Dubrovnik Insider

Dubrovnik Insider

Pošalji e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Marijo Bekić, ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik otkrio je koliko ukupno bolnica duguje veledrogerijama i koliko im je lijekova ostalo na zalihama. Podsjetimo, jučer su predstavnici veledrogerija napustili sastanak u Ministarstvu zdravstva na kojem se trebalo donijeti rješenje o problemu neplaćanja dugova bolnica za lijekove. Sastanak na kojem su, uz predstavnike, bili i ministri Zdravko Marić i Vili Beroš, naprasno je završio jer se čini da za dug od pet milijardi kuna neplaćenih dugova za lijekove rješenja za sad - nema. Tomislav Kulić, predsjednik udruženja veledrogerija pri HGK, kazao je kako veledrogerije više nemaju mogućnosti i kreću s obustavom lijekova ili značajnom redukcijom za 3/4 bolnica. Istaknuo je kako mjesecima upozoravaju na situaciju, apeliraju na hitno rješenje, a nikakvo konkretno rješenje im nije ponuđeno.

Ravnatelja Bekić opisao je trenutno stanje u dubrovačkoj bolnici nakon sastanka predstavnika Vlade s predstavnicima veledrogerija.

- Opća bolnica je usmeno obaviještena nakon propalog sastanka s predstavnicima veledrogerija o sljedećem: Od četiri glavne veledrogerije, njih tri su javile da se trenutno obustavlja isporuka potrošnog materijala, odnosno lijekova, dok se ne podmiri dug stariji od 365 dana - kaže Bekić.

- Jedna veledrogerija je također rekla da je potrebno plaćanje unaprijed u omjeru dva naprama jedan. To znači da ako uzimamo jednu tabletu, moramo platiti dvije. Razlikuje se i knjiženje jer je naša starost potraživanja u bolnici do otprilike 450 dana, a prema njihovim evidencijama je starija. Vjerojatni razlog su kamate ili različit način knjiženja - dodaje ravnatelj.

Kako kaže, pretpostavlja da sa sadašnjim zalihama mogu izdržati do kraja mjeseca.

- Zasad nemamo smetnje jer imamo zalihu, ali ona ovisi o epidemiološkoj situaciji i pacijentima. Pretpostavka je da možemo izdržati 10 do 15 dana, do kraja mjeseca, a možda i manje. Obaviješteni smo da je 30 zdravstvenih ustanova pod istim režimom, da su im obustavljeni lijekovi. Obavijestili smo ministarstvo i osnivača i oni su informirani - kazao je Bekić.

Otkrio je i koliko duguju.

- Trenutni dug prema veledrogerijama od preko 365 dana iznosi oko 12 milijuna kuna. Ukupni dug je oko 62 milijuna kuna. Imamo i nedospjeli dug, a koji knjiže kao da je dospio i on iznosi oko 4 milijuna - rekao nam je Marijo Bekić i dodao da su još uvijek u kontaktu s ministarstvom pa ne može komentirati daljnje poteze. Naglašava da nisu jedini u ovoj situaciji i da se stvorio nacionalni problem.

IZVOR: 24sata.hr

Predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović održat će u podne konferenciju za novinare o nastavku mjera za očuvanje radnih mjesta radi krize izazvane pandemijom korona virusa, piše 24sata.hr

- Do sada smo isplatili skoro sedam milijardi kuna za mjere za očuvanje radnih mjesta - rekao je Plenković te rekao kako, kada se u to ubroje i doprinosi, dolazi do 10 milijardi kuna. 

Poručio je i kako će još netko vrijeme trebati pronalaziti rješenja za gospodarske aktivnosti. 

- Broj oboljelih raste, raste i u Hrvatskoj. Više od pet tisuća aktivnih slučajeva u Hrvatskoj, četiri puta više nego 1. listopada - poručio je. 

- Naš je cilj da mjerama koje poduzimamo održimo nisku stopu nezaposlenosti, omogućimo likvidnost i što bolju turističku sezonu te da u 2020. osiguramo što manji pad. U ovom procesu promišljanja mi smo osluškivali feedback, potrebe, signale naših socijalnih partnera - sindikata i poslodavaca, kako bismo što bolje odgovorili na izazove. Ovaj novi paket predstavljam i na temelju tih konzultacija. Cilj je da mjere pojednostavimo i da omogućimo da se u određenim područjima proširi opseg poslodavaca i grana koje će njima biti obuhvaćene. 

- Prva mjera odnosi se na skraćivanje radnog vremena. Sada idemo na 70 posto skraćivanja. Smanjuje se potrebna dokumentacija kako bi se ta mjera pojednostavila, a maksimalna mjesečna potpora raste na 2800 kuna - rekao je. 

- Druga mjera, ona najbitnija. Išli smo na prepravljanje ove mjere da bismo ju prilagodili potrebama. Uvodimo stupnjevanje sukladno padu prometa. Potpora od 2000 kn po radniku za pad prometa od 40 posto. Stupnjevanje ide od 45 do 50 posto 2500, a 4000 kuna ide za pad prometa od 60 posto i više - poručio je. 

- Pad prometa se od sad više neće mjeriti na mjesečnoj bazi, nego se uspoređuje pad prometa u 2. i 3. kvartalu 2020. s prometom s kvartalima 2019. Na taj način omogućujemo realniju sliku - rekao je. 

Ukupan trošak bi trebao biti između 300 i 350 milijuna kuna. 

- Temeljni cilj je očuvati radna mjesta kod onih poslodavaca kod kojih je zbog pandemije došlo do smanjenja posla. Vlada će ove mjere predložiti Zavodu za zapošljavanje i očekujemo da ove mjere budu donesene u četvrtak i da se krenu primjenjivati. Mislim da smo pronašli pravu mjeru kako odgovoriti na izazove - poručio je. 

Ministar Josip Aladrović odgovorio je na pitanje o otkazima djelatnika tijekom korištenja mjera. 

- Ono što je dogovor je da ćemo danas zaprimiti prijedloge i od strane sindikalnih središnjica, predstavnika HUP-a, ali generalni smjer za koji smatramo da je pravila je za one radnika za koje se koriste ne može doći do otpuštanja - rekao je Aladrović. 

- Ovaj mjera ima smisao za očuvanje radnih mjesta i zaposlenosti - poručio je. 

Na pitanje je li do sada bilo takvih primjera da su poduzetnici primali pomoć, a otpuštali radnike, Aladrović je rekao da je, no da to nije bila učestala i česta pojava. 

- HZZZ uredno provjerava podatke, uspoređuje brojeve i što je događa i u tom slučaju se potpore potražuju. Preko 100 milijuna kuna je na taj način vraćeno - rekao je. 

Poručio je kako se već u protekloj fazi propisala mjera da onaj koji dobiva potporu mora raditi, a ukoliko ju ne obavlja ne može imati pravo na njih. 

Premijer je rekao da postoje tri krupne teme kojima se moraju baviti. a jedna od njih je borba protiv korona virusa. Dodao je kako Covid-19 nije "karijes", kako ga je u jednoj prilici nazvao Milanović. 

- Ako se trebaju nositi maske, onda se nose. Treba se ponašati odgovorno. 

Što se tiče borbe s dugovima veledrogerija, Plenković je rekao da se čuo s Berošem. 

- Sastanak je trajao skoro sat vremena. Veledrogerije se javljaju u vrlo preciznim intervalima, nekada oni biraju trenutak. Ponuda koja je bila na stolu je ona koja je moguća bez rebalansa proračuna. Nakon rebalansa ćemo naći rješenje - rekao je te dodao kako očekuje od ministra i HZZO-a da vide i istraže može li se nešto smisliti pa da "državu manje košta". 

Na pitanje hoće li biti ugroženo i cijepljenje građana, Plenković kaže da ne te da su ti razgovori puni tenzija, ali na kraju uvijek dođe do nekog rješenja. 

Što se tiče ovrha i ovršnog zakona, Plenković je rekao da je Ovršni zakon bio u dva čitanja i tada, nakon konzultacija nitko nije bio zadovoljan. 

- Niti jedan akter nije bio zadovoljan. Nitko. Onda smo procijenili da je mudrije ne ići sa izglasavanjem tog zakona, pa smo sada došli do ove situacije gdje idemo u izmjenu koje idu "in favorem" dužnika - i posebne okolnosti, i zaštićeni računi, nemogućnost deložacije - rekao je i dodao kako je država jako puno novaca platilo veledrogerijama i da to nisu uopće "usporedive kategorije". 

- Ako je ogroman broj ovrha zbog mobitela... Mobitel nije lijek. Veledrogerije su tu, cijelo vrijeme. Kada dođete u bolnicu, ljekarnu, imate sve što trebate. Mi vodimo razgovore koji će rezultirati time da ne dođe do problema u zdravstvenom sustavu. Bit će lijekova, veledrogerije moraju operirati na našem tržištu i sutra - rekao je. 

Premijer je komentirao i preuzimanje Megglea. 

- To je dobro i većina ljudi ostat će na svojim radnim mjestima. Mi se bavimo i gospodarskim pitanjima. Strani ulagači u Hrvatskoj ne donose odluke na temelju afektivnosti. Donose ih na temelju procjene, gdje treba ulagati i imati poslovni proces. To je tržišna ekonomija, događa se svugdje u svijetu - poručio je. 

Komentirao je i predsjednika Milanovića, odnosno treba li objaviti ako troši sve resurse, kako putuje i što je bilo sa sastankom. 

- Aludira se na sastanak s DORH-om. On je u svojem međimurskom izdanju o tome govorio. Ako netko to već ima tu informaciju, ja ću ju sada reći svima: Bio je sastanak u 9.30 u subotu ujutro, bio je ministar unutarnjih poslova, šef SOA-e, glavni ravnatelj policije i županijski odvjetnik Ivić. Glasnogovornik je i predstavnici policije od dana kada je bio pokušaj teškog ubojstva dobio brojna pitanja mogu li snimku dati u javnost. Mi tu odluku ne možemo donijeti bez da se konzultiramo s onima koji vode postupak, ja sam htio vidjeti hoće li se objavljivanjem snimke dovesti snimka u pitanje kao dokaz u postupku. Policija je zaokružila taj dio istraživanja, s pravnog aspekta moglo se pristupiti odluci da se snimka prikaže medijima - rekao je. 

Poručio je kako je u četiri godine koliko je predsjednik Vlade letio helikopterom tek tri puta. 

- Nije o tome odlučivala moja sigurnost. O tome odlučujemo ja, suradnici i svi koji brinu o tome kako s jedne lokacije da dođemo na drugu. Pa nismo mi neka lutka koju stavimo u neko prijevozno sredstvo pa - vozi! Sigurno je da ću odluku donijeti ja. Nemam nikakav problem da vam to kažem - rekao je. 

- Aludira se na sastanak s DORH-om. On je u svojem međimurskom izdanju o tome govorio. Ako netko to već ima tu informaciju, ja ću ju sada reći svima: Bio je sastanak u 9.30 u subotu ujutro, bio je ministar unutarnjih poslova, šef SOA-e, glavni ravnatelj policije i županijski odvjetnik Ivić. Glasnogovornik je i predstavnici policije od dana kada je bio pokušaj teškog ubojstva dobio brojna pitanja mogu li snimku dati u javnost. Mi tu odluku ne možemo donijeti bez da se konzultiramo s onima koji vode postupak, ja sam htio vidjeti hoće li se objavljivanjem snimke dovesti snimka u pitanje kao dokaz u postupku. Policija je zaokružila taj dio istraživanja, s pravnog aspekta moglo se pristupiti odluci da se snimka prikaže medijima - rekao je. 

Poručio je kako je u četiri godine koliko je predsjednik Vlade letio helikopterom tek tri puta. 

- Nije o tome odlučivala moja sigurnost. O tome odlučujemo ja, suradnici i svi koji brinu o tome kako s jedne lokacije da dođemo na drugu. Pa nismo mi neka lutka koju stavimo u neko prijevozno sredstvo pa - vozi! Sigurno je da ću odluku donijeti ja. Nemam nikakav problem da vam to kažem - rekao je. 

Vratio se na temu pandemije i mjere i rekao kako je bitno da će iz ovog mehanizma moći dio sredstava koje su uložili - refundirati. 

- To za što smo se izborili u srpnju, 22 milijarde eura, došle su iz snažne argumentacije. Netko je trebao objasniti zašto nama to treba. Ako imamo objektivno veliki dio gospodarstva ovisan o turizmu. Zato smo dobili toliko sredstava. Borimo se za plaće za sve one koji zbog posebnih okolnosti ne mogu raditi kako su radili prije - dodao je. 

Poručio je kako su donesene zabrane za horizontalno zapošljavanje na proljeće, no da postoje iznimke. 

- Nije dobro da imamo zdravstveni sustav u kojem nam nedostaje medicinskih sestara i drugog osoblja. Budimo odgovorni i vodimo računa. Ovo je bolest koju pametnim ponašanjem možemo pobijediti. Nestašnim ponašanjem možemo načiniti sebi i svojima bližnjima. Ovo je prilika da iskažemo snagu mentaliteta. Nije ovo stomatološki problem - poručio je za kraj. 

 

Udruga Glas poduzetnika provela je dvije ankete među svojim članovima i simpatizerima kako bi utvrdili što poduzetnici i obrtnici misle o novim mjerama te potencijalnom lockdownu. Također, zanimalo nas je jesu li spremni za novi prosvjed, odnosno, podržavaju li ideju zatvaranja svih poslova u Hrvatskoj na jedan dan. 

Sve više poduzetnika i obrtnika izražava nezadovoljstvo trenutnim mjerama koje im onemogućavaju rad i ugrožavaju radna mjesta. Svoje nezadovoljstvo u proteklim tjednima izrazili su ugostitelji, povremeni prijevoznici, sezonski poduzetnici i obrtnici, frizeri i mnogi drugi diljem Hrvatske. Vlada i nadležna ministarstva ne reagiraju na molbe i dopise, a poduzetnici i obrtnici prepušteni su sami sebi. Osim toga, mnogo poduzetnika i obrtnika, kao i radnika strahuje od novih zatvaranja te zabrane poslovanja. 

Prema podacima iz naših anketa, čak 92% poduzetnika i obrtnika spremno je aktivno se uključiti i podržati ideju zatvaranja svih poslova u Hrvatskoj na jedan dan u znak prosvjeda.  Također, jedno od pitanja odnosilo se na značajno povećanje broja novo zaraženih u Hrvatskoj i bi li poduzetnici i obrtnici podržali parcijalni lockdown? Više od 79% poduzetnika i obrtnika ne podržava lockdown jer smatraju da bi u potpunosti uništio gospodarstvo. 

„Jedno je sigurno - novi lockdown bi bio knockdown za hrvatsko gospodarstvo i smatramo da nije i ne smije biti opcija. U svakom slučaju, UGP neće stajati sa strane.“ – rekao je Hrvoje Bujas, predsjednik udruge Glas poduzetnika. 

Dosadašnje mjere bile su usmjerene na spas radnih mjesta, no poduzetnici i obrtnici imaju obveze kao što su troškovi najma, komunalne naknade, krediti te zajmovi. Smatramo da bi Vlada u slučaju novog lockdowna i zatvaranja poduzeća morala nadoknaditi nastale gubitke. Poduzetnici i obrtnici ne mogu se sami nositi s teretom krize koju je izazvala pandemija koronavirusa. 

DAN OPĆINE KONAVLE (21. listopada 2020. srijeda)

09:30 sati Vojski Do – polaganje vijenaca na spomen ploču hrvatskom vitezu satniku Matu Golubiću

10:00 sati Stravča – župna crkva sv. Jurja Sv. Misa za poginule hrvatske branitelje

13:00 sati Pridvorje – Knežev dvor u Pridvorju Svečana sjednica Općinskog vijeća Općine Konavle

17:00 sati Čilipi – spomenik „Konavoska Mati“ polaganje vijenaca

Napomena: Zbog epidemiološke situacije i poštivanja propisanih epidemioloških mjera, te ograničenosti prostora u Kneževu dvoru, Svečana sjednica Općinskog vijeća neće biti otvorena za javnost. Na sjednici će nazočiti samo vijećnici, općinski načelnik, njegov zamjenik i ovogodišnji dobitnici nagrada Općine Konavle. Isto tako prilikom održavanja programa na otvorenom i služenja Svete Mise, provodit će se sve propisane epidemiološke mjere. Molimo za razumijevanje jer u ovim trenucima je prije svega potrebno sačuvati zdravlje svih nas.

Općinski načelnik
Božo Lasić

Predsjednik Općinskog vijeća
Ivo Simović

U suradnji Dubrovačkih knjižnica i dubrovačke podružnice Instituta za jezik i jezikoslovlje četvrtu godinu za redom započele su radionice dubrovačkog govora. Radionice su, kao i prethodnih godina, osmislile voditeljica dubrovačke podružnice Instituta dr. sc. Ivana Lovrić i nastavnica Hrvatskoga jezika Nikolina Kuraica. Za potrebe čitanja ulomaka angažiran je dubrovački glumac Edi Jertec. Zbog epidemioloških mjera radionice se održavaju virtualno putem Zoom aplikacije.

Radionice su krenule prošli tjedan, a nastavljaju se na onom mjestu gdje ih je lani prekinuo korona virus. Ove godine slušaju ih učenici šestih i sedmih razreda osnovnih škola na području grada Dubrovnika. Bit će održavane u dva ciklusa: jesenskom i proljetnom, s tim da se jesenski ciklus nastavlja na prošlogodišnji jesenski ciklus. Prošle godine nastavnica Nikolina Kuraica je s tada petim i šestim razredima započela radionicu naslova „Đir po govoru Straduna“. Učenici su se tada prvi put susreli s ovim radionicama, upoznali s dubrovačkim govorom, njegovim položajem u hrvatskom jeziku, ali i s tekstom Nade Skatolini „Bez Straduna nikad se nije moglo“, odnosno njegovom leksičkom razinom koja je učenicima tog uzrasta obično najbliža. Ideja je da se kroz radionice koje upravo kreću, isti ti učenici sada upoznaju s fonološkom, morfološkom i sintaktičkom razinom u ovom dubrovačkom tekstu.

Velika novost je da se radionice po prvi put, zbog epidemioloških mjera, održavaju online putem Zoom aplikacije. Učenici na taj način mogu 'uživo', a opet virtualno, kroz zajedničke aktivnosti, kvizove, razgovor i rad „prošetati“ dubrovačkim govorom. Prosječno trajanje radionica za jedan razred je 45 minuta, a svaka skupina učenika polazit će dva sata radionica (u listopadu i u ožujku).

Cilj ovih već tradicionalnih radionica je osvijestiti kod djece što je to dubrovački govor, osposobiti ih za to da prepoznaju dubrovačke riječi i razlikuju ih od riječi koje pripadaju standardnom jeziku. Na taj način će se pokušati kod učenika razviti svijest o vlastitom govoru, pomoći boljem poznavanju hrvatskoga standardnoga jezika, ali i odgovoriti na pitanje koji je položaj dubrovačkog govora u njemu. Pored toga, kao i svake godine, cilj organizatora je osluhnuti koliki je stvarni interes dubrovačke djece za dubrovačkim idiomom. Do sada su učenici pokazali entuzijazam, interes i želju za ponovnim polaženjem ovakvih radionica.

Sutra, 21. listopada, po prvi puta se obilježava Nacionalni dan sigurnosti cestovnog prometa. Tim povodom će se u devet hrvatskih gradova, među kojima je i Dubrovnik, uz strogo poštivanje propisanih epidemioloških mjera, sutra organizirati informiranje građana, posebice mladih vozača, o važnosti pridržavanja prometnih propisa i pravila tijekom vožnje, o potrebi humanog odnosa između svih sudionika u prometu, posebice djece, pješaka, biciklista i motociklista, kao i mogućim posljedicama koje u protivnom mogu nastupiti.

Isto tako, građanima će se tom prilikom dijeliti i promotivni letci i promidžbeni materijali.

Obilježavanje u Dubrovniku će biti organizirano sutra, 21. listopada, tijekom jutarnjih sati, na ulazu na Stradun s predjela Pila (pokraj Velike Onofrijeve fontane).

 

U organizaciji Dubrovačkih ljetnih igara, a pod pokroviteljstvom zaklade Caboga Stiftung, radionicu kreativnog pisanja u ljetnikovcu Bunić-Kaboga vodit će Miroslav Mićanović i to u dva turnusa po četiri dana, od 28. do 31. listopada te od 19. do 22. studenoga. Radionica će se održavati od 18 sati, a vikendom u jutarnjim satima.

Ova radionica kreativnog pisanja je zamišljena kao mjesto pisanja i čitanja, otkrivanja mogućnosti da se jednostavnošću i igrom dođe do onoga što se nerijetko u procesu učenja izgubi: spontanost, osjećaj za govor svakodnevnoga, domišljanje i discipliniranje vlastite pjesme priče, koju želimo govoriti, zapisati. Pisanje će se na radionici pokazati kao potreban i dobrodošao način strukturiranja vremena i kreiranja životnog prostora, stvaranja lirskoga intimnog dnevnika, prepoznavanja važnosti vlastite uloge i načina intervencije u poeziji, prozi, ili drugim pisanim formama. Polaznici će imati priliku naučiti kako pjesmu, kratku priču, zapis, sravniti s jezikom svakodnevice i osobnim životnim iskustvima. Kako pisati i opisivati, interpretirati, koja su uporišta i kako se orijentirati u magiji, figurama i skrivenim mjestima i značenjima teksta. 

Voditelj je hrvatski književnik i pjesnik Miroslav Mićanović, ujedno i ovogodišnji dobitnik Nagrade Goranov vijenac za cjelokupni pjesnički opus i ukupan doprinos hrvatskoj književnosti. Mićanović objavljuje poeziju, prozu i kritike na radiju, u dnevnim novinama i časopisima, a tekstovi su mu nagrađivani i uvrštavani u različite antologije, izbore, preglede te prevođeni na druge jezike. Redovno sudjeluje na hrvatskim i europskim književnim festivalima te vodi radionice kreativnog pisanja diljem Hrvatske. 

Radionica je namijenjena kako onima koji već pišu poeziju ili prozu tako i početnicima, no broj sudionika je ograničen pa se potrebno prijaviti na e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. do utorka 27. listopada u 12 sati. 

Dubrovačke ljetne igre svoje programe organiziraju u skladu s Preporukama za sprječavanje zaraze COVID-19 tijekom održavanja profesionalnih umjetničkih izvedbi, kulturnih programa i manifestacija koje izdaje HZJZ-a, te se publiku moli da se istih pridržava. 

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić uputio je pismo povodom nadolazećeg Dana Općine Konavle.

Drage Konavoke, Konavljani i svi stanovnici Konavala!

Živimo u svijetu u kojem nema apsolutnoga načela, ne postoji objektivna istina i objektivni kriterij koji će reći što je dobro, a što je loše. U tom se kontekstu, nažalost, prečesto na domoljublje gleda kao na nešto zastarjelo. Međutim, mi Konavljani dobro znamo koje je značenje Domovine u širem i užem smislu te riječi i danas pred vama tvrdim da je Domovina jedina i apsolutna. Zato poštujemo i cijenimo sve one koji su svoje živote, zdravlje, znanje i trud utkali u slobodu koju danas uživamo.

Listopad je mjesec koji Konavljanima budi uspomene i sjećanja protkana tugom, pijetetom i ponosom. Dani u ovome mjesecu iz bliže i dalje povijesti kao da su naš usud. Niz je datuma u listopadu koji označavaju svu tragičnost naroda koji živi na ovom prostoru, ali uz sve te bolne uspomene moramo uvijek znati da smo 21. listopada konačno dobili slobodu.

Dragi prijatelji, uobičajeno je da na Dan općine sumiramo postignuća u proteklih 365 dana i da istaknemo želje i htijenja za buduće razdoblje koje je pred nama. Iza nas su događaji koji su nas stavili na kušnje u gospodarskom, društvenom, humanom i svekolikom drugom smislu. Situacija u kojoj se nalazimo još uvijek traje, a ta neizvjesnost stavlja nas pred nove izazove. Egzistencijalna nesigurnost izaziva u nama različite strahove i danas se suočavamo s nečim što nikada prije nismo imali priliku osjetiti. Svakodnevno smo izloženi različitim informacijama koje u nama bude frustracije, prijepore, ponekad i sukobe. Međutim, želim istaknuti da smo kao zajednica položili jedan veliki ispit u humanom i ljudskom smislu. Nebrojeno sam puta u proteklom razdoblju bio svjedok vaše odgovornosti kada je trebalo pomoći, naročito najpotrebitijima. Zahvaljujem ovim putem tvrtkama i obrtnicima koji su i po cijenu poslovnoga gubitka zadržali zaposlenike i nastavili raditi u otežanim uvjetima. Država je različitim gospodarskim mjerama pomogla i još uvijek pomaže gospodarstvu kako bi se sačuvala radna mjesta. Svi nosimo teret nastale situacije, donosili smo odluke koje nisu popularne, ali su bile neophodne da bismo sačuvali Općinu, a da ne krenemo u nepovratnu prodaju obiteljskoga srebra. Sada, više nego ikada, uvjeren sam da je to jedini i ispravan put. Zaposlenicima Općine, naših ustanova i komunalnih tvrtki izražavam svoju zahvalnost jer su trpjeli značajno smanjenje materijalnih prava, no, nažalost, alternative nije bilo. Općina je pomogla gospodarstvu odričući se prihoda koliko god je to bilo moguće, a još jednom molim sve vlasnike, tvrtke i obrtnike da zadrže zaposlenike u radnom odnosu i koriste različite poticaje ili pomoć od države kako bi sačuvali svako radno mjesto.

Sve je jasnije da je na pomolu gospodarska kriza koja će značajno utjecati na naše planove i buduće odluke koje ćemo donositi. Moramo biti strpljivi i redefinirati naša htijenja i želje, no ne smijemo klonuti duhom. Ovo je prilika i da planiramo neke nove poslove koji će biti neovisniji o turizmu jer, kako kažu, svaka neprilika nekad rađa i neku novu priliku.

Na kraju, sve vas molim da postupamo odgovorno prema sebi, svojim obiteljima i zajednici u kojoj živimo. Općenito, pritecimo i pomozimo jedni drugima, ako u vašoj blizini ima potrebitih, pomozite, obratite se Općini. Nemojmo stati na riječima jer smo zajedno uvijek bili jači. Ovo će se jednoga dana zvati jučer, a na svima nama je da svojim djelima zaslužimo hodati svijetom uzdignute glave kad sve završi. Preživjeli smo Domovinski rat, budite sigurni da ćemo prebroditi i ovo.

Stranica 1 od 2098
Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…