Dubrovnik Insider

Dubrovnik Insider

Email: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.

Tim sa Sveučilišta u Cardiffu otkrio je T-stanice koje imaju receptore za raspoznavanje i eliminaciju stanica raka, a da pritom ne oštećuju okolno, nezaraženo tkivo

Znanstvenici su napravili još jedan korak prema otkrivanju univerzalnog lijeka protiv raka. Naime, tim na Sveučilištu u Cardiffu u laboratorijskim je uvjetima otkrio metodu kojom se uništavaju stanice svih vrsta raka. Iako se radi o ranoj fazi istraživanja, znanstvenici smatraju kako “ima ogroman potencijal”, piše BBC.

Istraživački tim obratio je pažnju na nekonvencionalne i dosad neotkrivene načine na koje imunološki sustav napada stanice raka. Pritom su otkrili T-stanice, odnosno T-limfocite, koji mogu skenirati tijelo i procijeniti gdje je prijetnja koju treba eliminirati. Znanstvenici sada nastoje otkriti kako upotrijebiti T-stanice za napad i eliminaciju stanica raka.

“Postoji šansa da bismo na taj način mogli liječiti sve pacijente oboljele od raka. Do sada nitko nije vjerovao da je to moguće, otkriti sveobuhvatnu terapiju u kojoj bi jedna vrsta T-stanica bila u stanju uništiti više vrsta raka”, rekao je profesor Andrew Sewell.

Raspoznavanje stanica raka

T-stanice imaju “receptore” koje im služe kao “oči” na kemijskoj razini. Jedna vrsta tih stanica zahvaljujući svome receptoru ima sposobnost pronaći i eliminirati široki spektar stanica raka, doduše samo u laboratorijskim uvjetima. Ključno je i to što tijekom eksperimenta T-stanice nisu oštetile normalna tkiva.

Čini se kako je receptor T-stanice u interakciji s molekulom MR1 koja se nalazi na površini svake stanice ljudskog organizma. Znanstvenici smatraju kako MR1 imunološkom sustavu dojavljuje da se u stanici napadnutoj rakom nešto događa.

“Mi smo prvi koji smo opisali T-stanicu koja pronalazi MR1 u stanicama raka – to nitko nikada nije napravio”, istaknuo je znanstvenik Garry Dolton.

Unaprijeđenje već postojeće metode

Liječenje raka T-stanicama postoji, a upravo je razvoj imunološke terapije jedan od najznačajnijih doprinosa u izlječenju tih smrtonosnih bolesti. Metoda CAR-T je personalizirana terapija temeljena na genetskoj modifikaciji imuniteta pacijenata, koja je u pojedinim slučajevima bila toliko uspješna da je pacijente s ruba smrti dovela do potpune remisije, odnosno izlječenja od raka. No, ova metoda je ograničena na pojedine vrste raka, poput leukemije, jer se pokazali bezuspješnom u borbi s vrstama raka koje izazivaju tumore.

Tim iz Cardiffa već pretpostavlja kako bi teklo liječenje njihovim T-stanicama. Najprije bi se pacijentu izvadila krv, a potom bi se T-stanice uzele i genetski reprogramirale kako bi stvorile receptor kojim otkrivaju rak. Takve bi se stanice u velikim količinama uzgajale u laboratoriju i potom ubrizgale u pacijenta, slično kao u metodi CAR-T.

Zasad je ova metoda testirana samo na laboratorijskim stanicama i životinjama te treba proći dodatne testove prije primjene na ljudima. I drugi znanstvenici smatraju kako se radi o značajnom otkriću iako ističu kako njihovi kolege neće tako skoro stvoriti novi lijek protiv raka.

net.hr/danas

Predsjednik stranke Promijenimo Hrvatsku, prof. Ivan Lovrinović dobio je odgovor Hanfe o ukupnim gubicima mirovinskih fondova iz II. stupa. Odgovor će uzdrmati Plenkovićevu vladu, smatraju u stranci, piše Paraf.

Hanfa je naime priznala da su mirovinski fondovi uzeli čak 801 milijun kuna od budućih mirovina građana kako bi spasili posrnuli Agrokor.

To se nije dogodilo i novac je izgubljen


“Prema raspoloživim podacima, zbog investiranje u dionice iz koncerna Agrokor neto vrijednost imovine Obveznih mirovinskih fondova smanjena ja za 801 milijun kuna, odnosno 0,81% do rujna 2018., glasi odgovor Hanfe.

Primjerice dionica Jamnice iz sastava Agrokora je 2017. godine vrijedila 165.000 kn i po toj su je cijeni kupovali mirovinski fondovi. Danas vrijedi oko 5.000 kn ali u zadnjih se šest mjeseci njome uopće ni ne trguje.

“Drugi mirovinski stup trebao je biti naš zalog za budućnost, a netko je odlučio našim novcem spašavati „posrnulog diva”. A uvjeravaju nas da niti kune nisu uzeli od građana i obmanjuju nas, kažu u stranci Promijenimo Hrvatsku.

dnevno.hr

Od 63,2 milijarde kuna zajmova poduzetnicima oko polovine je za investicije, a 24,7 milijardi kuna kredita je u domaćoj valuti.

Krediti tvrtkama za investicije i obrtna sredstva dosegnuli su 63,2 milijarde kuna krajem studenog, što znači da su u mjesec dana porasli za 1,4 posto, a u usporedbi s istim mjesecom 2018. pali za 1,3 posto.

Pritom su devizni zajmovi u godinu dana smanjeni 9,8 posto (iako bilježe blagi mjesečni rast od 0,9 posto) spustivši se na 39 milijardi kuna.

Istovremeno, nastavljen je trend rasta kredita u domaćoj valuti, kao i građani, i tvrtke sve više prepoznaju valutni rizik. Na godišnjoj razini kunski zajmovi porasli su za 16,2 posto, na 24,7 milijardi kuna, najvišu razinu od studenog 2016.

Iz RBA ističu da je to osmi mjesec s pozitivnom te zadnjih sedam mjeseci s najvišom godišnjom stopom rasta. Na osnovi transakcija, ukupni plasmani u studenom su na godišnjoj razini pali za jedan posto.

Gledajući namjene za koje poduzetnici traže financiranje kod banaka, krediti za investicije pokazuju blagi mjesečni rast od 0,5 posto, odnosno brži tempo od 4,9 posto u odnosu na prethodnu godinu, na 33,6 milijardi kuna.

Zajmovi za obrtna sredstva u godinu dana bilježe 7,6 posto pada (uz mjesečni rast za 2,5 posto) na 29,6 milijardi kuna. U prosincu se očekuje nastavak kreditne aktivnosti s naglaskom na kredite građanima, smatraju u RBA. 

poslovni.hr

Neučinkovito pravosuđe i institut samopomoći - svakako višestruko goruća tema hrvatskog društva i pravosuđa koja se pod zadnje ponovo otvara, ujedno je i naslov Okruglog stola najavljenog za četvrtak 23. siječnja, s početkom u 18 sati i 30 minuta u zagrebačkoj knjižnici  Marije Jurić Zagorke (Krvavi most 2). Uvodna izlaganja imat će prof. Žarko Puhovski i prof. Alan Uzelac, dok je moderator novinar Ivica Grčar, a neriješeni predmet koji je povod nahvaljene pravno-političke debate star je više od 42 godine. Nešto slično, po svemu sudeći nije zabilježila nijedna članica EU. 

S obzirom na sve veći broj žrtava neučinkovitog pravosuđa čini se da treba potaknuti raspravu u javnosti o institutu samopomoći u jačanju pravne sigurnosti, navodi se u pozivu u kojemu Grčar pojašnjava kako je nastala ova inicijativa: "Nakon pitanja čitatelja, 89- godišnjeg Emila Römera: "Može li još za života dobiti konačnu presudu u sudskoj ‘trakavici’ koja traje već više od 40 godina?”, predložio sam kao novinar održavanje ovog Okruglog stola, jer gospodin Römer nije dobio konačnu sudsku odluku niti nakon što mu je kao žrtvi povrede ljudskih prava zbog dugotrajnosti sudskog postupka Hrvatski helsinški odbor još 2005. godine dodijelio Povelju “Aleksandra Zec”. 

O pojedinostima slučaja navedenog zagrebačkog Židova, u hrvatskim medijima isticanog i kroz prizmu najdugovječnije žrtve pravosudne trakavice, s time kako se on razvijao javnost je u više navrata imala prilike biti upoznata, no sad se razotkriva da ga hrvatsko pravosuđe još uvijek nije riješilo: dakle, i dalje traje imovinsko-pravni proces započet prije 42 godine u  bivšoj državi, odnosno daleke 1978. 

Inače, kao vrlo dobru ilustraciju veličine problema izraženog i na planu težine povreda ljudskih prava i pravne nesigurnosti, pa i u širem smislu o tom slučaju zastrašujuće govori tekst na t.portalu koji je objavljen prije nekoliko godina pod naslovom: "Preživio Holokaust, a hoće li i hrvatsko pravosuđe?", no nakon kojeg se ništa bitnog u smislu konačnog rješenja nije dogodilo. Iznose i da je njegovo svjedočanstvo iz razdoblja 2. svjetskog rata zabilježio američki redatelj i oskarovac Steven Spielberg.  

poslovni.hr

Zbog popravka kvara na vodoopskrbnoj mreži danas će bez vode biti Ulica Ivana Zajca (od restorana Orsan do Trpanjske ulice) u vremenu od 8.30 do 10.30 sati.

Nekoliko Kineza je bilo s nama u autobusu, njima nije bilo čudno što putovanje toliko traje. Vjerojatno misle da je Hrvatska velika poput njihove zemlje, komentirao je putnik.

Dodao je kako se čovjek vodi onom starom narodnom da uvijek može biti gore.

- Barem smo došli - rekao je putnik iz autobusa za Zadarski.hr.

Naime, u ponedjeljak u 4.30 sati autobus Croatia Busa krenuo je iz Splita autocestom prema Zagrebu. Sve je bilo u redu do Posedarja, kad su zbog bure i zatvorene dionice autoceste do Sv. Roka morali sići na državnu cestu.

foto: 24sata.hr

- Kako je zatvoren tunel Sveti Rok, izašli smo s autoceste, a vozači su uspjeli zalutati na Jadransku magistralu prema Karlobagu. Došli smo skoro do Svete Marije Magdalene! Tamo su se vozači okrenuli, i to nakon što sam ih ja obavijestio da je zatvorena i ta cesta. Vraćamo se nazad, što mislite dokle? Do Skradina, da dobro ste čuli - Skradin poviše Šibenika, 90 kilometara od polazne stanice Split. Sad vozimo napokon prema Zagrebu, oko Karina smo. Još bih vam puno toga mogao napisati, al’ bojim se da opet ne zalutamo, ne znam više prema kojoj strani, možda u more - opisao je putnik V. Ć. u 9.40, kad je autobus prema voznom redu trebao biti u Zagrebu.

598 kilometara prešli su putnici. Za usporedbu, let avionom iz Dubrovnika za Philadelphiju traje devet i pol sati. Udaljenost između Splita i Sl. Broda autocestom kroz Hrvatsku je 598 km.

- Trebali smo već doći na odredište, a mi smo 300 kilometara od Zagreba. Vaši vozači imaju aljkav, neodgovoran i nezainteresiran pristup poslu. Što je najgore, ni ne pomažu jedno drugome u rješavanju problema. Zalutali su barem deset puta do sada - napisao je oko podneva upravi prijevoznika Croatia Busa putnik V. Ć. Iz Croatia Busa su rekli kako se vozači nisu najbolje snašli.

 Dio autoceste je bio zatvoren pa su pokušali doći do drugog izlaza, ali onda su shvatili da je i taj dio autoceste zatvoren. Autobus je u Zagreb stigao između 13.30 i 14 sati - kratko su rekli u Croatia Busu.

SPLIT

Autobus je u 4.30 sati krenuo prema Zagrebu. Kraj Posedarja silazi s autoceste.

PODVELEBIT

Pokušavaju doći do Zagreba vozeći prema Karlobagu. Dolaze gotovo do Sv. Marije Magdalene.

OPET DALMACIJA

Umjesto na sjever, dolaze do Skradina, samo 92 km dalje od Splita.

GRAČAC 

Nakon višesatnog lutanja napokon su preko Karina izašli iz Dalmacije.

ZAGREB

Umorni i ogorčeni putnici napokon su stigli do cilja.

IZVOR: 24sata.hr

27. sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika održat će se u ponedjeljak, 27. siječnja 2020., s početkom u 11:00 sati.

Za sjednicu se predlaže

D n e v n i  r e d

  1. Vijećnička pitanja.
  1. Prijedlog izmjena i dopuna Poslovnika Gradskog vijeća Grada Dubrovnika.
  1. Prijedlog odluke o nerazvrstanim cestama na području Grada Dubrovnika.
  1. Prijedlog odluke o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama te divljim životinjama.
  1. Prijedlog odluke o dodjeli koncesije za posebnu upotrebu pomorskog dobra.
  1. Prijedlog programa javnih potreba u kulturi Grada Dubrovnika za 2020. godinu.
  1. Prijedlog mjera socijalnog programa Grada Dubrovnika za 2020. godinu.
  1. Prijedlog programa javnih potreba u školstvu Grada Dubrovnika za 2020. godinu.
  1. Prijedlog programa javnih potreba u predškolskom odgoju Grada Dubrovnika za 2020. godinu.
  1. Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o izvršenju programa javnih potreba u športu Grada Dubrovnika za 2019. godinu.
  1. Prijedlog programa javnih potreba u športu Grada Dubrovnika za 2020. godinu
  1. Prijedlog zaključka o prihvaćanju Financijskog izvješća o radu Zajednice tehničke kulture Grada Dubrovnika za 2019. godinu.
  1. Prijedlog programa javnih potreba u tehničkoj kulturi Grada Dubrovnika za 2020. godinu.
  1. Prijedlog programa javnih potreba za obavljanje djelatnosti Hrvatske gorske službe spašavanja – Stanica Dubrovnik u 2020. godini.
  1. Prijedlog izmjena i dopuna Plana korištenja javnim površinama izvan povijesne jezgre.
  1. Prijedlog zaključka o ukidanju statusa puta, odnosno javnog dobra u općoj uporabi za dio nekretnine katastarske oznake čest. zem. 1315 k.o. Gruž, površine 27 m2 i 8 m2.
  1. Prijedlog zaključka o dodjeli suglasnosti za postavljanje spomenika sa spomen pločom za poginule i nestale u pomorskoj nesreći kod otoka Šipana.
  1. Prijedlog zaključka o imenovanju Povjerenstva za ocjenjivanje športskih priredbi od značaja za Grad Dubrovnik u 2020. godini.
  1. Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti na tekst obvezujućeg okvirnog sporazuma na razdoblje od četiri godine za opskrbu električnom energijom.
  1. Prijedlog za dodjelu javnih priznanja Grada Dubrovnika.

O 20. točki predloženog dnevnog reda raspravljat će se i odlučivati bez nazočnosti javnosti.

 

Prijedloge za dodjelu javnih priznanja Grada Dubrovnika možete dobiti na uvid u Službi Gradskog vijeća u uredovno vrijeme.                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                          

O možebitnom izostanku, molim, javite na telefon: 351-842 ili 351-823.

Materijali za sjednicu bit će vam dostupni na web-stranici Grada Dubrovnika: Gradsko vijeće – Sjednice.    

              

Predsjednik Gradskog vijeća:

mr.sc. Marko Potrebica, v. r.

Završeni su radovi sveobuhvatnog uređenja dječjeg igrališta u neposrednoj blizini novootvorene pedijatrijske ambulante u Novoj Mokošici. Nakon igrališta u ulici Od izvora, ovo je drugo dječje igralište koje je u Novoj Mokošici uređeno u siječnju.

U okviru radova sanacije vrijednih 324.957,50 kuna s PDV-om, koje je izvela tvrtka  Gradimat d.o.o Split, izvršena je zamjena dotrajalih te postavljanje novih sprava i igračaka kao i zaštitne gumene antistres podloge. Oko igrališta je izvedena potpuno nova zaštitna ograda jer je postojeća bila dotrajala te je predstavlja moguću opasnost za najmlađe.

Podsjetimo, u sklopu programa investicijskog održavanja dječjih i sportskih igrališta Grad Dubrovnik je u 2019. godini temeljito obnovio i uredio 20 dječjih i sportskih igrališta te prostora za rekreaciju, a za tu namjenu iz prošlogodišnjeg proračuna izdvojeno je 4.619.442,15 kuna.

Za izgradnju novih i održavanje postojećih dječjih i sportskih igrališta u Proračunu za 2020. godinu osigurano je približno 6 milijuna kuna, a među novogradnjama ističe se sportsko-rekreacijski park na Babinom kuku. 

Page 5 of 1554
Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…