Dubrovnik Insider

Dubrovnik Insider

Email: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.

U Dublinu se od 24. do 26. siječnja 2020. godine po 31. put održava sajam Holiday World Show.

Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije ove godine  nastupa samostalno na štandu od 12m2.

Očekujemo nazočnost više predstavnika turističkih agencija iz Dubrovnika, te agencija iz Dublina koje u svojim katalozima imaju programe za posjet destinacijama s područja Dubrovačko-neretvanske županije.

Na Holiday World Show-u se očekuje sudjelovanje od oko 550 izlagača iz 1000 raznih svjetskih destinacija i oko 40.000 posjetitelja.

U 2019. godini Dubrovačko-neretvansku županiju posjetilo je 46.370 turista iz Irske, koji su ostvarili 204.342 noćenja, što je više za 48% u dolascima, odnosno 39% u noćenjima u odnosu na 2018. godinu.

Zavičajna kuća Dubrovačkog primorja u Slanome otvorit će svoja vrata u srijedu, 29. siječnja 2020., s početkom u 13 sati uz svečani program. 

Bivši župni dvor crkve Sv. Vlaha, a sada mjesto u kojoj je prikazana sva bogata povijest ovog kraja, uz klapsku pjesmu će otvoriti župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, uz načelnika Općine Dubrovačko primorje Nikolu Knežića i ravnateljicu Regionalne agencije DUNEA Melaniju Milić. 

Investicija rekonstrukcije i opremanja Zavičajne kuće vrijedna više od osam milijuna kuna realizirala se u sklopu provedbe EU projekta’ Ruralna poučna, kulturno-etnografska turistička atrakcija’ čiji nositelj je Dubrovačko-neretvanska županija, a operativno ga provodi Regionalna agencija DUNEA s još 10 partnera.

Uz Zavičajnu kuću, u sklopu projekta uređene su i označene tematske staze Babino polje i Austrijski put na Mljetu, uređuje se Gradski muzej Korčula smješten u palači Ismaeli-Gabrielis i Muzej zlata i srebra Smokvica. Cilj projekta je stvaranje i promocija kulturne i etnografske ponude Dubrovačko-neretvanske županije pod zajedničkim nazivom „Putevima prošlosti“. Ukupna vrijednost projekta je 33.872.704,57 kuna, od čega su bespovratna sredstva 27.748.345,48 kuna. Projekt je sufinancirala Europska Unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a provodi se kroz Operativni program konkurentnost i kohezija 2014.-2020.

Dvije podzemne kanalizacijske crpne stanice, 5 kilometara novih cjevovoda i podmorski ispust te uređaj za pročišćavanje otpadnih voda uskoro će se krenuti graditi na Lopudu. 12 milijuna kuna vrijedan ugovor o izgradnji tamošnjeg sustava odvodnje i pročišćavanja potpisan je danas između predstavnika Vodovoda Dubrovnik kao investitora i zagrebačke tvrtke Energoherc kao izvođača radova.

„Ovo je za nas iznimno bitna investicija. Lopud je prvi od Elafitskih otoka koji će dobiti sustav odvodnje otpadnih voda. Nisu nam drugi otoci manje bitni, ali ovdje imamo riješene imovinsko-pravne odnose i ishođenu građevinsku dozvolu“ – rekao je ovom prigodom predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić, naglasivši kako Vodovod u ovu investiciju kreće u suradnji s Hrvatskim vodama te da će je nastojati čim prije završiti. Dotaknuo se i dosadašnjih problema s otpadnim vodama koje stanovnici Lopuda trpe posljednjih petnaestak godina i istaknuo kako je Vodovod Dubrovnik u posljednje dvije sezone pomagao koliko je mogao, iako u svom vlasništvu tamo nema nikakvu infrastrukturu.

„Iza Lopuda će, nadam se, doći Suđurađ u suradnji s Gradom Dubrovnikom koji tamo ima u planu neke svoje investicije. Iza Suđurđa, za kojeg mi imamo riješenu građevinsku dozvolu, idu i Koločep i Šipanska Luka. Nitko nam nije manje važan, ali ovdje imamo sve preduvjete za krenemo u investiciju odmah nakon potpisivanja ugovora“ – pojasnio je Matušić.

Gradonačelnik Mato Franković istaknuo je svoje zadovoljstvo potpisivanjem već trećeg ugovora za izgradnju kanalizacijske mreže na području Grada Dubrovnika u kratko vrijeme.

"Posebno je zadovoljstvo činjenica da krećemo i s prvim elafitskim otokom, na kojemu je jedan od najvažnijih problema upravo nedostatak kanalizacijske mreže. Činjenica je da naš turizam počiva na čistom moru, a ne može to biti okosnica ako ne postoji kanalizacijska mreža na području Grada Dubrovnika. Zato je iznimno važno riješiti sve elafitske otoke, riješiti svu kanalizacijsku mrežu u Gradu. Kanalizacijska mreža Lopuda je prvi zahvat koji će započeti u ovoj godini i otprilike bi trebao trajati dvije godine“ – rekao je gradonačelnik te zahvalio Hrvatskim vodama „na činjenici da nas prate u ovom iznimno važnom projektu“, kao i Upravi Vodovoda na „uistinu predanom radu“. Stanovnike Lopuda zamolio je za strpljenje prilikom izvođenja radova.

„Lopud je turističko mjesto, ali činjenica je da se tijekom sezone jedan manji dio radova ipak može izvoditi, a da se ne opterećuje sama sezona. Bez strpljenja i razumijevanja stanovnika teško se radovi mogu izvesti na vrijeme i kvalitetno. Ali vjerujem da svi skupa možemo biti zadovoljni jer nakon 2 i pol godine ili tri godine ukupno, Lopud će dobiti kvalitetnu kanalizacijsku mrežu.  Više ih neće opterećivati ovi problemi koji su ih dnevno opterećivali“ – rekao je gradonačelnik Franković, dok je direktor tvrtke Energoherc Ante Šimić istaknuo kako bi Dubrovnik, kad je riječ o funkcioniranju, trebao biti primjer ostatku Hrvatske, a što njih kao izvođače radova obvezuje da posao odrade izuzetno kvalitetno.

"Dajem vam riječ da ćemo završiti prije roka, poštivajući pravila struke i na zadovoljstvo svih, posebice investitora. Jer Dubrovnik je nešto posebno u Hrvatskoj“ – rekao je Šimić.

 

Četvrta radionica Foruma mladih pod nazivom "Filmsko stvaralaštvo djece i mladih" održala se 22. siječnja u kinu Sloboda. Prikazano je 18 filmskih uradaka raznih žanrova podijeljenih u nekoliko tematskih blokova.

U prvom bloku predstavila se prošlogodišnja Ljetna škola filma Šipan te filmovi nastali u dubrovačkim osnovnim školma. U drugom bloku prikazan je dio produkcije prošlogodišnjeg Dubrovačkog filmskog festivala i Udruge Luža, a u trećem bloku filmovi dubrovačkih srednjih škola i učeničkih domova.

Jednodušna je ocjena da je ova forumska radionica postigla ogroman napredak i brojem uradaka i njihovom kvalitetom.

Priredbu su znalački vodili Đive Galov i Miro Bronzić, koji su uz predstavljanje filmskih uradaka, propitkivali sve autore filmova o motivima, tehnikama i rezultatima njihova rada.

Sudionike radionice filmskog stvaralaštva pozdravio je zamjenik pročelnika Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Miho Katičić, istaknuvši kao je baš ova radionica pokazatelj uspjeha Foruma mladih, jer nije bila dijelom izvornog koncepta Foruma mladih, već je nastala na inicijativu djece i mladih koji se bave filmom i njihovih mentora.

Iako se sedam godina od ulaska Hrvatske u Europsku uniju nisu ostvarila nadanja prosječnih hrvatskih građana o boljem životu čim kročimo u EU, što su lakonski pa i manipulativno uoči referenduma o pristupanju Uniji izjavljivali političari, nespremni ovu državu učiniti boljom, podaci Eurostata pokazuju da unatoč nizu razloga za nezadovoljstvo stanjem u zemlji u usporedbi s prosjekom EU imamo i neke prednosti, piše Večernji list.

Najsigurnija smo zemlja EU, ali lošeg smo zdravlja, niskog standarda i nismo sretni, piše u petak Večernji list koji pozivajući se na podatke Eurostata navodi kako Hrvatska uz slab ekonomske pokazatelje ima i neke prednosti.

U globaliziranom svijetu obilježenom raznim nesigurnostima Hrvatska je jedna od najsigurnijih zemalja i ima najniži udio ljudi (2,6 posto) koji su žrtve kriminala, nasilja i vandalizma. Također, prema podacima Eurostata objavljenim u povodu hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, imamo najmanji udio učenika (3,3 posto) koji napuštaju rano školovanje, a ubrajamo se i među najljepše zemlje jer je jadranska Hrvatska treća najpopularnija turistička destinacija među regijama u EU.

Podaci govore sami za sebe i kad je riječ o prednostima Hrvatske to je svakako sigurnost naše zemlje jer se ubrajamo u najsigurnije zemlje unatoč napisima u medijima o izoliranim slučajevima nasilja, a to su potvrdila i naša istraživanja.

Naši se građani osjećaju i objektivno i subjektivno sigurno u svom stanu, na ulici, u javnom prijevozu. Prednost je života u Hrvatskoj i još uvijek ležeran mediteranski način života, čvrste obiteljske veze i druženja s prijateljima. A jesmo i turistička sila i lijepa zemlja – kaže o prednostima Hrvatske i života u njoj Ljiljana Kaliterna Lipovčan s Instituta Ivo Pilar koja se bavi kvalitetom života i srećom.

Mladi u Hrvatskoj roditeljski dom napuštaju u prosjeku s 31,8 godina, kasnije nego u bilo kojoj državi EU, što je posljedica i lošeg financijskog stanja i nepostojanja povoljne stambene politike za mlade, ali i još uvijek tradicionalnog načina života u kojem se djeci ne žuri otići iz roditeljskog doma.

Hrvatska koja se ubraja u najmanje zemlje u EU s 4,1 milijuna stanovnika prema Eurostatu, premda smo sad pali na četiri milijuna ljudi, čini tek 0,8 posto stanovništva velike Europske unije, koja broji oko 513 milijuna ljudi. Nažalost, od niza parametara po kojima se vidi gdje stojimo u odnosu na prosjek EU, ispod prosjeka smo po ekonomskim pokazateljima, donosi Večernji list.

poslovni.hr

Završeni su radovi na izgradnji skala s rukohvatom u naselju Nova Mokošica, kod zgrada POS-a I, koji sada povezuju ulicu Brnino s ulicom Od izvora. Povezivanjem dvije ulice skalama osigurana je nova i adekvatna pješačka komunikacijama svim stanovnicima ovog područja.

Ulici Brnino mještani su prije pristupali preko nizbrdice s velikim uzdužnim nagibom, nesigurnom za kretanje pješaka, posebno prilikom loših meteoroloških uvjeta. Takav pristup predstavljao je problem poglavito osobama starije životne dobi i osobama slabije pokretljivosti. Radove je vodio gradski Upravni odjel za promet, a ukupna vrijednost ove investicije iznosi 391 tisuću kuna.

 

Porezni obveznik iz EU na obavljenu uslugu neće obračunati PDV već to mora učiniti rezident - porezni obveznik Republike Hrvatske (iznajmljivač, dostavljač, prijevoznik i sl.).

Porezna uprava poziva sve porezne obveznike da prijavljuju, obračunavaju i plaćaju propisane porezne obveze sukladno zakonima kojima se regulira određena vrsta poreza odnosno doprinosa, te da kroz pristup „dobrovoljnog ispravka prijava“ sami prijave ili isprave uočene greške.

Podsjećamo vas da ste, ukoliko želite surađivati s poreznim obveznicima iz EU (putničke agencije, platforme za oglašavanje, platforme za pružanje usluga i sl.), dužni 15 dana prije početka primanja usluge zatražiti PDV identifikacijski broj.

Zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a (Obrazac P-PDV) radi dodjele PDV identifikacijskog broja podnosi se nadležnoj ispostavi Porezne uprave.

Samom dodjelom PDV identifikacijskog broja, rezident – porezni obveznik Republike Hrvatske (iznajmljivač, dostavljač, prijevoznik i sl.)  ne upisuje se u registar obveznika PDV-a.

Porezni obveznik iz EU na obavljenu uslugu neće obračunati PDV već to mora učiniti rezident - porezni obveznik Republike Hrvatske (iznajmljivač, dostavljač, prijevoznik i sl.).

Ukoliko poslujete isključivo s poreznim obveznicima iz trećih zemalja (izvan EU) niste u obvezi zatražiti PDV identifikacijski broj, ali na primljenu uslugu morate obračunati i platiti hrvatski PDV.

Porezni obveznici iz Republike Hrvatske koji surađuju s poreznim obveznicima iz EU predaju elektroničkim putem obrazac PDV i obrazac PDV-S, dok porezni obveznici koji surađuju isključivo s poreznim obveznicima iz trećih zemalja obrazac PDV mogu podnijeti u papirnatom obliku te ne podnose obrazac PDV-S.

Na primljenu uslugu potrebno je obračunati hrvatski PDV po stopi od 25%. Obrazac PDV  i Obrazac PDV-S treba podnijeti samo za obračunska razdoblja u kojima je usluga primljena. Obrasci s nulom se ne podnose. Rok za podnošenje obrazaca je do 20. dana  u tekućem mjesecu za prethodni mjesec dok je obveza plaćanja PDV-a do zadnjeg dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec (npr. do kraja veljače za siječanj).

poslovni.hr

 

Pincher očekuje da će Hrvatska kao predsjedavajuća EU-om "entuzijazmom i inovacijama" pridonijeti da London ostvari ambiciozan plan i do kraja godine dogovori se s Bruxellesom o budućim odnosima.

Hrvati koji žive u Velikoj Britaniji mogu biti spokojni jer im se ništa značajno neće promijeniti nakon brexita 31. siječnja, izjavio je Hini britanski ministar za Europu Christopher Pincher.

Naglasio je da je brexit samo "institucionalni" razvod s EU-om i da će Britanija osnažiti bilateralne odnose s članicama, uključujući Hrvatsku.

U Velikoj Britaniji radi ili studira oko 6000 Hrvata, uglavnom u Londonu, a u Hrvatskoj živi 600 Britanaca. Hrvatsku svake godine posjeti oko 900.000 britanskih turista.

"Hrvati koji žive u Britaniji mogu se apsolutno osjećati sigurno. London je vaš dom, London će ostati vaš dom", rekao je Pincher Hini.

"Prvoga veljače neće se dogoditi nikakva važna promjena. Želimo da se europski građani koji žive i rade u Ujedinjenom Kraljevstvu i nakon 1. veljače osjećaju kao kod kuće", dodao je ministar koji je u četvrtak u Zagrebu s hrvatskim dužnosnicima razgovarao o planu predsjedanja.

Prijave za stalni boravak do kraja lipnja 2021.

Velika Britanija će EU napustiti 31. siječnja, više od tri i pol godine otkad je većina od 52 posto građana izglasala izlazak iz bloka europskih država u kojem je bila od 1973. 

No za nju će europska pravila vrijediti do kraja 2020. u sklopu prijelaznog razdoblja koje je dogovoreno da bi se ublažio brexit. 

Žele li ostati u Britaniji, europski državljani moraju do kraja lipnja 2021. zatražiti status stalnog boravka (tzv. settled status).

To je do kraja prošle godine učinilo 2,7 milijuna od oko tri milijuna građana Unije, a odbijena su samo dva zahtjeva zbog kriminalne prošlosti podnositelja.

Oni koji dobiju stalni boravak neće imati fizički, nego digitalni dokument kojim će dokazivati pravo na ostanak u Britaniji.

Dva su razloga za to, kaže Pincher. "Digitalni se nikada ne može izgubiti, ali se može isprintati, a drugi je razlog stvar kulture Britanaca koji od 1952. nemaju osobne iskaznice".

Prijava se ispunjava na internetu i besplatna je, a u komunikaciju s europskim građanima koji u Britaniji žele ostati vlada je uložila devet milijuna funti.

London računa na "entuzijazam i inovativnost" Hrvatske

Brexit je, uz novi višegodišnji financijski okvir i mogućnosti proširenja Unije, jedan od glavnih izazova predsjedanja Vijećem EU-a koje je Hrvatska preuzela 1. siječnja.

Britanski premijer Boris Johnson uvjeren je da se sporazum o svim aspektima buduće suradnje s Unijom može zaključiti do kraja 2020., što u Bruxellesu smatraju upitnim.

No, Pincher tvrdi da je kraj godine realističan rok i vidi u tome važnu ulogu najmlađe članice Unije.

"Možemo li to postići? Da, možemo, uz pomoć Hrvatske, njezinog entuzijazma, inovacija možemo to učiniti", kaže britanski ministar.

"Gdje ima volje, ima i načina. Ako iskoristimo zamah iz posljednjih par mjeseci i vještine pregovaračkih timova...da, možemo imati sporazum do kraja 2020.", uvjeren je.

Uzor za buduće trgovinske odnose s EU-om London vidi u sporazumu između Unije i Kanade (CETA), a jednako važna mu je i sveobuhvatna suradnja s Unijom i s članicama pojedinačno.

Bilateralne veze s Hrvatskom ostaju snažne i bit će još snažnije, primjerice u multilateralnim organizacijama poput UN-a i NATO-a, OESS-a, Vijeću Europe, rekao je Pincher. 

To se odnosi i na suradnju u sigurnosti, obrazovanju, gospodarstvu i zaštiti okoliša, dodao je ministar države koja će u studenome u Glasgowu biti domaćin UN-ove klimatske konferencije COP26.

"Napuštamo instituciju, a ne Europu. To je poruka koju želimo naglasiti", zaključio je Pincher.

poslovni.hr

Page 3 of 1561
Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…