Dubrovnik Insider

Dubrovnik Insider

Email: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.

Film "Glavu dole, ruke na leđa", koji su u Dubrovniku promovirali Stipo Majić Pipe, Slavica Šnur i Predrag Mišić Peđa, a koji govori o potresnim svjedočanstvima vukovarskih branitelja iz logora u Stajićevu i Sremskoj Mitrovici, prikazan je sinoć u dvorani Visia.

Slavica Šnur stekla je svoje obrazovanje na filmu i televiziji u Londonu i Berlinu, radila je kao kostimograf i masker, za što je nagrađena i dvjema Zlatnim arenama. Preko jednog desetljeća piše scenarije za filmove i televizijske serije te dokumentarce. Surađuje s Majićem na projektima vezanim uz ratna događanja u Vukovaru.

Pipe Majić osim filma o braniteljima i srpskim kazamatima, autor je "Bitke za Vukovar", filma o bolnici "Srce Vukovara", branitelj je s Trpinjske ceste, dio poznatih "Pustinjskih štakora". 

Predrag Mišić Peđa istaknuti je branitelj s Mitnice, logoraš i vukovarski gradski vijećnik.

Jutros ih je primio i dubrovački gradonačelnik, Mato Franković, posjetili su spomen sobu poginulih branitelja Dubrovnika, potom položili vijenac i upalili svijeće na centralnom križu na groblju Boninovo.

Nakon Boninova, obišli su i nultu liniju obrane grada, Sustjepan. 

 

Zamjenica župana Žaklina Marević nazočila je četvrtoj Noći Neretvana koja je održana u Splitu. Na ovoj večeri tradicije uz bogate neretvanske delicije, vrhunska vina neretvanskih vinara i bogat zabavni program nitko nije ostao ‘kratak’ za dobar provod.


Noć Neretvana organizira Društvo Neretvana i prijatelja Neretve u Splitu.

Zamjenica župana Žaklina Marević s udrugom pčelara Kadulja dijelila je, povodom blagdana sv. Ambrozija, zaštitnika pčelara, med djeci ispred crkve sv. Franje na Kladi u Metkoviću.

Ovoj uspješnoj akciji prethodio je Medni dan u osnovnim školama diljem Dubrovačko-neretvanske županije. Riječ je o akciji koja se odvila u više od 800 osnovnih škola u Hrvatskoj u organizaciji Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i Ministarstva poljoprivrede. Tako su 733 prvašića u 25 osnovnih škola kojima je osnivač Dubrovačko-neretvanska županija dobila staklenku meda hrvatskih pčelara i prigodnu slikovnicu te na taj način obilježili Dan Svetog Ambrozija, zaštitnika pčelara. Pri tom su u edukativnom programu namijenjenom shvaćanju važnosti pčela i pčelarstva ne samo za njih malene, nego i za sveukupnu prirodu i bio raznolikost naučili o važnosti meda i njegovog uključivanja u prehranu.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković susreo se s autorom dokumentarno-igranog filma ''Glavu dole, ruke na leđa'', Stipom Majićem i suradnicima Slavicom Šnur te bivšim logorašem Predragom Mišićem. Film, večer prije prikazan u kinu Visia, donosi potresna svjedočanstva branitelja Vukovara koji su nakon pada grada odvedeni u srpske logore.

Majić, i sam vukovarski branitelj s Trpinjske ceste, nakon "Srca Vukovara", dokumentarca o vukovarskoj bolnici, donosi ovu priču s rijetkim ili nikad viđenim arhivskim snimkama, igrane scene i izjave branitelja odvedenih u logore u Stajićevo i Sremsku Mitrovicu. Mnogi od njih proveli su u logorima gotovo 270 dana, a jedan od njih je i vukovarski branitelj i logoraš, Predrag Mišić Peđa, koji je i u razgovoru s dubrovačkim gradonačelnikom prenio svoja iskustva.

Gradonačelnik Franković govorio je i o ratnim stradanjima u Dubrovniku te ih upoznao s izložbom o Domovinskom ratu i obnovi Grada ''Dubrovnik grad s ožiljkom'', koja se za nekoliko dana otvara u zgradi UN-a u New Yorku.

Osim što psi čovjeka potiču na  kretanje i druženje, istraživači su došli do zapanjujućeg zaključka: moguće je da psi utječu na promjenu vlasnikova bakterijskog mikrobioma. Riječ je o crijevnoj flori.

Vlasnici pasa izloženi su manjem riziku od smrti uslijed kardiovaskularnih bolesti i drugih oboljenjau odnosu na ostalu populaciju, pokazalo je istraživanje provedeno na 3,4 milijuna Šveđana.

Znanstveni tim analizirao je zdravstvene registre ljudi u dobi od 40 do 80 godina te registre vlasnika pasa.

Otkrili su da je kod vlasnika pasa manji rizik od srčanih bolesti, posebno kod onih koji su odabrali lovačke pse, javlja BBC.

Iako druženje sa psom potiče na fizičku aktivnost, istraživači su zaključili da je ujedno moguće da upravo aktivni ljudi odabiru psa za prijatelja.

Moguće je da su ljudi koji imaju psa zaštićeni od kardiovaskularnih bolesti i zato što su upravo zbog šetnje sa psom društveniji i zadovoljniji, tvrde znantsvenici.

Utjecaj na crijevnu floru

No to nije sve. Istraživači su došli do zapanjujućeg zaključka: moguće je da psi utječu na promjenu vlasnikova bakterijskog mikrobioma. Riječ je o crijevnoj flori. 

" Prijedlog proračuna grada Dubrovnika za 2019. Godinu iznosi 741.5 milijuna kuna ili 17 tisuća kuna po glavi stanovnika, daleko najviše u Republici Hrvatskoj, što treba pohvaliti.
Proračunski korisnici donose u proračun, 38.8 miliju kuna, što se ponajprije odnosi na proračune kulturnih ustanova, koji se od 2016. Godine prikazuju kao sastavni dio proračuna grada.
Zaduženje grada, primici od zajmova, tj kredita iznose 114.4 milijuna kuna za narednu godinu, te ne ugrožavaju financijsku stabilnost grada, jer je i sa ovim kreditom , Grad nisko zadužen.
Ukupne pomoći planiraju se ostvariti u iznosu od 100.8 milijuna kuna, uglavnom iz proračuna države i EU fondova. Ovaj iznos je planirani iznos, čija realizacija ovisi o tijeku ostvarenja predloženih projekata.
Izvorni proračun grada bez ove tri stavke iznosi 487.5 milijuna kuna, a temelji se najviše na prihodima od poreza i prireza, prihodima od imovine i prihoda po posebnim administrativnim odlukama grada i države. Na priloženim fotografijama vide se izvaci iz prijedloga proračuna grada Dubrovnika za 2019. godinu, sa navedenim brojkama.
Grad Dubrovnik planira ostvariti u narednoj godini 185.2 milijuna kuna prihoda od imovine ili 25 % od ukupno planiranih prihoda. Prihod od imovine iznosi 38 % izvornih prihoda grada, po čemu smo jedinstveni, ne samo u Hrvatskoj nego i cijeloj Evropskoj uniji.
Najvažniji je prihod od prodaje ulaznica za zidine u iznosu od 89 milijuna kuna, te koncesije za žičaru u iznosu od 10 milijuna kuna, uz prihode od zakupa i iznajmljivanja svih poslovnih prostora grada u iznosu od 44.2 milijuna kuna.
Iako nisam gradonačelnik, niti gradski vijećnik, sa zadovoljstvom mogu utvrditi da se na prihodovnoj strani proračuna za 2019. godinu, nalazi oko 140 milijuna kuna prihoda, koje sam osmislio, za njih se teško izborio, kako u Zagrebu, tako i u Dubrovniku, koji ostaju trajno u proračunu grada Dubrovnika za narednu godina, ali i naredna desetljeća.
Ulaznice od zidina, planirano 89 milijuna kuna, a biti će ostvareno više od 100 milijuna kuna, 10 milijuna kuna od koncesije za žičaru, 5 milijuna kuna od Revelina, prihod od prodaje Ducarda, prihod od naplate zaustavljanja autobusa na Pilama. Vlahušićevi zakoni, ugovori i odluke daju ukupno 140 milijuna kuna ili 30 % izvornih prihoda grada.
Da nisam bio sam u borbi za zidine, žicaru, promet na Pilama, da su me podržale lokalne političke stranke, kao i državne institucije kojima je zakonska obaveza brinuti se o imovini Reublike Hrvatske, pa tako i grada Dubrovnika, prihodi za narednu 2019. godinu i godine nakon toga trebali su biti 300 milijuna kuna godišnje, te činiti vise od 50 % prihoda proračuna grada Dubrovnika.
Grad Dubrovnik zahvaljujući svom financijskom potencijalu je mjesto sa najvećom kvalitetom života u Hrvatskoj, za što je dobio i formalno priznanje.
Dubrovnik je grad doseljavanja, a ne iseljavanja, po čemu je i najpoželjniji grad za doseljavanje gradjana Hrvatske, jer se po službenim podacima u naš grad izmedju 2011. i 2016. Godine doselilo 1550 novih stanovnika.

Na rashodovnoj strani proračuna od 294 milijuna kuna namijenjenih za kapitalne projekte, projekata mojih suradnika i mene je vise od 200 milijuna kuna. Tablica razvojnih projekta iz koje je sve vidljivo takodjer je u foto prilogu objave. Stanovi u Mokošici, Lapadska obala, škola na Montovjerni, sanacija Grabovice trebali su već biti završeni da sadašnji vladajući nisu dva puta srušili gradski proračun te onemogućili izgradnju navedenih projekata.
Veselim se nastavku mojih projekata, kada i nakon trećega proračuna koji donese nemaju svojih. Ipak ne mogu sa žaljenjem konstatirati da je u potpunosti izbačen Dom za starije i nemoćne u Gružu, samo ne znam na čiji prijedlog, vladajućih ili njihovih savjetnika. " napisao je na svom Facebook profilu Andro Vlahušić

Na kampusu Sveučilišta u Dubrovniku u petak je održana konferencija za medije o napretku projekta „Ruralna poučna, kulturno-etnografska turistička atrakcija“ kojemu je cilj stvaranje integrirane turističke ponude bazirane na kulturnoj baštini Dubrovačko-neretvanske županije.

„Dubrovačko-neretvanska županija, kao nositelj projekta iznimno je ponosna na sav trud uložen u ovaj projekt vrijedan više od 33 milijuna kuna, od čega su čak 27.748.345,48 kuna bespovratna sredstva iz Operativnog programa ”Konkurentnost i kohezija” 2014.-2020. iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Ušli smo u treću godinu projekta, i još nam je malo ostalo do završenog turističkog proizvoda, koji će dodatno valorizirati i promovirati kulturna bogatstva županije, od Smokvice, Korčule, Dubrovačkog primorja pa do Mljeta. Županija je, iako su radovi na kulturnim dobrima još u tijeku, provela uspostavu sustava besplatnog pristupa internetu i brenda ‘Putevima prošlosti’, a zakoračili smo putevima budućnosti,“ istaknula je zamjenica župana Žaklina Marević.

Uz Županiju, kao nositelja i Regionalnu agenciju DUNEA koja operativno i administrativno provodi projekt, sudjeluje još 11 partnera: Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije, Sveučilište u Dubrovniku, Hrvatski restauratorski zavod – Dubrovnik, Općine Dubrovačko primorje, Smokvica i Mljet, Grad Korčula i Korčulanska razvojna agencija KORA te Obrt za restauriranje namještaja Depolo i putnička agencija Dominium Travel.

Direktor Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije Vladimir Bakić predstavio je pripremne aktivnosti promocije zajedničkog brenda – izradu vizualnog identiteta brenda, pripremu promotivnih materijala kao i promociju na turističkim sajmovima.

Nazočne je pozdravio i prorektor za međunarodnu suradnju i znanost Sveučilišta u Dubrovniku izv. prof. dr. sc. Martin Lazar te istaknuo uspješnu sinergiju znanstvenog, javnog i privatnog sektora u realizaciji projekta „Ruralna poučna, kulturno-etnografska turistička atrakcija“.

Napredak projektnih aktivnosti i do sad ostvarenih rezultata predstavila je Sanda Barkiđija, viša stručna suradnica Regionalne agencije DUNEA te kazala kako su trenutno u procesu građevinski radovi na Zavičajnoj kući u Slanom, Gradskom muzeju Korčule te Muzeju zlata i srebra u Smokvici, dok su radovi na Austrijskom putu i tematskim stazama Mljeta uspješno završeni. Paralelno s infrastrukturnim radovima, u sklopu projekta se istraživanjem, osmišljavanjem i kreiranjem sadržaja novih turističkih atrakcija pokušava dodatno valorizirati i promovirati kulturna bogatstva županije.

Izv. prof. dr. sc. Ivana Pavlić sa Sveučilišta u Dubrovniku pojasnila je rezultate istraživanja za formiranje integrirane turističke destinacije. Opširno je to istraživanje koje provodi Sveučilište u sklopu projekta u nekoliko faza, a tiče se navika i potrošnje turista, izletnika te domaćeg stanovništva uz naglasak na indeksu samoodrživosti koji je iznimno bitan za lokalnu zajednicu.

Mara Kolić Pustić, konzervator-restaurator savjetnik Hrvatskog restauratorskog zavoda prikazala je interaktivnu prezentaciju o oltaru Poklonstva kraljeva iz crkve sv. Jeronima u Slanom koja će biti dio postava Zavičajne kuće u Slanom, nekadašnjeg župnog dvora koji se također obnavlja iz temelja.

Zbog radova na vodoopskrbnoj mreži 10. prosinca bez vode će biti dio Ulice Ćira Carića (od Ulice Iva Dulčića do zgrade "Pentagon") u vremenu od 8.30 do 14.30 sati.

Page 1 of 820
Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…