Dubrovnik Insider

Dubrovnik Insider

Pošalji e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Kineski konzorcij CRBC, koji radi na Pelješkome mostu, ovaj tjedan je trebao ronioca. Jedan od pilota zapeo je u tvrdoj vapnenačkoj stijeni, a kako uobičajeno oslobađanje pilota pneumatskim čekićem nije dalo rezultata, stijena će se minirati.

Riječ je o dubini od oko 100 metara ispod mora, a ronioci će nakon miniranja sve stijene i mulj ručno iznositi. Očekuje se da će sve biti gotovo idući tjedan.

Što se događa na gradilištu stanovnici Komarne i dalje znatiželjno prate, ali sad već po inerciji. Naučili su se na suživot s gradilištem, povremenom bukom i novim obrisima koje poprima ne samo most, nego i njihovo mjesto.

- Prvo sam mislio da će narušiti izgled ovoga kraja, ali ovaj most je zaista veličanstven - kažu u Komarni za 24sata.hr, u kojoj su neskriveno ponosni što će se iz njihova mjesta povezati Hrvatska. 

Kako su se naviknuli na most, tako su se naviknuli i na radnike iz Kine kojih u Komarni i montažnom naselju kraj gradilišta ima oko 500.

Oni koji ne rade uvijek se ljubazno jave, ali nisu baš razgovorljivi, tek je jedan kratko rekao da mu nedostaje obitelj.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji niti danas nema novih slučajeva zaraze koronavirusom. 

Od jučer uzeta 24 uzorka, 10 je negativno, a za ostale se čekaju rezultati. Preostalih 9 poslanih na analizu prekjučer, a za koje jučer do slanja priopćenja nisu stigli rezultati, također su negativni.

I danas je ozdravljena 1 osoba, iz Dubrovnika.

Od početka pandemije na analizu u Zagreb su poslana 3174 uzorka. 

U dubrovačkoj Općoj bolnici je hospitalizirana jedna osoba pozitivna na koronavirus.

U samoizolaciji na području naše županije nema niti jedna osoba. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 36 slučaja kršenja samoizolacije. 

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

Dragi članovi udruge, prijatelji i suradnici, danas u 18 sati naše Dubrovkinje Franka Fani Kohn i Marijana Bezek Kohn sudjelovat će u 10. međunarodnom Poetskom prozoru u svijet.

Četvrti put zaredom, tu smo i na jubilarnoj desetoj večeri.

Ovaj put, dopredsjednica Tri Dubrovkinje plus udruga pjesnika i drugih umjetnosti, predstavlja se kao tekstopisac zajedno sa skladbom "Fala" koju je otpjevao pokojni Sergio Hrnić.

Možete pratiti uživo sa profila predsjednika Hrvatskog književnog društva - ogranak Rijeka, gospara Valeria Orlića, a linkovi za YouTube live stream biti će također pušteni u 18 sati sa stranice,profila predsjednice i dopredsjednice.

Uključenje uživo u 10. Poetski prozor u svijet - je u subotu 18 sati, a naše uključenje je već od 17:15 minuta)

Organizator: Hrvatsko književno društvo, (počasni predsjednik HKD-a, Valerio Orlić)

Voditelji: Iva Santini (Hrvatska) i Gorgi Kalajdziev (Makedonija)

Tehnički i informativni voditelj: Ivan Španjić

Dizajn plakata: Iskra Peneva

Radujemo se susretu!!!!!

PROGRAM:
Voditelj prvog dijela programa:Gorgi Kalajdziev ( Makedonija , Strumica)

- Lidija Bojinović (Banja Luka, Bosna i Hercegovina) - Johan Sebastian Bah - Sarabanda za violinu solo u d-molu

- Sabrina De Canio, (Piacenza, Italija) -„ Nero cobalto“/ „Jet Black“

- Meri Kashiwagi , (Tokyo, Japan)-„Leptir“ (Butterfy)

- Čedna Radinović Lukić, (Beograd, Srbija) - „Koračala sam“

- Vladimir Babošin, (Sankt-Petersburg, Rusija) - „Oda odežde“ (Oda odjeće)

- Arjan Kallco, (Korča, Albanija) - „The philosofy of one day“

-Saša Šćepanović, (Nikšić , Crna Gora) - „Dodiri prošlosti“

- Mirjana Jezildžić, (Busovača, Bosna i Hercegovina) -„Pemba“

- Natalija Dimitrova, (Burgas, Bugarska) - „Windows and Doors“

- Franka Fani Kohn, (Dubrovnik, Hrvatska) - „Fala“

- Marijana Kohn (Dubrovnik,Hrvatska) - „Tajna“

- Iskra Peneva, (Beograd Srbija) -„Iznova ruža raste na prstima“

Voditeljica drugog dijela programa: Iva Santini , (Rijeka Hrvatska)

- Josip Pranić, (Vela Luka, Hrvatska) - glazba - „Stigao nisam“

- Ensar Bukarić, (Gornji Vakuf /Uskoplje, Bosna i Hercegovina) -„Lutka od papira“

- Mirjana Stojanovska, (Bitola, Makedonija) - „Ptici“

- Gordana Sarić, (Nikšić, Crna Gora) - „Moj svijet“

- Gordana Pirel Zejnilagić, (Wurzbug, Njemačka)
„Mogla bih danima pisati o tebi“

- Ilija Balta (Zadar, Hrvatska)-„Jedrenjak“ / „Sailing Ship“

-Elena Prendžova, (Skoplje, Makedonija)-„Politički korektna pjesma“

-Jurij Lisenko Kijev, (Ukrajina)-„Politička 2“ - (mada nije politička)

- Senada Šeho, (Donji Vakuf, Bosna i Hercegovina) - „Rekla bi ti nešto“

- Vanja Angelova, (Veliko Tarnovo, Bugarska) - „Himna života“

-Boško Angelov, (Veliko Tarnovo, Bugarsku) - nekoliko „Haiku“

- Gorgi Kalajdziev, (Strumica, Makedonija) - „Ezerska reminiscencija“

Voditelj trećeg dijela programa: Gorgi Kalajdziev (Strumica, Makedonija)
SPECIJALNA GOŠĆA ILI GOST …

- Francesco Curro, (Attimis, Italija) - „Božica sreće“ / „Le dea fortuna“

- Snežana Kuntoš Trobok, (Pale, Bosna i Hercegovina) -„Praštanje“

- Daniela Andonovska Trajkovska, (Bitola, Makedonija)-„Dezinficirane distance“

- Sanja Trifunović Hiblović, (Beograd, Srbija)-„ Pletivo“

- Abdurahman Hlilović-Ahil, (Rijeka, Hrvatska ) – nekoliko „Aforizama“

- Dragan Mučibabić (Ljubljana, Slovenija) - „Pjesma bez naslova“

- Dijana Tiganj, (Petnjica, Crna Gora) -„Lirski fragmenti“

- Michell Boltres, (Smederevo, Srbija) - „Opomena“

- Ljiljana Gligorijević, (Žitkovac kraj Aleksinca, Srbija) - „Samoća“

- Toni Pavleski, (Prilep, Makedonija) - „Gluma“

- Atina Mušić, Bosanska Krupa, (Bosna i Hercegovina) -„Nasmiješi se“

Voditeljica četvrtog dijela programa: Iva Santini (Rijeka, Hrvatska)

- Srđa Simunović, (Nikšić, Crna Gora) - glazba - „Možda sutra nađem svoj put“

- Eliana Stendardo, (Napoli, Italija) - „Sporco affare la vita“

- Emilija Cerović Mlađa, (Beograd , Srbija) - „Tajni prolazak cvetova"

- Safeta Osmičić , (Heerlen, Nizozemska) - „Oluja koja pamti“

- Rabija Memeledžija, (Travnik, Bosna i Hercegovina) - „Pismo“

- Marija Krivokapić, (Nikšić, Crna Gora) - „Prolasci“

- Filip Dimkoski, (Prilep, Makedonija) -„Tajna postojanja“

- Žarko Jovanovski, (Zagreb Hrvatska)-„Šešir od savršenog zena“

- Mladen Nestorović, (Beograd, Srbija) - "Dum spiro spero"(latinska izreka)- (Dok dišem, nadam se)

- Božena Volić, (Travnik, BiH) - „Tragovi snova“

- Miroslav Tičar, (Veliko Mrasevo/ Brezovica, Slovenija)-„Zenke poletja“

- Lenče Miloševska, (Skopje, Makedonija) „Lipa“

Voditelj petog dijela programa:Gorgi Kalajdziev ( Makedonija , Strumica)

- Iva Santini, (Rijeka, Hrvatska) - svira ukukulele i pjeva pjesmu „ Peace and love“

- Renata Panchova, (Štip, Makedonija)-„Glagolosogoluvanje“, (Skidanje glagola)

- Tanja Ocelić, (Nova Gorica, Bilje, Slovenija)-„Bojevnica miru“

- Miro Lončarić, (Ozalj, Hrvatska) - „Putovanje“

- Slavka Klikovac, (Golubovci, Crna Gora) - „Polovina neba“

- Dijana Uherek Stevanović, (Subotica, Srbija) - „Vivaldi“

- Nihad Mešić River, (Tuzla, Bosna i Hercegovina) - „Slom“

- Ljiljana Atanasova, (Skoplje Makedonija)-„ Očarana žena“

- Vanja Vukićević, (Nikšić, Crna Gora)-„ Ako“

- Dragan Petković, (Jabuka-Pančevo, Srbija) - „Paorska“

- Igor Krajchev, (Veles, Makedonija) - „Život“/ „Life“

- Ivan Španjić, (Otrić-Seoci, Hrvatska) -„Prozor“

Voditeljica šestog dijela programa: Iva Santini (Rijeka, Hrvatska)

- Pjesma: Meštar ceremonija, tekst i rep: Ivan Španjić- Španjaman i Miro Lončarić, gitara.

- Kemal Ljevaković, (Tešanj, Bosna i Hercegovina) - „Vodeni cvijet“

- Zoran Kelava, (Beočin, Srbija, trenutno u Splitu) - „Meseče“

- Igor Pop Trajkov, (Skopje, Sjeverna
Makedonija) - „Zagubljenost sljedećeg dana“

- Vesna Fojkar Ćirić, (Novi sad, Srbija) - „Istraživači“

- Sanja Domenuš, (Sisak, Hrvatska)-„ nekoliko haikua

- Sadije Aliti, (Tetov, Makedonija) -„Početak“ / „Fillimi“

- Sanja Strukar Križanac, (Vitez, Bosna i Hercegovina)-„bez naslova “

- Miloš Miloradov Šćepanović, (Beograd, Srbija) - „Ako te zaboravim Đapane“

- Sonja Sefimovska, (Skoplje Makedonija)-„Bezsoni noki“ /“Besane noći“

Voditelj sedmog dijela programa: Gorgi Kalajdziev ( Makedonija , Strumica)

-Aida Fattakhova, (Iževsk, Rusija) pjevat će na ruskom jeziku pjesmu „Balada o sinovima“

- Lucilla Trapazzo, (Zurich, Švicarska) - „Prozor u svijet“

- Zdravko Koki Kokanović, (Maribor, Slovenija)- „bez naslova“

- Allison Hedge Coke (US/ Canada) - „Burn“

- Filip Škifić, (Split, Hrvatska)-„Branite se šutnjom“

- Parviz Mohammadi (Sarajevo, BiH, rođenjem iz Iraka) - " Moj otac olovkom sadi ljubav u srcima "

- Slavica Blagojević, (Lešje, Srbija) - "Srce je kurjačice ostrvo"

- Sakiba Harčević, ( Rijeka, Hrvatska)-„ pjesma bez naslova“

- Nataša Švikart, (Maribor, Slovenija)-"Kalejdoskop"

- Milko Dedahp Kiš, (Zagreb, Hrvatska) – …..

- Valerio Orlić, (Rijeka Hrvatska)- „.Soba“

- Lidija Bojinović (Banja Luka, Bosna i Hercegovina) - Johan Sebastian Bah - Žig iz Partite za violinu solo u d-molu

Odjava naših voditelja

Ostanite odgovorni i otvorite 10. "Poetski prozor u svijet"

Radujemo se susretu!!!!

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ažurirala je svoje smjernice u petak i preporučila vladama država na poticanje stanovništva na nošenje maski na javnim mjestima gdje postoji rizik transmisije koronavirusa, piše portal Net.hr.

U novim smjernicama, čiju su izradu potaknuli rezultati studija provedenih u posljednjih nekoliko tjedana, WHO naglašava da su maske samo jedan u nizu alata koji mogu smanjiti rizik transmisije, ali ne bi trebale pružiti lažan osjećaj sigurnosti.

“Sada imamo dokaze da ako se maske pravilno postave tada mogu biti barijera potencijalno zaraznim kapljicama”, navodi Kerkhove.

Prije su tvrdili da nema dovoljno dokaza

Dok su neke države i dio američkih saveznih država preporučile ili nametnule nošenje maski u javnosti, WHO je prethodno govorio da nema dovoljno dokaza o (ne)učinkovitosti maski.

I dalje ostaje na snazi preporuka da zdravstveni radnici, koji su u kontaktu s osobama koje imaju koronavirus ili se sumnja da ga imaju, nose maske, rekla je Van Kerkhove.

Međutim, naglasila je kako je ta preporuka proširena te se savjetuje da svi radnici, koji su u kontaktu s bilo kojim pacijentom ili štićenicima staračkih domova, cijelo vrijeme nose masku, objavio je Net.hr.

Christian Brueckner (43) je za policiju 2016. godine bio "samo" kažnjavani zlostavljač djece. Te su godine pretražili zapušteno imanje u okrugu Börde u saveznoj pokrajini Sachsen-Anhalt na kojem je on živio. Riječ je o bivšoj tvornici u kojoj su se nekada proizvodili papir i kutije. Kasnije je imanje zaraslo u travu, na njemu se gomilalo smeće, a Christian je živio u starim barakama.

Policija je na tom imanju prije četiri godine iskopala nekoliko rupa. Među životinjskim kostima našli su i materijal s dječjom pornografijom, piše Bild. Riječ je o snimkama zlostavljanja male djece i dojenčadi. Također su pronašli odjeću za djevojčice. Istraga je pokazala kako Christian nije imao obitelj ili rođake kojima je ta odjeća mogla pripadati. 

Od srijede 3. lipnja Christian je osumnjičen da je oteo i ubio Britanku Maddie McCann. Istražitelji sumnjaju da bi mogao biti povezan i s nestankom Njemice Inge Gehricke (5). Christian se trenutno nalazi u zatvoru gdje služi kaznu jer je napao i silovao Amerikanku (72) u Portugalu. Christian je između 1995. i 2007. redovito boravio u Portugalu. Kasnije se vratio u Njemačku te je i tamo živio neko vrijeme. Inga je nestala 2. svibnja 2015., a Christian Brueckner je u tom trenutku u svom vlasništvu imao kuću u Neuwegerslebenu, 77 kilometara od mjesta Inginog nestanka. 

Bio je agresivan

Bivša susjeda iz Portugala je opisala Christiana Bruecknera kao agresivnog muškarca.

- Uvijek je bio ljut, jurio je ulicom gore, dolje, a onda je samo jednog dana 2006. godine nestao. Kasnije su me tražili da pomognem očistiti prostorije u kojima je boravio. Bilo je odvratno. Posvuda su ležale oštećene stvari. U smeću su bile perike i čudna odjeća, slična kostimima - rekla je žena. 

IZVOR: 24sata.hr

 

Temeljito istraživanje koje je proveo IIHS u SAD-u pokazalo je kako veličina automobila itekako ima utjecaja na sigurnost putnika, piše Autopress.

Naime, Insurance Institute for Highway Safety koji je u SAD-u zadužen za provođenje crash testova detaljnom analizom prometnih nesreća u razdoblju od 2015. do 2018. godine došao je do zaključka kako u automobilima gradske i kompaktne klase u prosjeku u prometnim nesrećama pogiba 108 putnika na milijun registriranih vozila, dok u automobilima većih klasa pogiba 52 putnika.

Statistički je najnesigurnija Ford Fiesta, dok vrh ljestvice najsigurnijih drže Infiniti QX60 i Porsche Cayenne.

poslovni.hr

Iz anketa koje smo proveli među našim članovima jasno je kako većini poduzetnika jako smeta rad na crno jer smanjuje njihovu konkurentnost. No većina njih misli kako su upravo previsoki porezi i nameti glavni uzroci zašto pojedinci pribjegavaju takvom poslovanju.

Procjene sive ekonomije su rađene redovito u zadnjim desetljećima. Ovisno o metodologijama, brojke se razlikuju. Sigurno je da se radi o gubitcima u desecima milijardi kuna, to jest i o značajnim postocima hrvatskog BDP-a. Prema svim relevantnim istraživanjima, Hrvatska uz Bugarsku ima najveći postotak sive ekonomije u Europi, a ovisno o istraživanju on se kreće od 25% do čak 35%.

Mikro, mali i srednji poduzetnici te obrtnici, također osjećaju posljedice takvog načina poslovanja, i oni koji posluju u potpunosti po zakonu, zasigurno su jedni od najviše pogođenih dionika u ovoj kompleksnoj temi. 

Udruga Glas poduzetnika je u svome kratkom postojanju dobila više zamolbi da pokuša nešto poduzeti i podignuti svijest o toj gorućoj temi, koja ipak često padne u drugi plan s obzirom na dnevno politička zbivanja. Iz tih razloga, prvo smo htjeli ustanoviti koliko našim članovima i njihovom poslovanju smeta nečiji (konkurentski) rad na crno? Kao odgovor na to pitanje o ozbiljnosti ove teme dobili smo ovakve odgovore:

Gotovo 65% ispitanika javlja da im rad na crno prilično smeta i smanjuje njihovu konkurentnost, a samim time i prihode. Dodatnih 15% uočava da im takav rad umjereno smeta. Nešto preko 14% radi takve poslove da im rad na crno gotovo uopće ne smeta, a 1% ispitanika je toliko pogođeno sa radom na crno da planiraju napustiti zemlju. 

Iz tih podataka je vidljivo da je značajan dio poduzetnika koji rade potpuno pošteno i po zakonima direktno pogođen i obeshrabren u poslovanju zbog tuđeg rada na crno.

Naravno kroz razne komentare članova potvrđeno je da tema nije jednodimenzionalna i da se treba identificirati tko je sve odgovoran za toliku razinu sive ekonomije. Kako bismo produbili temu pitali smo naše članove i drugo pitanje: Koji su uzroci rada na crno? I dobili smo ove odgovore:

Preko 73% ispitanika smatra kako je sav taj rad na crno direktna posljedica velikog broja poreza i nameta koje država uzima. Još dodatnih 10% misli i svjedoči da se to događa jer je nužnost za preživljavanje. Oko 9% ispitanika misli kako su uzrok oni poduzetnici koji su pohlepni i ne žele platiti porez, nego što više novca zadržati sebi na nelegalan način. 3% ispitanika smatra kako je administracija previše komplicirana te je lakše stvari odraditi na crno nego popratiti sve zakone. 

Iako je za moguće da su neki ispitanici bili prisiljeni odraditi neke poslove na crno, jasno je da gledajući širu sliku, većina poduzetnika je na gubitku što više ima rada na crno. 

I dok razlozi kao što su pohlepa određenog broja poduzetnika, zasigurno stoje u nekim slučajevima, očito je da to nije glavni razlog problema koji se do sada nije uspio efikasno riješiti. Mnogi su na to prisiljeni, rade to iz nužde i kako bi preživjeli, te zbog toga dobivaju određeno razumijevanje. Ali glavni krivac je vrlo vjerojatno, skupa i neefikasna država, s bujajućom administracijom koju sve manje poduzetnika uspijeva pratiti i zadovoljiti sve zahtjeve. 

„Preduvjet za suzbijanje rada na crno je pravedno i jednakomjerno oporezivanje prihoda od svih vrsta rada i prihoda od imovine te transparentan i efikasan javni sektor.“ rekao je Dražen Oreščanin, izvršni direktor Udruge. „Probajte zamisliti da je trošak državnog aparata 20% manji te da se siva i crna ekonomija smanje na trećinu sadašnjeg obima. To bi dovelo do toga da bi ukupno porezno opterećenje bilo bitno manje i da hrvatsko gospodarstvo postane bitno konkurentnije. Umjesto represije inspekcija, potrebno je zakonsku regulativu postaviti na način da rad na crno ne bude isplativ i povoljniji u odnosu na legalan rad. To je cilj kojem težimo, to je Hrvatska 2.0!“

UGP smatra kako će značajan dio sive ekonomije i problema koji proizlaze iz rada na crno biti riješen ako se usvoje naši zahtjevi i ako se nova vlada bude rukovodila našim postulatima #višepravde, #višerada, #manjiporezi i #digitlizacija. Neki koraci su već poduzeti, ali vrijeme je da se s individualnih slučajeva, kao što su pojedini gradovi koji su uveli transparentnost trošenja sredstava, prijeđe na cjelovit transparentni sustav za koji je krajnje vrijeme da bude postavljen na zdrave temelje.

Predstavnici Ministarstva rada predstavili su jučer socijalnim partnerima na sastanku stručne skupine mjeru skraćivanja radnog vremena zbog očuvanja radnih mjesta kod poslodavaca kod kojih je zbog posebne okolnosti uvjetovane koronavirusom (Covid-19) došlo do privremenog pada poslovnih aktivnosti ili ostvarenog gubitka u poslovanju.

Ta bi se mjera, a ne zakon, odnosila na prerađivačku industriju, a glavni uvjet bi bio kvartalni pad prihoda poslovanja od 20 posto u odnosu na isto tromjesečje lani, piše Jutarnji list.

Prema početnom prijedlogu Ministarstva, mjera bi se odnosila na poslodavce koji zapošljavaju 20 i više radnika iz sektora prerađivačke industrije, a iznos potpore bio bi do visine ugovorenog ili propisanog neto iznosa vrijednosti sata po radniku razmjerno broju neodrađenih sati u mjesecu korištenja potpore, a najviše do 4000 kuna za jedan mjesec. Jednako tako, razmjerni dio iznosa plaće za broj radnih sati za koje je radniku skraćeno radno vrijeme država bi potpomogla s maksimalno do 50 posto skraćenja radnog vremena. Uz to, poslodavac bi bio oslobođen od plaćanja javnih davanja prema isplaćenoj potpori, odnosno ne bi na to morao plaćati poreze i doprinose.

Mjera bi se počela primjenjivati od lipnja i trajala bi do kraja ove godine, s tim da bi se potpora mogla dodijeliti poslodavcu ako je zahtjev za skraćivanje radnog vremena podnesen za najmanje 10 posto radnika za koje ne može osigurati rad u punom radnom vremenu.

Kriteriji za mjeru:

– samo za prerađivačku industriju, ali poslodavci i sindikati traže proširenje na ostale sektore- pad prihoda od 20 posto na tromjesečnoj razini, a partneri traže da kriterij bude i smanjeni opseg poslovanja i pad radnih sati

– država će financirati neodrađene sate u punom iznosu, ali do najviše 4000 kuna po radniku

– 10 do 50 posto može iznositi skraćenje radnog vremena

– poslodavac mora zadržati radnike kojima je odobrena mjera još onoliko mjeseci za koliko je koristio mjeru

– od lipnja do 31. prosinca 2020. vrijeme je trajanja mjere

– poslodavci neće smjeti isplatiti dividendu do kraja 2021. niti isplaćivati bonuse menadžerima

poslovni.hr

 
Stranica 1 od 1816
Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…