Dubrovnik Insider

Dubrovnik Insider

Pošalji e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Ako se potvrdi krimen za koji se, prema policijskom izvješću, sumnjiče bivša kninska gradonačelnica Josipa Rimac, bosansko-hercegovački poduzetnik Milenko Bašić i predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije Tomislav Jureković, taj slučaj mogao bi se pokazati kao jedna od najvećih korupcijskih afera u povijesti Hrvatske, teška više od 1,9 milijardi kuna, piše Jutarnji list.

Otkud ta brojka? Iz navoda u policijskom priopćenju može se iščitati kako istražitelji sumnjaju da je Jureković, na nagovor Josipe Rimac, tvrtki C.E.M.P., u vlasništvu Milenka Bašića, omogućio da cijena isporučene energije (iz Bašićeve vjetroelektrane Krš-Pađene) naraste s 43 na 94 eura po megavatsatu, odnosno za 118 posto. Taj porast očito se odnosi na razliku između tržišne cijene električne energije i povlaštene, subvencionirane cijene koju pojedini proizvođači iz obnovljivih izvora energije dobivaju tijekom perioda od 14 godina. Iz policijskog izvještaja također se može iščitati kako se Jurekovića sumnjiči da je tu financijsku korist Bašiću osigurao tako što je osigurao “donošenje akata” u razdoblju od prosinca prošle godine do 18. svibnja ove godine.

Ključni dokument

Uvidom u arhivu na internetskoj stranici Hrvatske energetske regulatorne agencije može se zaključiti kako se to odnosi na više akata koje je Agencija u tom periodu izdala, a vezanih na tvrtku C.E.M.P. i njezin projekt vjetroelektrane Krš-Pađene, inače najvećeg takvog objekta u Hrvatskoj. Taj vjetropark, podijeljen na tri faze projektnog razvoja, trebao je imati kumulativnu snagu od 142 megavata, a ključni dokument za njegovu realizaciju – kao i svakog takvog projekta – zove se Prethodno rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije. Posjedovanje takvog rješenja investitoru de facto omogućava da proizvedenu energiju prodaje po netržišno visokoj cijeni, ali ne vrijedi beskonačno, već samo na određeni rok u kojem se od investitora očekuje da realizira projekt.

Rok važenja rješenja može se produžiti u vrlo specifičnim okolnostima, a čini se kako upravo u tom segmentu istražitelji vide potencijalne nezakonitosti u slučaju Krš-Pađene. Naime, Hrvatska energetska regulatorna agencija je 27. prosinca prošle godine izdala rješenje kojim prihvaća određene promjene lokacijskih uvjeta vezanih na projekt, a na kojima se temeljilo prethodno rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije. Kako se to dogodilo svega nekoliko dana prije isteka roka važenja tog prethodnog rješenja koje je Bašićeva tvrtka imala, a C.E.M.P. je zahtjev HERA-i podnio tek tjedan dana ranije, pojavile su se sumnje kako se radilo o pogodovanju investitoru, kojem je rok za dovršetak projekta tako pomaknut za još dvije godine.

Bez takvih izmjena, C.E.M.P.-ovo prethodno rješenje o statusu povlaštenog proizvođača prestalo bi vrijediti, projekt bi se urušio, a ulagači i kreditori ostali bez znatnog dijela svog novca. Uz produljenje roka, tvrtka je dobila priliku dovršiti projekt i sljedećih 14 godina prodavati struju po povlaštenoj cijeni od 94 eura. Koliki je kumulativni iznos te financijske koristi nemoguće je potpuno precizno utvrditi, s obzirom na to da nitko danas ne može predvidjeti kretanje cijene električne energije na burzi tijekom narednih 14 godina.

Golemi iznosi

Kako su to morali kvantificirati na određeni način, za pretpostaviti je da su istražitelji kao osnovu za tržišnu cijenu uzeli višemjesečni prosjek prodajne cijene bazne električne energije na jednoj od regionalnih burzi. Također, nemoguće je znati koliko bi točno energije elektrana Krš-Pađene proizvodila u tom periodu, ali se kao utemeljena procjena može uzeti nacionalni prosjek rada vjetroelektrana od oko 2500 sati godišnje. Uz toliki angažman elektrana snage 142 megavata imala bi godišnju proizvodnju od 355 tisuća megavatsati, a tijekom trajanja poticajnog razdoblja ta proizvodnja iznosila bi 4 milijuna i 970 tisuća megavatsati. Uz prosječnu razliku između poticajne i tržišne cijene od 51 eura po megavatsatu, ispada da bi vlasnici elektrane Krš-Pađene ukupno primili oko 253,4 milijuna eura poticaja, što uz aktualni tečaj od 7,5 kuna za euro, iznosi 1,9 milijardi kuna. Naravno, taj iznos je poprilično apstraktna brojka, jer bez statusa povlaštenog proizvođača de facto ne bi ni bilo projekta, s obzirom na to da bi se investirani novac teško mogao vratiti iz tržišne cijene energije, a ni financijeri projekt ne bi pristali financirati uz perspektivu da će povrat plasmana ovisiti isključivo o tržišnim kretanjima cijene energije.

Ova istraga, uz drugi krak koji se odnosi na odnose C.E.M.P.-a s Hrvatskim šumama, vjerojatno će potaknuti i propitkivanje kontroverznih odnosa niza državnih institucija prema projektu Krš-Pađene, a zbog koje ih već godinama za pogodovanja prozivaju ekološke udruge i politički aktivisti. Takvih nejasnoća u slučaju projekta Krš-Pađene ima dosta.

Neodgovorena pitanja

U projektu je inicijalno sudjelovao HEP, a onda iz njega izašao, prepustivši ga C.E.M.P.-u bez naknade, iako je investirao značajna sredstva u razvoj. Originalna prethodna rješenja o statusu povlaštenog proizvođača tvrtka je ishodila 24. i 31. 12. 2013. godine, netom prije nego što će 1. siječnja 2014. na snagu stupiti novi tarifni sustav s 30 posto manjim poticajima. Već 2017. nakon odluke investitora da mijenja projekt tako što će ugraditi snažnije, veće i više agregate, Ministarstvo zaštite okoliša će poništavajući svoju prethodnu odluku C.E.M.P. osloboditi obveze da radi novu procjenu utjecaja na okoliš. Sljedeće godine C.E.M.P. će tražiti i dobiti prvo produljenje statusa povlaštenog proizvođača, na temelju pisane izjave direktora o tome da je već utrošeno 50 posto planiranih investicijskih sredstava i konzekventno više od pola projekta realizirano.

No, 2019. državna razvojna banka HBOR odobrit će C.E.M.P.-u kredit od 80 milijuna eura, usprkos činjenici da je lokacijska dozvola na kojoj se projekt temelji predmet sudskog spora, a projekt je već ionako subvencioniran kroz garantiranu otkupnu cijenu energije. Na kraju, HERA-inim prihvaćanjem izmjene Prethodnog rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije rok za realizaciju projekta opet je prolongiran. Je li u svim tim transakcijama bilo nezakonitosti i pogodovanja investitorima? Istraga koja je pred nama trebala bi dati odgovor na to pitanje…

dnevno.hr

Oni koji su planirali ljetni godišnji odmor mogu odahnuti, barem što se vremena tiče, jer čeka nas iznimno toplo ljeto

Državni hidrometeorološki zavod objavio je sezonsku prognozu za ljeto 2020. Oni koji su planirali ljetni godišnji odmor mogu odahnuti, barem što se vremena tiče, jer čeka nas iznimno toplo ljeto.

Svibanj nas je, osobito u svojem zadnjem tjednu, podsjetio da smo još u proljeću – i zbog promjenjivog vremena s povremenom kišom i pljuskovima, osobito u unutrašnjosti, i zbog temperature oko prosjeka za doba godine ili čak ponegdje malo niže od toga, prognoziraju u DHMZ-u. Slično će se nastaviti i u prvim danima lipnja, kada prema klimatološkoj podjeli počinje ljeto.

Iznadprosječno toplo ljeto

Prema dostupnom prognostičkom materijalu, i ovo će ljeto biti toplije od višegodišnjeg prosjeka (1981. – 2010.) uz veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze. Pritom je u sva tri ljetna mjeseca izgledno iznadprosječno toplo, a pozitivno odstupanje od prosjeka moglo bi biti izraženije na kopnu nego na moru, osobito u istočnim krajevima. Također, u cijeloj Hrvatskoj ne može se isključiti pojava toplinskih valova, to jest niza dana kada vrućina može utjecati na zdravlje.

Rizik od pojave toplinskih valova povećava i dosadašnja suša (u razdoblju od siječnja do travnja ove godine u mnogim je krajevima zabilježen manjak oborine). Međutim, prognoza toplinskih valova ne može se dati na sezonskoj skali, već tijekom ljeta valja pratiti službene vremenske prognoze za kraće vremensko razdoblje (nekoliko dana unaprijed, najviše tjedan) koje će sadržavati upozorenje na vrućinu odnosno toplinski val, bude li potrebno. Iznadprosječnu toplinu, uglavnom nakratko, mogu prekidati prodori hladnijeg zraka (npr. uslijed prolaza hladne fronte) uz pad temperature na vrijednosti oko prosjeka ili čak niže od toga.

Količina oborine tijekom ljeta

Prognoza količine oborine, osobito na sezonskoj skali, mnogo je složenija od prognoze temperature pa je i pouzdanost manja. Ukupna sezonska količina oborine za ovo ljeto predviđa se manja od višegodišnjeg srednjaka uz umjerenu do veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze.

Pritom je u lipnju lokalno moguća i količina oborina bliža mjesečnom prosjeku, dok je u srpnju i kolovozu moguć i izraženiji manjak. Kako su tijekom ljeta pljuskovi uobičajena pojava, njihova rasprostranjenost i intenzitet uvelike će određivati raspodjelu i količinu oborine. Stoga, iako se predviđa količina kiše manja od uobičajene, nije isključena pojava lokalno izraženijih pljuskova praćenih grmljavinom, odnosno grmljavinskog nevremena s većom količinom kiše u kratkom vremenu, što ide u prilog nejednolikoj raspodjeli kiše na području Hrvatske.

Na kraju treba još jednom naglasiti da lokalni faktori (orografija, blizina mora,…) ljeti mogu biti dominantni za razvoj vremenskih prilika, pa su prognoze za kraća vremenska razdoblja pouzdanije. Stoga treba svakodnevno pratiti službene vremenske prognoze i informacije u cilju pravovremenog upozorenja na opasne vremenske pojave kao što su jača grmljavinska nevremena ili upozorenja na toplinske valove.

Napomena: Sezonska prognoza je vrsta dugoročne prognoze i rezultat je interpretacije velike količine dostupnog prognostičkog materijala. Sezonsku prognozu izrađuje Služba za vremenske analize i prognoze DHMZ-a. Prognoza se ponajprije odnosi na podatke dobivene računalnim modelom za dugoročnu prognozu, a koje DHMZ, kao predstavnik Republike Hrvatske, preuzima iz Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) čije je sjedište u Readingu, Velika Britanija. U obzir se uzimaju i raspoloživi prognostički materijali meteoroloških službi Velike Britanije (Met Office), Francuske (Meteo France), SAD-a (IRI, International Research Institute for Climate and Society, University of Columbia; CPC, NOAA) i Japana (JAMSTEC – Japanska meteorološka agencija).

Također, sezonska prognoza za ljeto 2020. u skladu je s prognozom klimatskog foruma za jugoistočnu Europu SEECOF i klimatskog foruma za Mediteran MedCOF kojih je i Hrvatska članica.

net.hr

 

Rijetki su ljudi koji iza sebe ostavljaju nevjerojatno dubok stvaralački trag i isto tako svojim odlaskom u mnogima izazovu osjećaj tuge. Jedan od takvih ljudi je i glazbeni velikan, skladatelj, dirigent, gitarist, aranžer, jedan od najvećih hrvatskih glazbenika svih vremena – Đelo Jusić.

- Krajem svibnja obilježavamo prvu godišnjicu smrti velikog maestra Đela Jusića, koji nas je napustio 31. 5. 2019. Ususret obilježavanju ove tužne godišnjice, mnogi Đelovi prijatelji, kolege i suradnici odazvali su se da u ovim otežanim uvjetima izazvanim pandemijom, zapjevaju antologijsku Đelovu pjesmu “La musica di notte” i na taj način još jednom odaju počast ovom glazbenom velikanu. Maestro Đelo Jusić je skladatelj koji je svojim velikim opusom vrlo širokog spektra, od dječje i sakralne glazbe, filmske, kazališne, zabavne, klapske, instrumentalne, te klasičnih djela, ostavio bogato kulturno nasljeđe. Njegove vedre note njegov su prepoznatljiv rukopis prepoznat u cijelom svijetu, a mnoge njegove skladbe postale su već praktički evergreeni. Pjevaju ih sve generacije. Poseban naglasak davao je u svojim skladbama prepoznatljivom dubrovačkom glazbenom izričaju. Radio je s mnogim uglednim glazbenicima. Stoga su se mnogi s velikim poštovanjem i radošću odazvali pozivu da daju dio sebe i otpjevaju svi zajedno Đelovu pjesmu njemu u čast. Đelo jr. Jusić okupio ih je zajedno s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom i složio dirljivu i emotivnu priču u sjećanje na svog oca. Legendarni Trubadur Luciano Lući Capurso, Ibrica Jusić, Jasna Zlokić, Goran Karan, Zorica Kondža, Klapa Kaše, Paula Jusić, Tomislav Mužek, Tedi Spalato, Ema Jusić, Frano Lasić, Dubravka Šeparović Mušović, bivši i sadašnji članovi Klape Maestral, Srdjan Givoje i Mario Romanović, Mia Dimšić, Hanka Paldum, Nina Badrić, svi su oni zapjevali, a maestro Đelo kao da je s nama tu cijelo vrijeme. Njegove pjesme, njegovo muziciranje, i posebnost ostavili su neizbrisiv trag u kulturi i baštini. Njegova glazba sluša se diljem svijeta i pronosi neke od najljepših nota hrvatske glazbene scene. Svojim odlaskom ostavio je veliku prazninu u glazbenom svijetu i zadužio nas da njegujemo trajno sjećanje na glazbu koju nam je ostavio. Veliko hvala svim suradnicima, izvođačima, članovima Dubrovačkog simfonijskog orkestra i ravnatelju DSO Damiru Milatu, napisali su autori ovog videozapisa.

Tko sve može ostvariti potporu za lipanj?

Potpora za lipanj iznosit će 4.000,00 kn po radniku koji radi u punom radnom vremenu, odnosno srazmjerni dio po radniku prema broju sati rada u nepunom radnom vremenu.

Zahtjeve će HZZ zaprimati u razdoblju od 8. lipnja do 30. lipnja 2020. godine. Potporu mogu ostvariti poslodavci iz sljedećih sektora:

  • Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo – samo biljna i stočarska proizvodnja, lovstvo i uslužne djelatnosti povezane s njima i ribarstvo
  • Prijevoz i skladištenje – prvenstveno prijevoz putnika (željeznicom, kopnom, zrakom i vodom)
  • Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića
  • Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti – samo djelatnosti iznajmljivanja i davanja u zakup (leasing) i putničke agencije, organizatori putovanja (turoperatori) i ostale rezervacijske usluge te djelatnosti povezane s njima
  • Umjetnost, zabava i rekreacija samo kreativne, umjetničke i zabavne djelatnosti, zabavne i rekreacijske djelatnosti i proizvodnja i prikazivanje filmova i video filmova, djelatnosti snimanja zvučnih zapisa i izdavanja glazbenih zapisa te distribucija istih
  • Ostale uslužne djelatnosti – samo popravak računala i predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo i ostale osobne uslužne djelatnosti
  • Organizatori kulturnih, poslovnih i sportskih događanja, organizatori sajmova i vjenčanja, te prateće djelatnosti poput tvrtki za najam opreme, audio i video snimanje, prodaju ulaznica, najam dvorana te ostale tvrtke koje većinu svojih prihoda ostvaruju od događanja i javnih okupljanja
  • Prihvatljivi poslodavci: trgovačka društva, obrti, OPG i fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost.

Koji su kriteriji za prijavu?

Kriteriji za vladinu potporu u lipnju su sljedeći:

  • Poslodavac koji želi koristiti potporu treba dokazati da je u svibnju 2020. godine imao pad prihoda za najmanje 50% u odnosu na svibanj 2019. godine i to temeljem predaje predanih PDV obrasca za 05/2020 i 05/2019 Poreznoj Upravi.
  • Ako poslodavac posluje kraće od 1 godine treba dokazati pad prometa za najmanje 50% u svibnju 2020. godine u odnosu na veljaču 2020. godine temeljem predanih PDV obrazaca za 05/2020 i 02/2020 Poreznoj Upravi.
  • Za postojeće poslodavce koji su ostvarili pravo na potporu za 50 i više radnika za svibanj su dopunjeni kriteriji. Prema dopunama postrožili su se uvjeti za dobivanje potpore za svibanj, te se poslodavcu koji je za svibanj tražio potporu za 50 i više radnika nameće obveza vraćanja potpore, ako od trenutka dobivanja potpore pa zaključno s 31. prosincem 2021. godine isplati dividendu ili udjel u dobiti ili druge istovjetne primitke koji se smatraju raspodjelom dobiti bilo kojega poreznog razdoblja.

Više možete pronaći na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje OVDJE.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je u subotu kako će se isplata mirovina provesti prije blagdana Tijelova, 11. lipnja, a povrat poreza na dohodak građanima kreće 12. lipnja.

“U šestom mjesecu imamo čitav niz stvari za platiti, krenut ćemo početkom mjeseca od mirovina, nakon toga 12. lipnja kreću povrati poreza na dohodak”, rekao je ministar Marić u izjavi za NovuTV.

Novinar je upitao ministra stoji li još njegova prijašnja tvrdnja “da se sve može dirati, samo mirovine ne”, a Marić je odgovorio potvrdno.

“Tako je, neka umirovljenici znaju mirovine će im biti isplaćene prije Tijelova”, poručio je Marić.

Ministar je odgovarao na pitanja o pomoći EU, koja je dogovorila novi instrument solidarnosti putem 100 milijardi eura zajmova za očuvanje radnih mjesta, a za koji se Marić nada da će se pronaći kompromisno rješenje jer ga je nekoliko članica, poput Austrije, odbilo.

Odogovorio je i postoji li bojazan da će mnogi zbog loše sezone, poput iznajmljivača apartmana, potražiti pomoć od države nakon sezone.

“To je sigurno jedna od, neću reći opasnosti, ali izazova cijele situacije. Turistička sezona ove godine sigurno neće biti ni blizu kao prošla. Mi smo kao pretpostavku u našu projekciju BDP-a stavili pad turzima od čak 70 posto, to ima velike reprekusije i na individualne budžete i kreditne obveze pojedinih građana i privatnih iznajmljivača”, rekao je Marić.

Dodao je da su moratoriji na kredite krenuli, no smatra da bi banke morale pokazati “više otvorenosti” u vez s tim i pitanjem novih likvidnih sredstava.

“Sve što je u okviru naših mogućnosti i zakonskih aktivnosti ćemo učiniti, nadam se da će banke konačno otkočiti tu kočnicu”, kazao je Marić.

Komentirajući izbornu godinu, Marić je kazao da je “logično i opravdano” što će biti kandidat na izbornoj listi HDZ-a.

“Da na neki način podnesem račun. U kojoj izbornoj jedinici i na koje mjesto to će odlučiti vrh stranke”, naglasio je Marić.

Na pitanje ako bude na listi V. izborne jedinice, boji li se konkurencije i sukoba s gradonačelnikom Vukovara Ivanom Penavom, Marić je odgovorio da se, dapače, raduje.

“Ne bih rekao sukobu, to je izborna utrka i izborni dueli, sučeljavanja. Imamo puno toga za ponuditi, odnosno reći što je napravljeno i što ćemo napraviti, nije samo pitanje podnošenja računa nego i traženje povjerenja za dalje”, istaknuo je Marić.

Na pitanje o aferi Vjetroelektrane, u kojoj je uhićena HDZ-ovka Josipa Rimac, te je li to teret HDZ-u pred izbore, Marić kaže kako o tome nema što dodati. “Teško mi je osobno procjenjivati efekte tog cijelog predmeta”, rekao je.

Složio se da takvi predmeti nisu nikada bili ugodni za Vladu, no smatra da pažnja treba biti okrenuta na gospodarske teme te investicije, strukturne reforme, otpornost, oporavak i gospodarski rast.

poslovni.hr

Predstavljen je novi projekt udruge Glas poduzetnika: “Ovdje štiti UGP“. Naši članovi moći će prijaviti neutemeljeno postupanje inspektora, a UGP će konzultirati pravnike, obavijestiti javnosti o slučaju te savjetovati članove.

Svjedoci smo niza nelogičnosti i nepravednosti u postupanju inspektora prema pojedinim našim članovima. Nakon svih trpljenja neutemeljenih napada UGP nikako više neće šutjeti i biti samo promatrač, nego reagirati!

Ideja projekta “Ovdje štiti UGP!” je sljedeća: svi naši članovi kojima inspekcija dolazi u nadzor mogu nam se obratiti u slučaju neopravdanog postupanja. 

UGP je osigurao pravnu podršku pri razmatranju njihovih zahtjeva i postupanja inspektora. Članovi će dobiti i savjetovanje za sljedeće korake u postupku, a o svakom pokušaju nepravednog i neopravdanog zatvaranja njihovih objekata obavijestit ćemo javnost.

“UGP nikad nije, niti će stajati sa strane dok se zatvaraju naše radnje, kafići, restorani, agencije… “Ovdje štiti UGP“ je novi koncept u borbi za pravednije društvo, ono koje mi u UGP-u zovemo Hrvatska 2.0. Priključite nam se, zajedno idemo do kraja!“, rekao je Hrvoje Bujas, predsjednik udruge Glas poduzetnika.

Uz to, članovi UGP-a mogu zatražiti i svoju naljepnicu “OVDJE ŠTITI UGP” koju će moći zalijepiti na svoja ulazna vrata, kako bi svi znali da su članovi udruge od 11 000 članova koja neće šutjeti na bilo kakvu vrstu neutemeljenog postupanja prema njima. Nijedan srednji, mali i mikro poduzetnik i obrtnik više nije sam! 

Članovi prijavom prihvaćaju pravila programa, a prijaviti se za program i naljepnicu mogu na ovoj poveznici:  https://glaspoduzetnika.hr/ovdje-stiti-ugp/

Nakon djelomice sunčanog jutra slijedi naoblačenje sa sjevera uz kišu, sve češću od sredine dana i uglavnom u kopnenim predjelima, prognoziraju u Državnom hidrometeorološkom zavodu.

Uz promjenljivu naoblaku na jugu Dalmacije već prijepodne lokalno je moguć pokoji pljusak. Puhat će većinom umjeren sjeverozapadni i sjeverni vjetar, a na Jadranu će bura okrenuti na sjeverozapadnjak i zapadnjak, u Dalmaciji ponegdje i jak. Najviša dnevna temperatura zraka od 18 do 23 °C, u gorju malo niža.

Još češće kiše bit će tijekom toplijeg ponedjeljka, osobito u većini kopnenog područja. Od utorka do četvrtka prevladavat će suho, uz jačanje južine i daljnji porast temperature pa su u drugom dijelu tjedna ponegdje mogući i vrući dani, a od petka je i sve veća vjerojatnost za ponovno čestu kišu, prognozira Zoran Vakula za HRT.

Dnevno.hr

Ako unosiš previše šećera, hormon leptin će raditi protiv tebe Leptin je hormon koji će nam često odgovoriti rečenicom: "Draga, odloži vilicu." U normalnim okolnostima, on se oslobađa iz tvojih masnih stanica i putuje u krvi do tvojega mozga gdje signalizira da si sita. No, on u tome može biti spriječen ako je u pitanju prevelika konzumacija šećera zvanog fruktoza koji se nalazi u prerađenoj hrani i voću.

Kad pojedeš male količine fruktoze, sve je u redu, ali ako jedeš više od preporučenih pet obroka voća na dan ili konzumiraš veće količine prerađene hrane s dodanim šećerom - tvoja se jetra možda ne može dovoljno brzo nositi s fruktozom te ju ne može iskoristiti kao "gorivo" za stanice. Umjesto toga, tvoje tijelo počinje ju pretvarati u masti, šaljući ih u krvotok kao trigliceride i odlažući ih u jetri i drugdje u trbuhu, prenosi Health. Ako se višak fruktoze pretvara u mast, dolazi i do povećanja leptina, a jednom kada u tvojem sustavu cirkulira previše hormona, tijelo postaje otporno na njegove signale i poruke. Kada je u pitanju leptin, to znači da tvoje tijelo počinje propuštati signale da si sita i zbog toga nastavljaš jesti i dobivati na težini.

Ako si pod (velikim) stresom kortizol pokazuje zube Takozvani hormon stresa kortizol može stvoriti sve vrste problema ženama koje žele smršavjeti. Kada kortizol raste, on potiče pretvorbu šećera u krvi u masnoću za dugoročno skladištenje. Skladištenje tjelesne masti bilo je korisno kada je u pitanju bilo preživljavanje naših predaka koji su se ponekad znali suočiti sa životnim stresovima ili periodom bez hrane, ali sada to nije slučaj. Rješenje je očito, smanjenje stresa pomoći će ti da kortizol držiš pod kontrolom.  Ako imaš visoku razinu estrogena tvoje tijelo gomila masti Ovaj važan ženski hormon, radi dosta zbrke. U normalnim razinama, estrogen ti pomaže da zadržiš vitkost. On pomaže tijelu da ostane osjetljivo na inzulin, hormona koji upravlja šećerom u krvi i tako utječe na sagorijevanje masnoća i stvaranje mišićnog tkiva. No, ako su njegove razine visoke, onda tvoje tijelo postaje "mašina za nakupljanje masnoće". Ako si zdrava i u dobroj formi, tvoja gušterača proizvodi točno odgovarajuću količinu inzulina kako bi ti šećer u krvi lagano porastao i padao u uskom rasponu (razine od 70 do 85 mg / dl), ali kad ti se nivo estrogena popne, stanice koje proizvode inzulin postaju napete i možeš postati otporna na inzulin. Tada inzulin počinje lučiti manje glukoze u jetru i mišiće, podiže razinu šećera u tvojem krvotoku i na kraju pohranjuje glukozu kao masnoću.  Kako se točno povisuju razine estrogena: Meso je jedan od glavnih razloga te nizak unos vlakana. Istraživanja sugeriraju da vegetarijanci dobivaju više nego dvostruko više vlakana nego što ih dobivaju svejedi.  Meso također sadrži vrstu masti s vlastitim problemom estrogena. Konvencionalno uzgajane domaće životinje preopterećene su steroidima, antibioticima i toksinima iz njihove hrane i načinom na koji su uzgojene. Kad ih pojedeš te tvari se oslobađaju u tvoj sustav i mogu se ponašati poput estrogena u tijelu.

Izloženost toksinima stvara probleme s testosteronom Ljudi se svakodnevno suočavaju sa zapanjujućim brojem toksina, uključujući pesticide, herbicide, genetski modificiranu hranu i oko šest različitih sintetskih hormona u mesu. Toksini vrebaju i iz raznih krema za lice, lijekova na recept, prerađene hranu, ruža za usne, a lista se još daleko nastavlja, prenosi Health. Mnoge vrste ovih toksina, poput pesticida, plastike i industrijskih kemikalija, ponašaju se poput estrogena kada se apsorbiraju u organizam. Stručnjaci vjeruju da naša sve veća izloženost toksinima pomaže objasniti zašto toliko mnogo djevojčica ulazi u pubertet ranije i zašto mnogi dječaci pokazuju ženstvene karakteristike poput razvijanja većih grudi. Ksenoestrogeni, posebna vrsta toksina, povezani su s povećanim rizikom za bolesti koje se razvijaju zbog većih razina estrogena, a neke od njih su karcinom dojke i jajnika, te endometrioza.

Sav ovaj lažni estrogen nadjačava testosteron u tvojem tijelu - koji je važan za ravnotežu hormona i pridonosi preopterećenju estrogenom. Testosteron doprinosi rastu mišića, što zauzvrat podržava metabolizam. I kao što već znamo, preopterećenje estrogenom podiže inzulinsku neosjetljivost. Njihova kombinacija stoga uzrokuje debljanje. Istraživanje CDC-a pokazalo je da 93 % populacije ima mjerljive razine bisfenola A (BPA), kemikalije koja se nalazi u trgovinama i konzerviranoj hrani koja remeti hormone estrogen, štitnjaču i androgen. Dakle, ono što trebaš napraviti prije nego počneš s novom dijetom jest pozabaviti se svojom, mogućom, hormonalnom neravnotežom jer hormoni diktiraju što tvoje tijelo čini s hranom. Stoga, razgovaraj s liječnikom i provjeri općenito stanje svojega zdravlja i tijela.

Dijetni savjeti kojih se možeš pridržavati kako bi vratila svoje hormone u ravnotežu:

-na dan pojedi pet porcija voća i povrća, stavljajući naglasak na povrće (brokula, prokulice, kupus, cvjetača)

-na dan pojedi tri porcije fitoestrogena (soja, slanutak, leća i slične namirnice)

-jedi cjelovite žitarice (smeđu rižu, zob, raž)

-povećaj unos vlakana jedi zdrave masnoće, a smanji konzumaciju nezdravih masnoća, odnosno zasićenih masnih kiselina koje nalazimo u hrani životinjskog podrijetla (primjerice, crvenome mesu, mliječnim proizvodima i slično)

-izbjegavaj šećer koliko je god moguće

-pij mnogo zdravih tekućina (šest do osam čaša na dan) (mineralnu ili filtriranu vodu), a izbaci nezdrave tekućine (kofein i alkohol)

IZVOR: miss7zdrava.24sata.hr

 

Stranica 4 od 1803
Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…