Ivana Žuvela Kalina

Ivana Žuvela Kalina

Email: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.

U sklopu manifestacije Uskrs u Primorju, u nedjelju je održan program "Cvjetnica na Osojniku". Nakon mise održane u crkvi svetog Jurja, nastupili su KUD „Sveti Juraj“, Osojnik – Linđo, mala grupa i Klapa Subrenum. Donacijom Turističke zajednice Grada Dubrovnika i Grada Dubrovnika, u popodnevnom programu podijeljeno je 1200 sadnica ljekovitog bilja, voća, povrća i cvijeća, uz prigodnu prodaju autohtonih domaćih proizvoda. Uskrs u Primorju održava se već desetu godinu zaredom, a ovo je prvi put da su održane i seoske igre koje će, sudeći po odazivu, postati nova uskršnja tradicija.

Zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić i gradska vijećnica Katarina Doršner nazočile su jutarnjem dijelu programa na Osojniku.

-Kad je krenula organizacija ove manifestacije, imali smo za cilj oživjeti ovaj dio ruralni dio Grada Dubrovnika i stvoriti novu ponudu koja će biti privlačna i našim sugrađanima i turistima kako bi došli i otkrili ovaj dio neposredno u blizini Grada. Nažalost odgodili smo dio programa zbog nepredvidljivog vremena, ali uspjeli smo dio prebaciti za danas i bilo je jako lijepo na Cvjetnici na Osojniku. Novost u programu su seoske igre koje će, sigurna sam, postati nova atrakcija sudeći po ovako dobroj zabavi i velikom broju posjetitelja. – izjavila je ovom prigodom zamjenica Tepšić.

Seoske igre su održane u tri natjecateljske skupine: muškarci, žene i djeca do 15 godina. Odaziv je bio izvan očekivanja, a domaćini s Osojnika pokazali su se uspješni u više kategorija. Male Salačke i Sočani su trijumfirali u kategoriji do 15 godina od ukupno sedam ekipa, dok su u kategoriji muškaraca pobijedili Malci, također u konkurenciji sedam skupina. Apsolutne pobjednice susreta su Salačke đurđice, koje su pobijedile u konkurenciji pet skupina, a porazile su i Malce u revijalnom susretu. Pobjednici su dobili pečeno janje i poklon pakete, a nagrade su uručili pročelnik Upravnog odjela za turizam, gospodarstvo i more Marko Miljanić i pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić.

Na Mali Uskrs, 28. travnja, na Gromači će se održati glavni dio događanja - gostovanja kulturno-umjetničkih skupina iz naše regije i susjednih zemalja. Tradicionalna manifestacija „Uskrs u Primorju“za cilj ima oživljavanje dubrovačkih Gornjih sela, očuvanje lokalnog identiteta, tradicije i običaja, kao i obogaćivanje turističke ponude Grada Dubrovnika.

U Dubrovniku postoji ulica nazvana Liechtensteinov put. Znate li zašto se zove baš tako? Put je prokopan 1903., kad se uređivao put kroz Lapad, a na početku stoljeća uređivao se u park u Posatu i balustrada na Brsaljama, zahvaljujući „Društvu za promicanje interesa Dubrovnika“. Društvo je osnovano 1898., a 1909. mijenja naziv u „Društvo za unapređenje Dubrovnika i okolice“. Od 1921. ovo se društvo naziva „Dub-društvo za razvitak Dubrovnika i okolice“.

Društvo podiže ploču Njegovom Veličanstvu knezu Ivanu II od Liechteinsteina, čijom darežljivošću se prokopava put od Gorice, mali, ali vrlo važan put za razvitak Lapada. Knez Ivan II bio je dvanaesti knez Liechteinsteina i vladao je punih 70 godina. Na prijestolje je zasjeo sa 18 godina, nakon smrti svog oca, 1858. Umro je u Valticama, 1929. te je pokopan u Crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije u Brnu. Naslijedio ga je njegov mlađi brat, Franjo I.

Knezu Ivanu II, Grad je podigao i spomenik, kojega nema od 1973.godine. Kako nam kaže gospar Ivo Batričević, zaljubljenik u Grad i njegovu povijest, spomenik je slomljen macama i odnešen na otpad. Gospar Ivo smatra kako je tim barbarskim činom uništeno sjećanje na dobrotvora.

To nije bio i jedini put prema Lapadu jer i put na koji se naslanja Liechteinsteinov put je put Pera Čingrije, a moglo se doći i preko Batale pa obalom. Svi ti putevi nastajali su iza 1900. Ne možemo danas ni zamisliti konfiguraciju terena, iza spomenika bila je šikara, stijene, ostaci puta i suhozid, kojega je također bager 1973. uništio za dvije minute. Današnji cijeli put ulice Mata Vodopića, sve do nekadašnjeg Ledo centra koji se naslanja na šetnicu Uvale nekad je bio dio Liechteinsteinovog puta, preko današnjih semafora, a povezivao je i tri crkve: crkvu svetog Mihajla, Goricu svetog Vlaha i Gospu od milosrđa pa sve do usjeka današnjega hotela Rixos“, priča Batričević.

Iza spomenika rasle su i trešnje i livadica na kojoj se znalo igrati nogomet, kažu naši sugrađani.

Na Zvekovici, u jedan vrt stigla je Trina. Tako je veliku leptiricu prošle godine, 10.travnja, nazvala obitelj čiji je đardin bio njezino posljednje prebivalište.

  • U razgovoru sa entomologom, saznali smo kako se radi o Saturnii pyri ili velikom noćnom paunčetu, najvećem europskom i hrvatskom leptiru. Raspon krila joj je oko 15 centimetara. Rekao nam je kako žive svega tri dana u odraslom stadiju, te ugibaju nakon što polože jaja. Jedina im je svrha pronaći partnera, kako bi produžili vrstu. Dakle, umrijet će kad završi parenje, rekla nam je tada tužno dubrovačka pjesnikinja Franka Kohn.

Golijat među leptirima, rijetko se viđa. Veliko noćno paunče moćemo smatrati vrijednim ukrasom naše faune i isto tako znakom očuvanosti prirodnih staništa.

Trine više nema, ispunila je svoj zadatak na Zemlji, položila jajašca u vrtu u Konavlima.  Ono što je iznimno neobično jest kako su se u istom đardinu na Zvekovici točno dvije godine kasnije, ponovo 10.travnja, u grmu lavande pojavile i druge dvije leptirice! 

Kako kaže entomolog, privilegija je i rijetkost susresti ovu leptiricu, a nama koji poznajemo ovu obitelj i nije toliko čudno, što je baš tu odlučila položiti jaja i uginuti, među ovim ljudima koji obožavaju životinje.

 

Ella Barišić ima 22 godine i živi u mjestu Podstrana blizu Splita. Kako sama kaže, vesela je i otvorena osoba, koja obožava svoju obitelj i kućne ljubimce i voli sve što vole i njezini vršnjaci.

- Jedino sto me od njih razlikuje je moj invaliditet. Rođena sam 5. 2. 1997. u Splitu kao potpuno zdrava beba, ali radi liječničke greške tijekom transfuzije oštećeni su mi očni živci i to je uzrok moje sljepoće, kaže nam ova dvadesetdvogodišnjakinja.

Interesiralo nas je kako Ella provodi svoje dane, čime se bavi i u čemu uživa.

 - Trenutno moji dani izgledaju dosta jednaki, volim slušati muziku, čitati knjige na Brailleovom pismu, ići u šetnju s mamom i družiti se sa svoja 2 mlađa brata. Nadam se kako ću uskoro uvrstiti i studiranje u svoj dnevni raspored jer jako želim upisati novinarstvo na privatnom fakultetu u Zagrebu. 

Pitali smo Ellu i na koji način, zbog svog invaliditeta doživljava svijet oko sebe.

 - Iako ne vidim, sluhom i dodirom istražujem svijet oko sebe. Ljude ne gledam očima već srcem i dušom jer samo tako se na pravi način može procijeniti kakva je netko osoba. Najveće zasluge za takvo moje razmišljanje te za izgrađivanje mog karaktera pripadaju mojoj mami koja me oduvijek učila da se trud i upornost isplate, da nisu važni nedostaci nego kvalitete koje posjedujemo.

Ova je divna djevojka na svom Facebook profilu napisala kako će rado razgovarati o svojoj sljepoći, jer je pretpostavila kako ljudi imaju mnoge predrasude o ljudima koji ne vide.

-Slijepe osobe su iste kao svi drugi ljudi samo nam treba pomoć i puno više uloženog truda za neke stvari. Ja na primjer, koristim mobitel koji ima ugrađenu aplikaciju za pretvaranje teksta koja mi izgovara sve što piše na ekranu tako da mogu sasvim normalno i samostalno služiti se tehnologijom. Ne volim kad nas društvo podcjenjuje jer to što netko ima poteškoću ne znači da je manje vrijedan.

Ella je u sretnoj vezi, s momkom koji također ne vidi. Kako to funkcionira?

- Jako sam sretna jer uskoro moj dečko i ja slavimo godinu dana veze. Super se slažemo i velika smo potpora jedno drugom. Odlično se razumijemo jer smo oboje slijepi, no to nas ne sprječava da se volimo i budemo zajedno. Ljubav ionako ne poznaje nikakve granice. Mi sve rješavamo iskrenim razgovorom i stvarno uživamo u svojoj vezi.

Uvijek nosiš osmijeh na licu, koji je tvoj recept za sreću?

- Svima nam je ponekad teško, ali i u takvim trenucima trebamo biti zahvalni na svemu što imamo. Ja sam po prirodi vesela i na sve gledam s pozitivne strane. Želim druge motivirati svojim primjerom. Uz puno volje, ljubavi i vjere mogu se postići naizgled nemogući ciljevi. Ne postoji idealan recept za sreću, mene raduju sitnice koje se puno puta zanemare, a skromnost i zahvalnost su najvece čovjekove vrline. Treba uživati u životu i ništa ne uzimati zdravo za gotovo.

Od ove cure možemo puno toga naučiti. Ella šalje snažnu poruku kako invaliditet nije nepremostiva prepreka i kako je sve moguće kad nešto želiš. Ella, želimo ti svu sreću ovog svijeta!

U listopadu 1944. partizani su ušli u Dubrovnik i kako je poznato, ubili jedanaest mladića na Orsuli, od kojih nijedan nije bio stariji od dvadeset i dvije godine. Partizani 10.hercegovačke brigade doveli su mladiće kamionom iz zatvora, izvodili ih po dvojicu iz obližnje barake, klali i bacali niz Orsulu. Udruga Hrvatski domobran na tom je mjestu podigla spomen ploču, postavila hrvatski barjak, a zahvaljujući njima svake godine na Orsuli se održi i komemoracija.

Dvojica dubrovačkih mladića Danijel Đurić i Niko Đanović,  primijetili su kako se zastava rasparala, pa su je sami promijenili. "Podigli smo novu i upalili svijeću kod spomen ploče, znam da deru vjetrovi, ali je barjak bio spušten i raspadnut. Ipak je to mjesto mučki ubijenih ljudi.", rekao nam je Danijel Đurić.

Kontaktirali smo i predsjednika Udruge Hrvatski domobran, Željka Kulišića: "Hvala momcima! Mi mijenjamo zastavu tri do četiri puta godišnje zbog velike izloženosti vjetru. Interesantno je, otkad smo prošle godine postavili video nadzor nije se dogodio vandalizam, tj. lomljenje spomen ploče."

Podsjetimo, spomen ploča podignuta u čast ubijenim konavoskim mladićima više je puta oskvrnuta i uništena, pa su iz udruge postavljali novu.

Lastavice su kozmopolitska grupa ptica i nastanjuju sve kontinente osim Antarktika. Smatra se kako potječu iz Afrike, viđa ih se oko vode, na travnjacima, močvarama i šikarama, sve do alpskih područja. Mnoge žive na selima i u gradovima. 

Na fotografiji je obiteljska kuća župske obitelji Volarić. " Dolaze već puno godina, više ni ne pamtim otkad. Imamo nekoliko gnijezda i kad smo radili fasadu, meštrima smo rekli da rade polako i oprezno kako ih ne bi oštetili", priča Marina Volarić. 

Osim što su vjesnice proljeća, kažu kako lastavice sviju gnijezdo tamo gdje je mir i sloga i da donose sreću. Neka dolaze još mnogo godina u našu Župu!

Marin Rončević, otac dvogodišnje Mile koja je ujedinila Hrvatsku, za čije su liječenje ljudi prikupili u svega par dana preko 35 milijuna kuna, najavio je kako će od novca dobivenog prodajom obiteljske kuća izdvojiti 400 000 kuna i dati za liječenje desetogodišnjeg Šimuna Petra Maruna.

Najavio je to Dubrovkinji Ivi Funtek, koja je prethodno na svom Facebook profilu objavila priču o Šimunu Petru. Naime, desetogodišnji dječak imao je rak na mozgu, a potom i osteosarkom, zatajenje bubrega i već se godinu i pol dana nalazi na palijativi. Skromna obitelj iz Maslenice nikada prije nije tražila pomoć za sina, već su dignuli kredit kako bi svom dječaku priuštili ono što bolnica ne pokriva.

HR5924070003104986160 
OTP BANKA- OTPVHR2X Swiss code
Šimun Petar Maruna
Adresa :Alojzija Stepinca 31
Maslenica

 

Danas, 4.travnja obilježava se Svjetski dan napuštenih životinja. Neke statistike govore kako 75% svjetske populacije pasa i mačaka nema dom i lutaju ulicama tražeći hranu, vodu i sklonište. Njihov broj je sve veći zbog nekontroliranog razmnožavanja. 

Neki se ljudi ponašaju kao da su životinje igračke, pa ih nabave djeci za Božić ili rođendan, pa ih napuste jer su "dosadili", "izgrizli previše cipela", "nemaju vremena za njih". Takvo neodgovorno postupanje završava životinjskim životom na ulici. Kad primite životinju u svoj dom, primili ste novog člana obitelji, za kojeg morate biti odgovorni!

Ukoliko nađete izgubljenu životinju, odvedite je u najbližu veterinarsku stanicu, kako bi se očitao čip i pokušao naći vlasnik. Svako zanemarivanje i mučenje životinje dužni ste prijaviti jer se takvim ponašanjem krši Zakon o zaštiti životinja.

 

Page 6 of 69
Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…