), Nagradu za životno djelo Hrvatske udruge proizvodnog strojarstva (2006.),  Zahvalnicu Sveučilišta u Dubrovniku (2013.), Godišnju nagrada Dubrovačko-neretvanske županije (2004.), Zlatnu povelju „Philip Noel – Baker sa plaketom i značkom“ (2009.) i Visoko priznanje za dugogodišnji amaterski rad u nogometu od FIFA-e i NSH-e (2001.).

Već 4000 godina limun je nezaobilazan u prirodnom liječenju i kulinarstvu. Bogat je vitaminom C i kalijem, a sadrži i znatne količine magnezija, kalcija i fosfora. Najdragocjenijim sastojcima limuna smatraju se bioflavonoidi - snažni antioksidansi koji sprečavaju razmnožavanje štetnih mikroorganizama, djeluju protuupalno, štite od srčanožilnih bolesti i raka, ublažavaju alergije...

Najbolji prirodni izvori vitamina C

Limun obiluje i pektinom, biljnom vlaknom koje je iznimno važno za probavu te uravnotežuje masnoće i šećer u krvi. Limunska kiselina također potiče probavu i neutralizira druge tjelesne kiseline.
Svježe iscijeđen sok jednog limuna u čaši mlake vode omiljen je prirodni lijek za jačanje imuniteta i “čistač” organizma koji olakšava mršavljenje.

Za osnaživanje protiv virusa i bakterija preporučuje se limunska kura u trajanju od šest tjedana. Osim svježe iscijeđenog limunova soka, za kuru je potreban i limunov ocat. Može se nabaviti gotov, a možete ga i sami napraviti na bazi jabučnog octa.

 Članak u cijelosti pročitajte OVDJE.

Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…