Dubrovnik Insider

Dubrovnik Insider

Email: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.

Posljednji dan Dubrovnik Jazz Outbreak 2019 festivala započeo je vrlo inspirativnim Masterclassom Howarda Curtisa na kojem su se okupili brojni zainteresirani različitih uzrasta.

U posljednju koncertnu večer majstorski nas je uveo Ivan Bonačić autorskim skladbama u maniri cool jazza. S njim su nastupili i Filip Gavranović na gitari, Adriano Bernobić na bubnjevima i Viktor Lipić na klaviru i orguljama. 

Na prvom Dubrovnik Jazz Outbreaku skladatelj i gitarist Filip Pavić imao je koncertnu premijeru svog prvog albuma „Terra Incognita“. Nastupio je s iznimnim glazbenicima s kojima je i snimio album: saksofonistom Jakom Arhom, pijanistom Matijom Dedićem, kontrabasistom Zvonimirom Šestakom i 

Grand finale vrhunskog trodnevnog jazz slavlja u Lazaretima osigurao je Howard Curtis III s trubačem Mirkom Cisilinom i kontrabasistom Nikolom Matošičem, programom “Soul on Ice” . 

Festival je u sklopu postprojektnih aktivnosti projekta „Lazareti-kreativna četvrt Dubrovnika“, uz potporu Turističke zajednice Grada Dubrovnika za Grad Dubrovnik organizirala Dubrovačka baština d.o.o.

FOTOGALERIJA: Vedran Levi

Kao građani Ploča, već smo naviknuti na redovite prizore autobusera, vozača transfer vozila, taxi vozila i dostavnih vozila koji su se tijekom ovih proljetnih i ljetnih mjeseci zaustavljali i iskrcavali goste ili robu gdje god su stigli, što je često rezultiralo potpunom blokadom protoka prometa i na dulje vrijeme. I dok smo tijekom ljetnih mjeseci bili pomireni s činjenicom da se moramo probijati kroz more kufera i vozila te se sjetno prisjećali jesenjih dana koji bi trebali donijeti određeni pad u količini prometa koji se odvija preko Ploča i zaustavljanja, to se još uvijek nije dogodilo. Ono što se dogodilo jest početak školske godine. 

Školska zgrada na Pločama osobita je jer ju dijele dvije ustanove (Gimnazija Dubrovnik i Osnovna škola Marina Getaldića), što bi značilo da školski dan traje i ujutro i popodne pa sve do navečer. A isto toliko traje i probijanje učenika kroz gore navedeno more vozila, gdje ni pješački prijelazi, znakovi niti pješačka zona više ne garantiraju sigurnost đaku-pješaku.

Situacija je, dakle, sljedeća. Ploče su, kao žrtva rasterećenja Pila, postale istodobno i pretovarna zona, iskrcajna zona te taxi zona. A sve to neposredno uz osnovnu i srednju školu te Lazarete gdje su s početkom školske godine počele izvannastavne aktivnosti za djecu i mlade. U praksi to izgleda tako da se djeca i mladi (kao i ostali građani) iskrcavaju iz autobusa nasred ceste jer je stanica zauzeta taxi vozilima, autobusima putničkih agencija, dostavnim vozilima (u svako doba dana), pješački prijelaz ispred Lazareta i sami ulaz u Lazarete blokirani su parkiranim taxi vozilima, pješački prijelaz ispred same škole blokiran je zaustavljenim autobusima koji iskrcavaju goste i prtljagu, dok je jedan dio zaštitne ograde koja bi navedeno trebala spriječiti i zaštiti đake-pješake dignut (pretpostavljamo da autobus lakše uđe na zaustavno područje), uz uvijek prisutne zastoje u prometu. Pa opet, prometni i komunalni redari te djelatnici Sanitata rijetko su viđeni na ovom području (od ulaska u Grad do kraja Lazareta), a i onda kad su viđeni i prisutni, ne djeluju. Za napomenuti je da je ovaj dio Ploča iscrtan takozvanim H57 linijama, ili kolokvijano nazivanim „žutim crtama“ na kojoj nije dopušteno parkiranje i zaustavljanje, dok iste zloupotrebljavaju vozila registrirana kao taxi vozila te ometaju prohodnost pješačke zone. 

Međutim nije to jedini problem koji se pojavljuje zbog  prometnog preopterećenja uzrokovanog autobusima i velikom količinom vozila koji prometuju ulicom Frana Supila. Naime na potezu Ulice Frana Supila od autobusnog stajališta Viktorija do Lazareta uočene su anomalije kako na cesti, tako i na kolniku te zidu koji se proteže rubom, duž cijele ulice. Zid se nagnuo prema cesti što znači da je nasip na kojem je cesta probio korijen zida i da će uskoro doći do urušavanja ceste. Kontaktirali smo građevinske inženjere koje rade u Hrvatskim cestama u Zagrebu i zatražili njihovo stručno mišljenje.

Naišli smo na odličnu suradnju i susretljivost vezano za ovaj problem.

Naime prije 10 godina briga o lokalnim cestama je prebačena na lokalne samouprave, a to znači održavanje, sanacija i postavljanje ograničenja prometovanja sukladno kategorizaciji lokalnih cesta.







Prilog 1.

 

1.1.3. Veličina motornog prometa

Prema veličini motornog prometa na kraju planskog razdoblja izraženog prosječnim godišnjim dnevnim prometom (PGDP) javne ceste dijele se na autoceste i pet razreda cesta (Tabl. 1.1.).

 

Tabl. 1.1 Veličina motornog prometa

Razred ceste

Veličina motornog prometa (PGDP) vozila / dan

AC

više od 14000

1. razred

više od 12000

2. razred

više od 7000 do 12000

3. razred

više od 3000 do 7000

4. razred

više od 1000 do 3000

5. razred

do 1000

PGDP = prosječni godišnji dnevni promet u oba smjera

 

Veličina i struktura prometa za određeno plansko razdoblje utvrđuje se u skladu s točkom 1.2.

1.1.4. Zadaća povezivanja

Prema zadaći povezivanja u cestovnoj mreži ovisno o srednjoj duljini putovanja ceste se dijele na autoceste i pet kategorija cesta.


Tabl. 1.2

Kategorija

ceste

Društ. gospod. značenje

(1.1.1.)

Vrsta prometa

 (1.1.2.)

Veličina prometa

(1.1.3.)

Zadaća povezivanja

(1.1.4.)

Srednja duljina putovanja 

(km)

AC

Državna

Prom. mot.

 vozila

>14000

Međudržavno i državno

>100

1. kat.

Državna

Prom. mot.

 vozila

>12000

Međudržavno i državno-regionalno

50-100

2. kat.

Državna

Prom. mot. v.

mješoviti prom.

7000-12000

Državno i županijsko

20-50

3. kat.

Državna;

županijska

Mješoviti

 promet

3000-7000

Međuopćinsko

5-50

4. kat.

Županijska;

lokalna

Mješoviti

 promet

1000-3000

Općinsko

5-20

5. kat.

Lokalna

Mješoviti

 promet

<1000

Općinsko-lokalno

<5

U pravilu se usvaja najviša kategorija ceste koja se dobije primjenom kriterija iz tablice 1.2.

Određivanje kategorije ceste kao osnovnog podatka prema kojem se u daljnjem postupku utvrđuje projektna brzina a preko nje i osnovni elementi tlocrta i nivelete provodi se uzimajući u obzir i prethodne kriterije 1.1.1. do 1.1.3. prema tablici 1.2. Brze ceste u pravilu se svrstavaju u 1. ili 2. Kategoriju. U ovim tablicama je alat kojim se može definirati težina osovinskog opterećenja vozila i tako spriječiti neželjene posljedice ove prekomjerne eksploatacije lokalne ceste u Ulici Frana Supila.

Građevinski inženjeri su zaključili da je uzrok ovog događaja prekomjerno opterećenje ceste kao i nedostatak odvodnje oborinskih voda, a posljedica je klizanje nasipa te konačno urušavanje  ceste. Kao kotar Ploče prošle smo godine zahtijevali izgradnju oborinske odvodnje u ulici Frana Supila, a ove godine kroz proračun za 2020 tražimo da se ovaj problem stavi kao točka dnevnog reda na slijedeću sjednicu Gradskog Vijeća .

Opisavši navedene zgode i nezgode prometa na Pločama, postavlja se više pitanja. Postoje li dvostruka mjerila za građane i za taxije i ostala vozila registrirane djelatnosti? Jesu li zaposlenici Sanitata, Upravnog odjela za promet, itd. upućeni da ne djeluju kod navedenih prekršaja? 

Stoga, kao gradski kotar Ploče, voljeli bismo vidjeti objašnjenje i očitovanje Upravnog odjela o navedenim situacijama. I dok se većina gore navedenih problema može riješiti prisutnošću, djelovanjem i reguliranjem od strane prometnih redara i djelatnika Sanitata problem urušavanja ceste definitivno Grad mora sanirati te ubuduće postaviti adekvatna ograničenja (naravno osim JGP) kako ne bi došlo do daljnje devastacije. Smatramo da se zaustavljanje turističkih autobusa mora izmjestiti od škole i to zaustavljalište namijenite građanima kojima je potrebno zaustaviti se nakratko (recimo, da iskrcaju djecu za u školu i Lazarete) te dostavnim vozilima za opskrbu Grada i Ploča koji za to imaju dozvolu. Također smatramo da treba ograničiti odnosno ukinuti prometovanje turističkih autobusa lokalnim cestama koje ne mogu podnijeti tolika opterećenja. Vratite navedeni dio ograde ispred škole te postavite stupiće ispred restorana Snogu i ispred Lazareta, kako bi se zaustavilo ilegalno parkiranje na zebrama i oko njih te kako bi se prekinuo niz taxija koji se nepropisno parkiraju iza „žute crte“ pa sve zebrom do slijedećih stupića koji se nastavljaju pješačkom zonom poviše Lazareta. 

                           
Gradski kotar Ploče-Iza Grada

Gužva na Pločama ispred Gimnazije



C:\Users\obads\AppData\Local\Microsoft\Windows\INetCache\Content.Word\unnamed (1).jpg

 

C:\Users\obads\AppData\Local\Microsoft\Windows\INetCache\Content.Word\unnamed (2).jpgC:\Users\obads\AppData\Local\Microsoft\Windows\INetCache\Content.Word\unnamed (3).jpgC:\Users\obads\AppData\Local\Microsoft\Windows\INetCache\Content.Word\IMG_20190918_161637 (1).jpg



C:\Users\obads\Desktop\IMG_20191014_200052.jpg

C:\Users\obads\AppData\Local\Microsoft\Windows\INetCache\Content.Word\unnamed.jpg

C:\Users\obads\AppData\Local\Microsoft\Windows\INetCache\Content.Word\IMG_20190918_155006 (1).jpg


C:\Users\obads\Desktop\IMG_20191014_200106.jpg

 

Prilog 2.

Anomalije na ulici Frana Supila

C:\Users\obads\Desktop\Obilazak Kotara2019\IMG_20190904_175322.jpg

C:\Users\obads\Desktop\Obilazak Kotara2019\IMG_20190904_175523.jpg

C:\Users\obads\Desktop\Obilazak Kotara2019\IMG_20190904_175417.jpg

Zabavna i poučna radionica ‘Škola letenja dronom’ održana je nedavno za učenike sedmog i osmog razreda Osnovne škole Marina Držića u Dubrovniku.

Radionicu je organizirala Dubrovačka razvojna agencija DURA u sklopu projekta “Razvoj i promocija Partnerskog vijeća za tržište rada i razvoj ljudskih potencijala Dubrovačko-neretvanske županije – OPERA II“.

Cilj radionica je podignuti razinu svijesti učenika o STEM obrazovanju, a DURA je kroz ovaj projekt održala dvije radionice, radionicu na kojoj su učenici naučili kako izraditi vlastiti IoT (Internet of things) uređaj kroz izgradnju, povezivanje i kontroliranje elektroničkih elemenata te upravljanje bespilotnom letjelicom koja se održala ovaj petak u dvorani škole i pobudila veliko zanimanje svih prisutnih.

Radionice su osmišljene na način da učenike inspiriraju i motiviraju na proučavanje i usavršavanje u područjima od iznimne važnosti za razvoj društva i društvene konkurentnosti, što ih u dovodi do izbora odlično plaćenih i prestižnih profesija. Također, znanja i vještine iz raznovrsnih polja učenicima mogu koristiti i u rješavanju problema i izazova iz svakodnevnog života.

Cilj projekta OPERA II je doprinijeti povećanju zapošljivosti najranjivijih skupina na tržištu, te se diljem Dubrovačko-neretvanske županije provode radionice na teme poduzetništva, STEM obrazovanja, jačanja kapaciteta i održivog funkcioniranja partnerskog vijeća te radionice za predstavnike institucija potencijalnih prijavitelja na natječaje Europskog socijalnog fonda.

Uz nositelja Dubrovačko-neretvansku županiju, partneri na projektu su Regionalna agencija DUNEA, Dubrovačka razvojna agencija DURA, Hrvatski zavod za zapošljavanje – Područni ured Dubrovnik, Korčulanska razvojna agencija za lokalni razvoj i poslovne usluge KORA, Sveučilište u Dubrovniku i Centar za poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije. Vrijednost projekta iznosi 1.496.681,54 kuna, te je financiran sto posto iz Europskog socijalnog fonda.

Dubrovački natjecatelji Luka Đurović i Sandra Ivanković na polumaratonu u Montereyu postigli su najbolje osobne rezultate u ovoj disciplini, a Đurović je pritom dobio i nagradu kao drugi najbolji natjecatelj u kategoriji od 16-19 godina.

Naime, u sklopu suradnje gradova prijatelja Dubrovnika i Montereya, u Kaliforniji je boravila delegacija Grada Dubrovnika te ovo dvoje sportaša. Oni su na 5. DuMotion izdanju u travnju ove godine bili najuspješniji od dubrovačkih natjecatelja te su za nagradu dobili putovanje u Monterey kao sudionici manifestacije „Monterey Bay Half Maraton“.

Isto tako, nakon utrke u Montereyu, u kojoj je sudjelovalo preko 9 tisuća natjecatelja u dobi od 12 do 87 godina održana je nagradna igra. Tajnik Dubrovačkog saveza sportova te direktor Du Motiona Alen Bošković i izvršni direktor zaklade Big Sur Doug Thurston između nekoliko stotina natjecatelja iz Montereya izvukli su dobitnike, po jednog natjecatelja i natjecateljicu, nagradnog putovanja na polumaraton u Dubrovnik zadnjeg vikenda u travnju 2020. godine.

Inače, Dubrovnik i Monterey gradovi su prijatelji od 2007. godine, a zajednički projekt ove sportske manifestacije posebno se ističe u toj suradnji. Kroz suradnju gradova odvija se i redovita razmjena zaposlenika, a tijekom zadnjeg posjeta razgovaralo se o mogućnostima kulturne suradnje - prije svega Jazz festivala u Montereyu i Dubrovačkih ljetnih igara te nedavno završenog Jazz festivala u Lazaretima.

Kad se Dubrovnik i film spomenu u istoj rečenici, najčešće se radi o megapopularnoj seriji Igre Prijestolja, ili holivudskim filmovima kao što su Ratovi zvijezda ili Robin Hood. Međutim, Dubrovnik ima puno stariju i bogatiju filmsku povijest nego što mnogi misle, a festival Tišina Molim! to želi približiti Dubrovčanima i njihovim gostima. 

Ovogodišnje izdanje festivala trajat će od srijede, 20. studenog do subote, 23. studenog, a program će se odvijati u Luži i Lazaretima. 

Festival otvara dokumentarac “Furesti” iz 1967., iz kultnog serijala Televizije Zagreb, “Objektiv 350”, u kojem tadašnji stanovnici stare gradske jezgre komentiraju sve masovniji turizam u Dubrovniku, te gužvu i buku koju stvara veliki broj turista. 

U sljedećim danima bit će prikazan iznimno popularni japanski animirani film “Porco Rosso” iz 1992., inspiriran Dubrovnikom i Jadranskom obalom, akcijski film “Osveta u krvi” iz 1989., te komedija “Papa mora na dijetu” iz 1991., oba snimana u Dubrovniku.

Uz projekcije filmova, organizirane su i kreativne radionice za djecu, filmski pub kviz, te predavanje i radionica o 3D printanju. 

Ulaz na sva događanja je besplatan. Više informacija o manifestaciji i rasporedu ovogodišnjeg izdanja “Tišine Molim!” možete pronaći na službenoj stranici festivala tisinamolim.com i na Facebook stranici Tišina Molim

Putem nadležnog Upravnog odjela za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo Grad Dubrovnik isplatio je dodatak na mirovine umirovljenicima čije se mirovine kreću od 1800 do 2500 kuna. Ukupno je isplaćeno 460.800,00 kuna, a pravo na dodatak na mirovine ostvarilo je 1618 dubrovačkih umirovljenika.

Podsjetimo, u okviru Mjera socijalnog programa Grada Dubrovnika svim umirovljenicima koji prebivaju na području Grada Dubrovnika, a čija mirovina sa svim dodatcima iznosi od 1.800 do 2.000 kuna isplaćuje se dva puta godišnje iznos od 400 kuna.

Umirovljenicima čija mirovina sa svim dodatcima iznosi  od 2.000 do 2.200 kuna isplaćuje se dva puta godišnje iznos od 300 kuna, a umirovljenicima čija mirovina sa svim dodatcima iznosi od 2,200 do 2.500 kuna uplaćuje se, također dva puta godišnje, iznos od 200 kuna.

Služba kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske dovršila je kriminalističko  istraživanje nad 55-godišnjakom, predsjednikom jednog sportskog kluba iz Dubrovnika, za kojeg je utvrđeno postojanje osnovane sumnje da je u razdoblju od 2012. do 2018. godine počinio više kaznenih djela gospodarskog kriminaliteta kao što su zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, krivotvorenja službene i poslovne isprave kao i kazneno djelo povreda obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga. 

Naime, utvrđena je sumnja da je 55-godišnjak, kaznena djela počinio na način da je u  spomenutom vremenskom razdoblju, posuđivao novčana sredstva sprtskog kluba vlastitim trgovačkim društvima u kojima je odgovorna osoba, a da sredstva nisu vraćena već je na ime namirenja duga ispostavljao neistinite račune za pružene zaštitarske, prijevozničke i ugostiteljske usluge. Također je osumnjičeni na različite načine prisvajao novčana sredstva ostvarena vlastitom djelatnošću kluba koristeći neistinite putne naloge i neistinite račune hotelskog smještaja. Na navedeni način 55-godišnjak je sebi i vlastitim trgovačkim društvima pribavio imovinsku korist u iznosu od preko milijun i 300 tisuća kuna.

 

Kaznena prijava, za navedena kaznena djela, dostavljena je Županijskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku.

                   

Završeni su radovi rekonstrukcije dječjih igrališta igrališta u Kliševu i na Gromači, zajedno vrijednih gotovo 600 tisuća kuna.

U Kliševu je plan sanacije obuhvatio zamjenu dotrajalih sprava i postavljanje novih igračaka: igru školice, njihalicu, ljuljačku i tobogan. Oko svake igračke postavljena je i zaštitna anti-stres gumena podloga te obavljeni ostali popratni radovi uređenja. Postojeća zastarjela ograda, koja je predstavljala opasnost za najmlađe, zamijenjena je novom, a samo igralište novouređenom stazom povezalo se s postojećom cestom. Nova ograda postavljena je i na susjedom boćalištu, gdje je izvedena i nova podloga. Čitava investicija vrijedna je 234.875,00 kuna.

Na Gromači je također na igralištu ugrađena nova oprema i to igralo u obliku broda s toboganom, penjalica, ljuljačka, klackalica i vrtuljak te zaštitna gumena podloga oko svake igračke. Ujedno su očišćene arle uz igralište i nasuta zemlja te odrađeni i hortikulturni radovi - posađene stablašice i grmovi u arle. Vrijednost ove investicije je 349.890,00 kuna, a igralište će, pored mlađih stanovnika Gromače, koristiti i djeca Dječjeg vrtića Gromača koji se nalazi u neposrednoj blizini.

Ovim investicijom Grada Dubrovnika stanovnici Kliševa i Gromače, od najmlađih do najstarijih, dobili su novouređeni sadržaj za kvalitetnije slobodno vrijeme.

Page 1 of 1417
Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…