Dubrovnik Insider

Dubrovnik Insider

Email: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.

Lastovski poklad, zaštićen kao kulturno nematerijalno dobro Republike Hrvatske ove godine slavi 537. obljetnicu i spada u jedan od najstarijih običaja Europe. 

Pokladi na otoku Lastovu kao vrijeme zabave, opuštanja i bježanja od društvene i vjerske životne stege, postoje još od davnih vremena. Nalazimo ih u Lastovskom statutu iz 1310. godine, kao Carnevale, razdoblje koje je pored raznih načina zabave i opuštanja primjerenih onom vremenu i prilikama. Dakle, nije se samo dobro zabavljalo, već se dobro jelo i pilo. Vremenski, Pokladi su smješteni u zimsko doba, poslije crkvenih blagdana (Božić, Sv. Stjepan, Sv. Ivan, između Tri kralja i Čiste srijede), kada su dani kratki, a noći duge. To je, dakle, savršeno vrijeme za pučko ludovanje i pripreme za nadolazeću korizmu i velike proljetne radove u polju i na moru. Pokladni običaj, kakav danas imamo, kroz stoljeća je trpio razne preobrazbe. Najvažnije za nas Lastovce, da se usprkos svim tegobama i iskušenjima, kroz koja su naši preci prolazili kroz minula stoljeća i strane vladavine (Mletačka republika, Dubrovačka republika, Francuska, Engleska, Austrougarska, Talijanska i Jugoslovenska), Pokladni običaj uspio sačuvati do današnjeg dana. S ponosom zaključujemo da imamo jedan od najstarijih živućih Pokladnih običaja na ovim prostorima. 

Pokladni običaj povezan je sa opsadom Korčule od strane Maura (Katalana) 1483. godine. Po narodnoj predaji te godine Katalani poslaše svog glasnika sa zahtjevom da se Lastovci bez borbe predaju. Lastovci su, međutim, glasnika zadržali. Kako se glasnik nije vraćao, Katalani se vojskom ukrcanom na brodove uputiše prema Lastovu u namjeri da porobe i zauzmu otok. Kad je osmatrač na izvidnici iznad mjesta Lastova ugledao brodovlje, okrene se prema mjestu i zaviče: “Kukuriku gornje selo, kukuriku donje selo! Eto idu Katalani i bit ćemo svi poklani!” Tada Lastovci sa svojim svećenikom napuste mjesto i popeše se na brdo Hum do crkvice Sv. Jurja i molitvi da ih Bog sačuva od Katalana promatraše dolazak brodovlja. Tada učini veliko nevrijeme, potopi brodove, a ostatak se okrene i vrati u Korčulu, te se nikad više ne vratiše na Lastovo. Kada su Lastovci vidjeli što se dogodilo i da je pogibelj prošla, sretni i radosni vratiše se u mjesto. Uzmu Katalanskog glasnika, stave ga na tovara, te provedu kroz selo uz porugu i ismijavanje. Puste ga tri puta niz rastegnutu uzu, dovedu na Dolac gdje mu presude. Činjenica je da povik osmatrača “Kukuriku gornje selo, kukuriku donje selo” sačuvana je i do danas, kao i običaj hodočašćenja Lastovaca (bosi) do crkve Sv. Jurja. 

Jedan od prvih pisanih tragova postoji s kraja 16. stoljeća. Tako, 02. siječnja 1597. godine po naređenju Kneza Frana Tudisija i njegovih časnih sudaca, glasonoša Stjepan izvještava da je s uobičajenih mjesta razglasio pučanstvu neka se u Pokladima uzdrži od izgreda i bučnih manifestacija, i upozorenje Kneza da će biti protjerani s otoka i s Dubrovačkog teritorija u trajanju od deset godina, a još k tome i kažnjeni novčanom globom od 150 perpera ukoliko dođe do nereda. 

O Pokladnim priredbama napisao je u 18. stoljeću (1747. godina) herojsko–komičnu pjesmu “Poklad Lastovski” dubrovački književnik Franatica Sorkočević koji je kneževao na Lastovu sredinom tog stoljeća. Lastovsku Pokladnu dramu opisao je i prof. Melko Lucijanović (“Slovinac” 17.01.1877. godine). 

Od tih davnih vremena Lastovci su ljubomorno čuvali, oplemenjivali i sačuvali običaj Lastovskog Poklada prenoseći ga usmenom predajom “s koljena na koljeno”. 

Pokladno razdoblje na otoku Lastovu počinje blagdanom Sv. Antuna 17. siječnja. Na Sv. Antuna, bez obzira koji je to dan u tjednu, održava se prvo balo na kojem kapo sale pozdravi prisutne mještane i posebne goste: načelnika općine, liječnika i svećenika te najavi početak pokladnih običaja. Od toga svečanog bala i maškarama je omogućen dolazak i sudjelovanje u zbivanjima. Pokladno razdoblje završava na Čistu srijedu.

Jedan je od vrjednijih običaja u Republici Hrvatskoj, što potvrđuje i činjenica da je 17. siječnja 2008. godine Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Lastovski poklad proglasilo nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske i stavilo ga pod svoju zaštitu. 

IZVOR: morski.hr

Nakon doze živciranja i pobjede protiv Crne Gore i izravnog plasmana u četvrtfinale Eura, Barakude su u posljednjem kolu grupne faze odradile lakši trening protiv Slovačke (16-4)i s maksimalnih devet bodova čekaju četvrtfinale gdje će ih najvjerojatnije čekati Grčka koja će u osmini finala igrati protiv Nizozemska.

Kapetan Andro Bušlje danas je briljirao i zabio pet golova uz 100 posto učinkovitosti. Po tri komada zabili su Luka Lončar i Lovre Miloš, dva je zabio Loren Fatović, a po jedan Maro Joković koji je imao čak 1 od 6 te Hrvoje Benić.

Prvu četvrtinu smo Slovake ostavili bez gola s 3-0, a u preostale tri smo im utrpali po četiri gola uz četiri primljena.

Hrvatska tako s maksimalnim učinkom čeka četvrtfinale, a izbornik Tucak i njegov stožer odradili su svoj zadatak. Pobjeda je upisana, a najvažniji igrači su dobili pokoju minutu odmora više.

Tucak i njegovi igrači sada imaju četiri dana odmora. U programu su opet u srijedu u četvrtfinalu kada će ih čekati Grčka.

24sata.hr

Idu li vam na živce živčane žene iz vaše neposredne blizine, imajte na umu da one nisu birale takav karakter za sebe. 

Rođene su s tim. Buntovnice, divlje, ljute, nepristojne, drske, drčne i uglavnom glasne. Nije lako živjeti s njima, a nije ni njima lako samima sa sobom. Društvo ih često osuđuju i prosuđuje, a mnogi se ne žele družiti s njima jer se ne uklapaju u 'norme'. 

Ako ste jedna od njih, sada imate razlog da drugima kada vas uvrijede, kažete 'hvala'. 

Stručnjaci su došli do zaključka da su ovakve žene obično inteligentnije od pristojnijih pripadnica ženskog spola. Stvar je u tome da žene kada se razljute obično bolje percipiraju nego kada su smirene, a donose i bolje odluke, bolje pamte te bolje evociraju podatke iz sjećanja, kažu znanstvenici sa Sveučilišta New South Wales i Stanford. 

Temperamentne žene karakterizira loše raspoloženje, koje je uvijek tu negdje prisutno, čak i kada se ne čine takvima. No zbog toga su pametnije, ističu stručnjaci jer su konstantno na oprezu i obraćaju puno više pažnje na detalje u okolini. To je posebno točno kada moraju nešto važno odlučiti u profesionalnom ili društvenom životu. Tada hladne glave mogu analizirati problem bez uplitanja sentimenata. 

Nasuprot njima, veseli ljudi su pak puno impulzivniji od onih ljutih. Kada se oni nađu u situaciji koja zahtijeva velike odluke vrlo su kreativni, ali i nedovoljno realistični te stoga skloniji nepromišljenim zaključcima, piše BrightSide.

24sata.hr

Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu je podiglo optužnicu protiv Mladena Jozinovića, bivšeg čelnika Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica.

“Okrivljenika se tereti da je od siječnja 2016. do studenog 2017. godine u Koprivničkom Ivancu, kao direktor trgovačkog društva, neosnovano ugovarao i nalagao isplate novca društva u vlastitu korist, prikazujući ih kao plaćanje temeljem ugovora o djelu, naknadu za obavljanje poslova direktora i nagradu za pozitivan financijski rezultat poslovanja, iako je znao da na takve isplate nije imao pravo, niti je za njih ishodio suglasnosti nadzornog odbora i skupštine društva, dok je ugovore potpisao u svojstvu direktora društva i u vlastito ime kao druga ugovorna strana”, stoji u priopćenju Županijskog državnog odvjetništva u Varaždinu.

Okrivljenika se tereti da je na opisani način pribavio nepripadnu korist u iznosu većem od 1.470.000 kuna.


Stavlja mu se na teret i da je radi zasnivanja radnog odnosa u trgovačkom društvu nabavio lažnu diplomu i potvrdu jednog fakulteta u Zagrebu u kojima je neistinito navedeno da je završio studij prometnih znanosti te takvu krivotvorenu diplomu i potvrdu predao kao dokaz o svojoj stručnoj spremi pa je poslodavac, ne sumnjajući u vjerodostojnost tih isprava, u travnju 2012. godine zasnovao radni odnos s njim, doznaje se iz medija.

dnevno.hr

Krvava subota u Splitu odnijela je tri života – Jurice Torlaka (38), Marina Ožića Paića (25) zvanog Pajser i Marina Bobana (25).

Marin Ožić Paić (25) bio je jedna od žrtava trostrukog ubojice iz Splita Filipa Zavadlava, u kojega je Filip ispalio dva metka u leđa.

Javnost se digla na noge, a mišljenja o ubojstvu su podijeljena. Neki brane ubojicu, hvale njegov čin, dok se drugi zgražaju i dakako osuđuju ubojstva.

Brat Filipa Zavadlava nakon napada na sebe dao je izjavu za Index u kojem se posebno osvrnuo na ubojstvo Marina Ožića Paića.

Ispričao je kako, prema onome što zna, njegov brat nije namjeravao ubiti Ožić Paića.

“Posli mi je rekao: ‘Ajme, puca sam u Paića, ne znam je li ozlijeđen ili je mrtav.’ Onda smo posli na televiziji čuli da je umra. Njemu je neizmjerno bilo ža što je puca u Paića jer ga je zamijenio. A ova dvojica su mu, koliko sam razumio, bili meta. Da sam to znao, ja bih to spriječio pošto-poto. I meni je žao obitelji i svakoga od stradalih. I to su tri mlada života. I ne mogu opisati koliko je meni žao.”

Društvenim mrežama opraštaju od Marina, od obitelji, rodbine, do Torcide i brojnih prijatelja te se teško oteti dojmu kako je ovaj mladi život uistinu ugašen samo zato jer se našao na krivom mjestu u krivo vrijeme.

Obitelj ubijenog ne može podnijeti tugu i prazninu koju osjećaju, a Marino stric svoju tugu jednostavno riječima ne može opisati, što govore i njegovi duboko potresni statusi na Facebooku.

Tako mu je posvetio pjesmu Olivera Dragojevića ‘Trag u beskraju” uz riječi: ‘Falis mi Marine mojjjjjjjj cilo mi se tilo gasi sta cu ja sad volin te necace moj!’

U prethodnom statusu napisao je pak: ‘Marine pacicu moj mali ,ljubavi moja jedni te blate,drugi govore lipo o tebi. Ja cu sad samo rec sta mi lezi na srcu, a to je Marin je moj necak i da mi je znat te sve ove ljude sta pisu za UBOJICU da je dobar ,super,uplacuju lovu za njega i hvale ga , a Marin je diler ,govno od covika …itd. Sta da se njima to desilo bili im isto bia Heroj. A moj nećak je dobija metak a nije bija kriv nego ga je zaminija za drugog covika jer je vozia isti motor. BOG TI POKOJ DUSI DA! I IZACE PRAVA ISTINA NA VIDJELO I SVI CE TI SE IZVINJAVAT AL ONDA CE BIT KASNOOOOO LJUBLJENI MOJ MARINE ,JA VISE NIKAD NECU BIT ONAJ STARI TONCI.VOLIN TE I SIDI TAMO NA TRIBINU SA NASON NONON,CUBIEN,I SLUSAJ TE OLIVERA,DINA I COCU KAKO PIVSJU.’,

Dok je prvi status po saznanju ubojstva jednako potresan:

”Marine Ožić Paić necace moj ,odes ti meni u nebo a zbog cega,jer si se nasa na krivom mistu u krivo vrime. Volin te ,falis mi i falis mojoj zeni Nikolina Ožić Paić koja te voli isto koliko i ja. Sta cu rec nasoj Sunčici di si isa. Dobar si covik bija ma sta DRUGI PRICALI O TEBI.Svi velicaju tvog ubojicu da je heroj, a tebe nema.Falis mi tuzan san i vise nece bit nista isto kad dođen u brata doma jer tebe nece bit. BOG TI POKOJ DUSI DA I POZDRAVI NONU GORI NA NEBU.VOLIMO TE ZAUVIK I ZAUVIK CES BIT U NASIM SRCIMA.”

dnevno.hr

 

Postoje ljudi koji pred bankom kampiraju u nadi da će im odobriti minus, a onda postoje i oni koji od njega bježe kao vrag pred tamjanom.

‘Sve je bilo u redu do prije par tjedana kada sam na izvatku računa shvatila da su mi bez mog pitanja odobrili minus i da su mi raspoloživa sredstva znatno veća nego što bi trebala biti’, kazala je jedna građanka kojoj je banka, bez njezina prethodnog pristanka, odobrila tzv. prešutno prekoračenje

Mnogi građani preživljavaju zahvaljujući odobrenom ‘minusu’ na računima, a drugi ne žele ni čuti za tu uslugu banaka koja je, u stvari, jedna od najvećih kamata.

Novac.hr piše o građanki koja je uoči Božića dobila obavijest iz Raiffeisen banke da joj je odobrena usluga “prešutnog prekoračenja” na računu, iako je ona prethodno izričito odbijala da joj ta banka dâ ‘minus’ na tekućem računu.

“Zadnje dvije godine konstantno me zovu na mobitel te nude minus i kreditnu karticu, ali ja im se svaki put lijepo zahvalim i svaku ponudu odbijem. I sve je bilo u redu, evo do prije par tjedana kad sam na izvatku računa shvatila da su mi bez mog pitanja odobrili minus i da su mi raspoloživa sredstva znatno veća nego što bi trebala biti”, kazala je građanka za Novac.hr.

Odmah je otišla u poslovnicu banke gdje su joj objasnili kako joj nije odobren ‘minus’ na tekućem računu, nego usluga “prešutnog prekoračenja” koja se odobrava bez pristanka stranke te da je može odmah zatvoriti ako to želi.

“Imali su tamo već pripremljenu gotovu izjavu u kojoj potpisujem da sam tražila da se to prekoračenje ukine pa je cijela stvar bila brzo gotova. Bježim od minusa jer bolje kontroliram financije kada imam samo onoliko novca koliko mi pripada odnosno koliko sam zaradila, s tim pokrijem sve svoje mjesečne potrebe. Ionako kad uđeš u minus, teško se izvaditi van iz tog živog blata”, objasnila je.

U HNB-u kažu da se to može

U Raiffeisen banci kažu kako “minus” na tekućem računu odobravaju svim klijentima koji ispunjavaju uvjete sukladno internim pravilima bez podnošenja zahtjeva i bez posebnog dolaska u banku.

“Navedeno odobrenje je predviđeno Zakonom o potrošačkom kreditiranju, kojim je u članku 2 definirano prekoračenje pri kojemu vjerovnik potrošaču stavlja na raspolaganje sredstva koja nadmašuju trenutačno stanje tekućeg računa ili dogovoreno prekoračenje. Banka je odobrila dodatna sredstva svim klijentima koji ispunjavaju kriterije, sukladno internim pravilima Banke, s ciljem da klijentima u slučaju potrebe omogući korištenje dodatnih sredstava bez podnošenja zahtjeva i bez posebnog dolaska u banku”, kazali su iz banke za Novac.hr.

U Hrvatskoj narodnoj banci kažu, pak, da prekoračenje po tekućem računu može biti prešutno ili dopušteno, što znači da banka smije i bez pristanka korisnika omogućiti takozvano prešutno prekoračenje po računu. “Korisnik prihvaća tako odobreno prešutno prekoračenje time što ga počinje koristiti”, kažu u HNB-u.

U biti, obje usluge – i prešutno i dopušteno prekoračenje – suštinski se ne razlikuju. Jedina je razlika što za dopušteno prekoračenje korisnik treba podnijeti zahtjev. Inače, kamatne stope i na jednu i na drugu uslugu, barem u Raiffeisen banci, iznose 9,2 posto godišnje, čime spadaju u jedan od najskupljih načina kreditiranja, piše Novac.hr.

U Dalmaciji postupno naoblačenje, a uglavnom poslijepodne povremena kiša. Puhat će slabo do umjereno jugo i istočnjak, a navečer će zapuhati bura. More malo do umjereno valovito. Temperatura zraka od 6 °C ujutro do 13 °C poslijepodne, a u unutrašnjosti Dalmacije ujutro hladnije.

Na jugu Hrvatske umjereno do pretežno oblačno, povremeno s kišom, osobito prema kraju dana. U početku slaba bura i istočnjak, a danju će zapuhati većinom umjereno jugo, uz porast valovitosti mora. Temperatura zraka između 10 i 15 °C, a ujutro ponegdje niža, osobito u zaobalju.

Premda su današnji dizelaši nominalno iznimno čisti i dalje imaju jedan veliki problem.

Udruga Transport & Environment bliska je Europskoj uniji, odnosno iznimno je snažna lobistička organizacija, koja utječe ili pokušava utjecati na mnoge političke odluke. Nedavno je ta organizacija provela testove u praksi na Opel Astri i Nissan Qashqaiju, opremljenima dizelskim motorima, i došla je do znakovitih zaključaka. Premda su današnji dizelaši nominalno iznimno čisti i dalje imaju jedan veliki problem. U T&E-u su u testovima izmjerili ogromne količine sitnih čestica čađe pri čišćenju filtra u automobilu. Ta se reakcija događa u vožnji, svakih 250 do 500 kilometara, a može potrajati sve dok vozilo ne prijeđe i do 15 kilometara. Pritom su oba modela premašila limit sitnih čestica čađe od 32 do 115 posto, piše HAK Revija.

U T&E-u ističu da 45 milijuna dizelskih automobila na cestama EU ima filtre čađi i da se godišnje događa oko 1.3 milijarde čišćenja filtra u vožnji. Podsjetimo, sitne čestice su jedan od izvora opasnih bolesti pluća i srca. U T&E-u ističu da proizvođači automobila moraju “očistiti” svoje automobile ako ih žele i dalje prodavati na europskom tržištu, a to se ne odnosi samo na Astru i Qashqai nego na gotovo sve dizelaše koje imamo priliku kupiti u našim salonima

poslovni.hr

Page 9 of 1554
Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…