Dubrovnik Insider

Dubrovnik Insider

Pošalji e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

U suradnji Centra za Integrativni Razvoj (CIR) i Dubrovačkih knjižnica, tjelesno orijentirana terapeutkinja, voditeljica CIR Dubrovnik škole, Olivera Drutter održat će u četvrtak, 17. rujna 2020., predavanje pod naslovom “Sloboda i odgovornost spram tuđih i svojih očekivanja. Predavanje će zbog epidemioloških mjera biti održano u vrtu ljetnikovca Skočibuha s početkom u 18 sati.

Drutter ističe kako u vrijeme COVID-a gdje nam je ‘ograničenjima oduzet jedan vid slobode’ koju smo imali do sada, možemo primjetiti da se diže jedna 'kolektivna frustraciju u društvu koja zapravo zrcali svoje unutarnje osjećaje'. Kod nekih to može dignuti ogromnu količinu straha pa ljudi ograničavaju od bilo kakvog kontakta, dok kod drugih to može izazvati osjećaj oduzimanja prava na slobodu i probuditi buntovnika u nama. Svaka snažna emocionalna reakcija na situaciju u kojoj se čovjek nalazi i tjelesna senzacija kao što su  frustracija, nemir, stiskanje, strah, bijes,… govore o ranijem neugodnim iskustvima te čežnji i potrebi za slobodom, o mjestima gdje smo ranjeni i gdje nam je potrebno zacijeljenje.

Pored potrebe da je čovjek siguran, prihvaćen, viđen, voljen, potreba za slobodom je jednako bitna za zdrav osjećaj sebe, osjećaj cjelovitosti i ispunjenosti. Generalno slobodu se može osjetiti kao „čežnja da možemo biti svoji – imati svoje JA“, odnosno: slobodni od tuđih/svojih očekivanja i mišljenja, slobodni od učestalih osjećaja straha, srama, krivnje; slobodni u osjetu svoje živosti, seksualnosti, slobodni u istraživanju svojih interesa, znatiželje, rasta i razvoja, slobodni u postavljanju svojih granica kroz izražavanje svojeg ‘ne, neću, ne želim', slobodni od uvjerenja da samo kad smo dobri, snažni, pametni i vrijedni za druge, imamo pravo na biti i postojati, slobodni da izađemo iz odnosa/braka/partnerstva u kojem se osjećamo loše, nezadovoljno, zanemareno...

Ovo predavanje ujedno je i uvod u istoimenu radionicu koja će se održati u subotu, 19. rujna od 9:00 do 13:00 . Svi zainteresirani su pozvani da se prijave na 091 586 8107 ili na mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili na messenger najkasnije do 18. rujna 2020. Adresa je WeDU yoga centar, Lapadska obala 6, Dubrovnik. Cijena radionice je 300 kn.




Zamjenik župana Joško Cebalo nazočio je jučer obilježavanju 29. obljetnice vojno-redarstvene akcije „Zelena tabla – Mala bara“ u Pločama.

U svom obraćanju na svečanoj sjednici, zamjenik župana je podsjetio kako su Operacijom ‘’Zelena tabla – Mala bara’’ zadani temelji obrane naše županije od agresorske vojske, jer je u obrani bilo ključno upravo to što je oružje tom operacijom došlo u ruke Hrvatske vojske:

„Želim se stoga zahvaliti svim postrojbama koje su sudjelovale u zauzimanju tog krucijalnog skladišta naoružanja, jer su tim činom spasili nebrojene živote naših drugih branitelja. Kao samo jedan čin zahvale i vraćanja dostojanstva našim postrojbama, našim vojnicima, Vlada je prije dvije godine vratila vojsku u Ploče“, rekao je između ostalog zamjenik Cebalo.

Dodao je i kako upravo zbog tog što slobodnu, modernu i suverenu državu dugujemo Hrvatskoj vojsci, ne smijemo zaboraviti da je upravo mirnodopsko vrijeme ono kad vojsku pripremamo, obučavamo i opremamo, a zbog čega treba pozdraviti napore Vlade RH u nabavci borbenih aviona.

„Danas vodimo jedan drugi rat, neke druge bitke, one s pandemijom koronavirusa, ali osim borbe za očuvanje zdravlja naših žitelja, pred nama je borba za očuvanjem gospodarstva. Naša županija je jedna od najpogođenijh, no vjerujem da ćemo u suradnji s Vladom iznaći rješenje da mjerama pomoći očuvamo vitalne dijelove našeg gospodarstva.“, rekao je također u svom obraćanju zamjenik Cebalo.

Na sjednici su se nazočnima obratili i predstavnici branitelja, gradonačelnik Grada Ploča Mišo Krstičević te tadašnji ministar obrane Luka Bebić.

Operacija ‘’Zelena tabla – Mala bara’’ prva je iz serije bitki za vojarne, koje se također nazivaju i Rat za vojarne, koje su se odigrale tijekom 1991. diljem Hrvatske kao dio Domovinskog rata, s najvažnijim sukobima tijekom rujna. Ova operacija se vodila u Pločama i okolici između hrvatskih snaga i Jugoslavenske narodne armije (JNA). Postrojbe ZNG (djelatni i pričuvni sastav) Metkovića i Ploča, 4. gardijske iz Splita, MUP-a i drugih manjih postrojbi zauzela su skladište JNA u kojem je bilo pohranjeno naoružanje Teritorijalne obrane Metkovića, Ploča, Vrgorca i Makarske ukupno oko 5000 cijevi, a koje je prethodno JNA izuzela iz skladišta TO navedenih gradova. Izvučeno naoružanje poslano je na bojišta do tada slabo naoružanim postrojbama HV i poslužilo u obrani Republike Hrvatske.

Dubrovačke knjižnice pozivaju sve mlade i one koji se tako osjećaju na dogovorni sastanak povodom formiranja Čitateljskog kluba za mlade, koji će se održati u srijedu 23. rujna u 17 sati u vrtu ljetnikovca Skočibuha.  Klub će se sastajati jednom mjesečno, a vodit će ga dr. sc. Janko Andrijašević.

Sastanci Čitateljskog kluba prilika su za upoznavanje novih ljudi sličnih interesa s kojima kroz argumentiranu raspravu  mladi ostvaruju pravo na iskazivanje svog kritičkog mišljenja, ali isto tako uče poštivati tuđa mišljenja, odnosno biti dio grupe i prihvaćati različitosti. Donja dobna granica za članove ovoga kluba je petnaest godina, a gornje granice nema.

Svi zainteresirani mogu se prijaviti na telefon 441-399 ili na e-adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. kako bismo ih u slučaju promjene vremena ili lokacije mogli obavijestiti.

Nakon saznanja da je u Parku Luja Šoletića u Gružu oštećen tobogan, po nalogu gradskog Upravnog odjela za komunalne djelatnosti djelatnici Tehnogradnje, ugovorne firme Grada Dubrovnika za održavanje dječjih parkova, uklonili su jutros sporni tobogan iz parka. Tobogan će biti zamijenjen novim.

Iz nadležnog Upravnog odjela reagiralo se odmah po saznanju o oštećenju. Djelatnik zadužen za  dječja igrališta redovito obilazi teren, a ispomoć su i tajnici gradskih kotara i mjesnih odbora, koji su i prvi kontakt s građanima, upravo iz razloga da se što prije dojavi o eventualnim nepravilnostima, poput oštećenja sprava u dječjim parkovima. Ove javne površine obilaze i komunalni redari.

Ovim se putem ujedno apelira na sugrađane koji koriste parkove da sa spravama postupaju na za to predviđen način, čuvajući zajedničko vlasništvo i sigurnost naših najmlađih sugrađana.

Život na otocima oduvijek je predstavljao izazov. U prijašnjim vremenima na manjim hrvatskim otocima stanovništvo je posao moglo pronaći u svojim mjestima, škole su bile otovorene i sl. te nije postojala potreba za brodom kao što je to danas.

Otok Koločep udaljen je od kopna svega 3 km i svakodnevno je povezan brodom ''Postira'' sa svojim administrativnim središtem. Nužno je napomenuti da su stanovnici Koločepa ujedno i građani grada Dubrovnika. Donje Čelo jedno je od dva naseljena mjesta na otoku i u njemu živi većina stanovništva. U njemu se nalazi jedina trgovina.


Tu su još i pošta, osnovna škola za učenike do četvrtog razreda te hotel. Mjesto je povezano brodom s Dubrovnikom te njime svakodnevno putuju osnovnoškolci viših razreda, srednjoškolci, studenti te oni koji su zaposleni na kopnu.

Ovaj vremešni brod je žila kucavica stanovnika našeg mjesta. Posebno je značajan za održavanje života na cijelom otoku, a ponajviše u Donjem Čelu. Drugo mjesto na otoku također je svakodnevno povezano s Dubrovnikom brodom ''Europa'' koji nije pogodan za zimske uvjete iako se u službenim podacima navodi suprtono. Često puta zimi se dogodi da zbog jake bure ili juga on ostaje privezan u Gružu te je Postira jedina veza otočana s kopnom. Uz to brod Europa ima vrlo mali zatvoreni prostor, kapaciteta 33 osobe, te nije adekvatan za zimsku vožnju. Jedan od razloga zašto ovaj brod ne može voziti zimi po grubim vremenima je i taj što se more s krme prelijeva među putnike kad je brod na udaru velikih valova. Stanovništvo Koločepa je redom treće životne dobi pa vožnja ovim brodom po nevremenu predstavlja potencijalnu opasnost za život. Pristanište u Donjem Čelu izgrađeno je početkom 20. stoljeća i u skorašnje vrijeme doživit će rekonstrukciju i proširenje.


Stoga dolazimo do problema održavanja redovne brodske linije. Nedavno je brod Postira imao probno pristajanje u pristanište u Gornjem Čelu te je dokazano da je dubina premala i da između trupa broda i morskog dna ostaje svega nekoliko desetaka centimetara. Moramo napomenuti i to da navedeno pristanište nije pogodno za zimu jer je direktno na udaru bure i velikih valova uzrokovanih jugom pa pristajanje broda u većem djelu zimskih mjeseci ne bi bilo moguće.

Smatramo da je jedino adekvatno rješenje za održavanje brodske linije da se Postiri omogući pristajanje u luci Donje Čelo, a za to postoji nekoliko solucija. Prva je da izvođač radova pronađe drugi način korištenja velikog mula i da cijelo vrijeme bude omogućen pristup Postiri. Drugo rješenje je postavljanje pontona na dio obale uz Vila Ružu, dakle na drugu stranu uvale. Ovo rješenje je najbezbolnije i njegova realizacija svodi se samo na nabavu pontona, što ne predstavlja prevelik trošak. Planirano vrijeme izvođenja radova je 15 mjeseci i to znači da su mještani Koločepa osuđeni dvije zime na život bez Postire.

Pitamo se hoće li nadležne institucije htjeti preuzeti odgovornost kad neki Kalamotez ostane bez radnog mjesta zbog konstantnih nedolazaka na posao ili kad učenik izostane više dana iz škole? Rješenje koje nam tenutno nameću institucije je za njih najbezbolnije, a mi se s pravom osjećamo kao građani drugog reda. Moramo napomenuti da su stanovnici Koločepa u prošlosti već imali neugodnih iskustava za vrijeme zime kada bi došlo do kvara na Postiri. Liniju 807 u tom bi slučaju preuzeo trajekt s iznimkom da ne bi pristajao na Koločepu, već bi ovaj najjužniji hrvatski naseljeni otok ostao osuđen na neadekvatne brodove, kojima je primarna zadaća prijevoz turista ljeti. Znalo se dogoditi da bi Koločep bio odsječen od kopna sve do povratka Postire.

U nedjelju se u Donjem Čelu okupilo stotinjak mještana Koločepa te se na sastanku razgovaralo o problemima života na otoku. Donesen je opći zaključak da je za život stanovnika Koločepa nužno pristajnje Postire u Donje Čelo i svako drugo rješenje je neprihvatljivo. Apeliramo na institucije koje su nadležne da osiguraju normalan život otočana. To je život koji nije nimalo lagan i nije ga lako razumjeti ako niste bar jednu zimu proveli na nekom otoku.

Što bi bilo da se izvode radovi na Jadranskoj magistrali i da stanovnici Župe ili Konavala nisu sigurni mogu li ujutro doći na posao u Dubrovnik, ovisno o vremenskim prilikama? Zbog svih prethodno navedenih razloga zahtijevamo od institucija na lokalnoj i državnoj razini da zaštite prava mjesnog stanovništva.

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježene su tri prometne nesreće s ozlijeđenim osobama u kojima je jedna osoba teže, a dvije su lakše ozlijeđene. S materijalnom štetom zabilježeno je šest prometnih nesreća.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 452 represivne mjere od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 238 osoba sankcionirano zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 25 mjera poduzeto je prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, 19 osoba prekršajno je sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju, a 19 osoba je sankcionirano zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje.

- Od ostalih prekršaja izdvajamo 12 mjera poduzetih zbog nepropisnog pretjecanja i 17 mjera poduzetih zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja.

Nastavno na najavljeni prosvjed stanara Solinske ulice te na navode iz poziva na prosvjed, a koji su u bitnome posve netočni, Grad Dubrovnik radi interesa javnosti i u skladu s praksom transparentnosti rada gradske uprave podnosi sljedeći izvještaj o svim poduzetim radnjama vezanim uz građevinske radove privatnog investitora na izgradnji stambeno poslovne građevine u Solinskoj ulici, a koje su upravna tijela Grada Dubrovnika poduzela i nastavljaju poduzimati u okviru svojih nadležnosti.

Sve navedene radnje poduzete su radi zaštite interesa Grada Dubrovnika i imovine Grada te radi zaštite imovine, života i zdravlja građana, stanara Solinske i okolnih ulica.

Upravni odjel za izdavanje i provedbu dokumenta prostornog uređenje i gradnje

U odnosu na gradnju u Solinskoj ulici, Upravni odjel za izdavanje i provedbu dokumenta prostornog uređenje i gradnje Grada Dubrovnika, postupajući po službenoj dužnosti, donio je Rješenje kojim se dopušta obnova postupaka u odnosu na činjenicu naknadno utvrđene služnosti, a koju u postupcima investitor nije isticao.

Predmetnim rješenjem odgođeno je izvršenje gradnje u Solinskoj ulici.

Gradonačelnik i Upravni odjel za poslove gradonačelnika

U pozivu na prosvjed upućenom od organizatora ističe se da Grad Dubrovnik odnosno Gradonačelnik nisu pokazali interes primiti predstavnike stanara Solinske ulice, što ne odgovara istini. Gradonačelnik Mato Franković održao je sastanak s predstavnicom stanara čiji stambeni objekt neposredno graniči s gradilištem te je komunicirao i putem e-maila vezano uz radnje koje Grad Dubrovnik poduzima. Također, redovito je od svih nadležnih tijela informiran o razvoju događanja po ovom predmetu, a putem službenih kanala komunikacije dostupan je svim građanima, pa tako i stanarima Solinske ulice.

Zaključkom gradonačelnika Grada Dubrovnika Mata Frankovića od 11. rujna 2020. godine, u Solinskoj ulici je zabranjeno prometovanje svim vozilima čija ukupna masa prelazi 3,5 tone. Zabrana prometovanja navedenim vozilima vrijedi do opoziva, odnosno dok se steknu uvjeti za sigurno prometovanje vozilima veće ukupne mase. Ovim Zaključkom onemogućen je prolaz teškim strojevima i teškim kamionima.

Podsjećamo i da je Upravni odjel za poslove gradonačelnika zaprimio Službenu zabilješku Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu, Odsjeka za komunalno redarstvo, a u kojoj je utvrđeno da se na nekretnini u vlasništvu Grada Dubrovnika, zemljišnoknjižne oznake čest. zem. 1117/4 k.o. Dubrovnik, izvode bespravni građevinski radovi koji očito predstavljaju uznemiravanje  vlasnika, odnosno da je izvršeno nedopušteno sidrenje. Na temelju navedene Službene zabilješke o utvrđenim nepravilnostima Upravni odjel za poslove gradonačelnika poduzeo je pravne korake u pogledu zaštite od uznemiravanja na predmetnoj nekretnini, koja u naravi predstavlja neevidentiranu nerazvrstanu cestu koja je sukladno pozitivnim zakonskim propisima Republike Hrvatske od interesa za Republiku Hrvatsku i jedinicu lokalne samouprave, a na kojoj je zbog izvođenja predmetnih radova  neposredno ugrožena  sigurnost  prometa,  odnosno  život  i  zdravlje  građana.

Sukladno čl. 272. Zakona o parničnom postupku, Grad Dubrovnik je pred Općinskim sudom u Dubrovniku podnio Prijedlog za osiguranje dokaza, a kako bi se poduzele potrebne hitne pravne radnje radi zaštite imovine u vlasništvu Grada Dubrovnika. Prijedlog je prihvaćen te je o istome doneseno rješenje, a na licu mjesta je proveden uviđaj.

Slijedom svega navedenog u tijeku je postupak pred Općinskim sudom u Dubrovniku.

Upravni odjel za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu

Službenici Odsjeka za komunalno redarstvo u više su navrata postupali u navedenoj ulici, kojom prilikom su pokrenuli dva upravna postupka i izdali četiri Obavezna prekršajna naloga koja se odnose na cijeli niz prekršaja suprotnih odlukama i pravilnicima Grada Dubrovnika.

Rješenja:

Dana 1. lipnja 2020. godine Upravni odjel za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu donio je Rješenje kojim je utvrđeno oštećenje javno prometne površine, u naravi put u ulicama Solinska i Od Gale, a koje je nastalo učestalim prometovanjem teških strojeva i kamiona radi radova iskopa s gradilišta od strane izvođača radova tvrtke Crivac d.o.o. te je istom izvođaču naređeno da nakon završetka radova na gradilištu sanira sva nastala oštećenja i vrati javno prometnu površinu u prvobitno stanje. Oštećenja su utvrđena od strane komunalnog redara dana 26. svibnja očevidom na licu mjesta.

Isti naslov, dana 15. lipnja, postupajući po službenoj dužnosti, donio je Rješenje kojim se investitoru tvrtki Rivijera Dubrovnik d.o.o. naređuje obustava izvođenja građevinskih radova građevinskim strojem – hidrauličnim čekićem (zemljani radovi iskopa) putem izvođača radova tvrtke Crivac d.o.o. u ulici Solinska bb. Investitor je istim Rješenjem upozoren da ukoliko ne obustavi izvođenje radova na konstrukciji zgrade i zemljanih radova da će se Rješenje provesti izricanjem novčanih kazni te da žalba eventualno izjavljena protiv Rješenja ne obustavlja njegovo izvršenje.

Obvezni prekršajni nalozi:

Upravni odjel za komunalne djelatnosti u mjestu samoupravu, Odsjek za komunalno redarstvo dana 20. svibnja izdao je Obvezni prekršajni nalog (dalje OPN) tvrtki V.D.M. Promet d.o.o. i odgovornoj osobi u Društvu – direktoru uz izricanje zakonskim aktima predviđene kazne od 12 tisuća kuna jer su dozvoli prometovanje teškim teretnim vozilima u svom vlasništvu Ulicom Vladimira Nazora bez odobrenja Upravnog odjela za promet Grada Dubrovnika za izvanrednu uporabu javno prometne površine i opterećenja nerazvrstane ceste zbog prekomjerne težine vozila.  

Dana 27. svibnja Komunalno redarstvo izdalo je OPN tvrtki Crivac d.o.o. i odgovornoj osobi – direktoru jer su dana 27. svibnja zauzeli javnu površinu, tj. dozvolili zauzimanje iste na način da su u ulici Solinska kod kućnog broja 2 dozvolili postavljanje zaštitne ograde na javnu površinu bez da je zaključen ugovor o zakupu javne površine za njeno korištenje te im je izrečena novčana kazna od 12 tisuća kuna.

Tvrtki V.D.M. Promet d.o.o. i odgovornoj osobi u Društvu – direktoru, zbog prometovanja  teškim teretnim vozilima bez pribavljanja spomenutog odobrenja UO za premet, ovaj put Ulicom Pera Bakića, dodatni OPN uz novčanu kaznu od 12 tisuća kuna izdan je dana 9. lipnja. 

Obavezni prekršajni nalog uz novčanu kaznu od 12 tisuća kuna izrečen je 22. lipnja i tvrtki IN-Grad d.o.o. i odgovornoj osobi – predsjedniku Uprave što su dana 16. lipnja dozvolili prometovanje ulicom Splitski put teškim teretnim vozilima bez odobrenja Upravnog odjela za promet Grada Dubrovnika za izvanrednu uporabu javno prometne površine i opterećenja nerazvrstane ceste zbog prekomjerne težine vozila. 

Na današnjoj sjednici gradskog vijeća bila je riječ o izmjeni Prostornog plana Grada Dubrovnika.

- Ovo je prva izmjena GUP-a, a slijedit će ona koja će dodatno valorizirati prostor i određivati gdje nešto treba, a gdje ne treba biti građevinska zona, rekao je uvodno gradonačelnik Mato Franković.

Kada mijenjate GUP treba gledati sveobuhvatni interes Grada. Na prvom mjestu treba biti Grad i gradski urbanistički prostor, dodao je Franković.

Barač i Kristić podnijeli su amandman koji se tiče uređenja Malog Straduna na Babinom kuku. 

-Od početka je natječaj pokrenula nekolicina obitelji koji su htjeli taj prostor vratiti javnom interesu, a s druge strane je stajao Valamar koji od početka inzistira da se ide na jedinstvenu građevinsku dozvolu. To pokazuje kako se ovaj projekt nikad neće realizirati. Želimo li dići ruke od svega, znači li ovo da mi ne želimo da se prostor vrati javnosti? Zašto ljudi ne bi ostvarili prava koja im je omogućio zakon? pitao se na današnjoj sjednici GV, vijećnik MOST-a, Maro Kristić.

Franković je na Kristićevo izlaganje kazao kako su maske pale.

- Vijećnik Kristić i dalje inzistira na amandmanu za jedan projekt. Znam kako, za koga i zbog čega se zalaže. Razmišljate samo o jednom privatnom investitoru. Znamo dobro kako izgleda Babin kuk. Ovaj amandman neću prihvatiti.

Kristić: Pozivam institucije, neka svatko kaže tko mu prijeti. Ja znam tko je prijetio meni, gradonačelnik neka kaže tko je prijetio njemu. Recimo otvoreno, ja hrabrosti imam.

Gradonačelnik je odgovorio kako je Dubrovnik premali grad,  kako svi jako dobro sve znamo i o tome kakvo je netko imao mišljenje imao u siječnju, a kako je danas.

- Vijećnik Kristić hoće zaveslat ovu priču u desno ili lijevo, to mu neće proći. Ja ne prihvaćam ovaj amandman. Idemo s mjerom i onim što se davno trebalo napraviti. Meni je žao što se ovo nije napravilo davno ranije. Nikad nije kasno. Naravno, mi sada ovdje rješavamo problem, ali uzrok je nastao 2014. godine i tadašnji predlagatelj je najveći devastitor prostora. To je omogućio tadašnji GUP.

Kristić je replicirao:

- Volio bih da gradonačelnik eksplicitno reče tko to stoji iza mene. Bilo bi odgovorno da se nas kao gradske vijećnike brifiralo o čemu je ovdje zaista riječ. Kad se kreće u ovakvu proceduru, vijećnici dobiju ozbiljnu literaturu, a ne dvije stranice s paušalnim namjerama gradske uprave. Ja sam za izmjenu GUP-a i PPU-a, ali me zanima da li mi rješavamo probleme stanara u Hvarskoj, Solinskoj ulici.. Zato ću se zdušno zalagati. Apsolutno ne znamo o čemu se ovdje radi, jasno mi je da je ovo početak formalne procedure.

Čini mi se da ovdje da se dogodio lapsus. Vijećnik Kristić kaže kako je dobio samo dva lista papira, prema informacijama kojima ja raspolažem dobili su po 20 stranica. Možete li mi potvrditi o koliko se stranica radi? 

Nakon utvrđivanja kako postoji više stranica, gradonačelnik je prozvao Kristića kako iznosi lažne tvrdnje u javnom prostoru.

Stranica 14 od 2040
Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…