Ivana Žuvela Kalina

Ivana Žuvela Kalina

Pošalji e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, Udruga "Slavonskobrodski biciklist" iz Slavonskog Broda i ove je godine, osmi put zaredom, organizirala memorijalni biciklistički ultramaraton Vukovar – Knin - Dubrovnik.

Svoj biciklistički maraton, dug više od 1000 km, članovi udruge, hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i članovi njihovih obitelji završavaju u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. 

Zlatko Kovač iz Vinkovaca, koji osmu godinu za redom vozi ultramaraton, rekao je kako su na put krenuli 30. srpnja do evo danas.

- Bilo je jako teško i naporno, kroz Slavoniju je bilo sve ravno, ali vrućine su nas pritisle. Često smo stajali, osobito od Petrinje počinju usponi, brda pa sve prema ličkoj magistrali. Stajali smo svakih deset do petnaest kilometara i pili puno vode. Pokreće me sve ovo, Dan branitelja, Oluja - istaknuo je Kovač.

Milan Orlić, profesor iz Petrinje kazao je kako imaju firmu koja se bavi praćenjem ovakvih manifestacija pa su i službeno popratili cijeli maraton.

- Što se tiče podrške i servisne službe te svega što je bilo potrebno biciklistima tijekom ovog puta, mi smo im nastojali omogućiti. Izašli smo u susret i odradili sve da naši prijatelji iz Slavonskog broda koji su organizirali cijelu priču sretno stignu do krajnjeg cilja - Dubrovnika. Sjećanje na Oluju i cijelu priču oko toga treba podržati sa svih strana. Dali smo sve od sebe kako bi se ovaj maraton završio bez ikakvih velikih problema - istaknuo je Orlić.

Predsjednik Udruge "Slavonskobrodski biciklist" Siniša Safundžić rekao je kako je na ultramaratonu sudjelovalo 18 biciklista, ne samo iz Slavonskog broda, već i iz Siska, Petrinje, Okućana, Donjeg Miholjca i Vinkovaca.

- Bilo je jako teško zbog visokih temperatura, međutim stajali smo češće, nadoknađivali elektrolite sa vodom i izotoničnim napicima, ali to je mala žrtva za sjećanje na naše poginule hrvatske branitelje, zbog čega i vozimo maraton. Mislim da ovo već polako prerasta u tradiciju i dosta mladih sudjeluje, možda jednog dana ovo postane nekakav Tour of Croatia ,ali na amaterski način - zaključuje predsjednik Udruge Safundžić.

Inače, početak ultramaratona bio je na Ovčari, cilj je Dubrovnik, a održava se u 7 etapa, u razdoblju od 30. srpnja do 5. kolovoza.

Deveti Memorijalni plivački maraton 'Đuro Kolić' održao se jutros na kupalištu Danče. Plivala se dionica u dužini 1750 metara od Danača do kupališta ispod hotela Bellevue. U kategoriji rekreativaca plivao se jedan krug po uvali Danče te dječja utrka. 

U maratonu je sudjelovao i Željko Raguž, novoizabrani zamjenik direktora Luke Dubrovnik.

Na upit je li otplivao od Luke do Danača, kazao je kako je to dobra ideja za iduću godinu jer se radi o izazovnoj relaciji.

-  Što se tiče maratona važno je sudjelovati, ali nije grehota ni pobjediti. Evo četvrta godina uzastopna pobjeda, uvijek volim ovdje doći i čestitati pobjednicima i organizatorima koji volonterski rade ovo na najvišem mogućem nivou - kazao je Raguž.

Andrija Martić, tajnik Vaterpolske udruge Danče, istaknuo je kako je ovo druga najbolje godina što se tiče prijavljenih plivača.

- Zadovoljni smo odazivom, zasad imamo 127 prijava, s tim da su prijave za djecu još uvijek otvorene. Prošle godine je bilo 57 maratonaca što je bila rekordna godina, međutim ove godine Plivački klub Jug ima svoje natjecanje u sklopu prvenstva Hrvatske tako da je stvarnih plivača ovdje danas malo manje, objasnio je Martić dodavši kako je ovo Memroijalni maraton pokrenut u čast gospara Đura Kolića, koji je svaki dan plivao po uvali Danče.

- Njegova je ruta bila poznata, uvijek se držao dva metra od obale. Prve godine smo pokušali na taj način organizirati dionicu, plivalo se baš po njegovoj ruti, ali to je bilo skroz nepraktično tako da smo ostavili rekreativnu utrku kroz uvalu Danče, a ovu malo dužu do hotela Bellevue i nazad.

Mara Kolić Pustić, čiji je otac bio Đuro Kolić, kazala je kako vrlo rado sudjeluje na ovom maratonu i da je uvijek zadovoljna isplivanim vremenom.

Za sve sudionike maratona bilo je osigurano hrane i pića, a za najbolje medalje i nagrade.

Uoči Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana branitelja polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća jutros je kod Spomen križa na groblju Boninovo odana počast svim poginulim braniteljima i stradalim civilima u Domovinskom ratu. Vijence su između ostalih položili zamjenica župana Žaklina Marević, predsjednica Županijske skupštine Vilma Kosović, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković te njegova zamjenica Jelka Tepšić.

Predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica kazao je kako današnji dan budi sve one pozitivne emocije.

- Dan pobjede i domovinske zahvalnosti sam po sebi govori, kad su hrvatski branitelji pod vodstvom predsjednika Franja Tuđmana konačno vratili hrvatski teritorij Knina i tako zvane Republike Srpske Krajine. To je dan koji će sigurno ostati u kolektivnoj memoriji u budućnosti - rekao je Potrebica dodavši kako je ovo dan kad se sjećamo svih onih koji su položili i živote, ali i onih koji su bili spremni položiti živote za domovinu.

- Sretan sam i zadovoljan što će se danas prvi put u Gradu to proslaviti na jedan doličniji način jer danas nije samo dan sjećanja, nego i proslave i odavanja počasti svima koji su stvorili samostalnu Republiku Hrvatsku.

Zamjenica župana Žaklina Marević, poručila je obiteljima poginulih branitelja kako će oni zauvijek živjeti u našim srcima i da će se truditi kako bi mlađim naraštajima prenijeli važnost ovakvih događaja po čemu je ovaj dan i poseban.

Vijenci su također položeni i kod Spomenika pobjedi na lokalitetu Vjetreni mlin u Stupi u Dubrovačkom primorju.

Misa zadušnica služit će se sutra u dubrovačkoj Katedrali u 20 sati.

Predsjednik DUSTRA-e i gradski vijećnik Željko Raguž, odnedavno je postao zamjenik direktora Luke Dubrovnik. Kako se snašao na novom mjestu, što je sve pod njegovom nadležnošću, koliko se ovaj posao razlikuje od njegovog prijašnjeg zaduženja za komunalne djelatnosti te kakvi se projekti najavljuju u budućnosti otkrio je za Dubrovnik Insider.

Raguž je naglasio kako Luka Dubrovnik može biti uspješna ako zajedno s Lučkom upravom bude donosila odluke u korist Luke i Lučke uprave, što u konačnici znači i u korist građana grada Dubrovnika.

- Od ponedjeljka sam počeo s radom. Dvije godine sam bio predsjednik Nadzornog odbora Luke Dubrovnik i s ostalim članovima krojio sudbinu Luke tako da sam upoznat s radom. Upravno vijeće Grada Dubrovnika donijelo je odluku o raskidu predugovora s tursko-francuskim konzorcijem i to je ono što nas veseli jer svaki drugi scenarij bio bi vrlo težak za samu luku. Imamo želju, volju i moć za postizanjem cilja da Luka Dubrovnik bude nositelj tog projekta u budućnosti - izjavio je Raguž.

Objasnio je kako su njegove sadašnje ovlasti ravne ovlastima direktora Luke.

- Prvenstveno ću se brinuti o napretku same Luke, da prihodi i dalje rastu kako su rasli i zadnjih godina. To je bilo vrlo zadovoljavajuće. Luka Dubrovnik je stabilna, ali sve se to može preko noći promijeniti ukoliko ne dobijemo područje cijelog terminala - rekao je Raguž.

Što se tiče daljnjih projekata, Raguž je za povećanje prihoda od kojih uglavnom 70 do 80 posto spada na priveze od brodova, na skladištenje, na odvoz otpada, na vodu za strane brodove i slično. Kazao je da se u budućnosti može razmišljati o kupnji određenih brodova kako bi Luka prevozila putnike morskim putem, ali i kopnom autobusima prema Pilama.

Na pitanje hoće li Luka Dubrovnik moći koristiti sredstva iz Europskih fondova, Raguž je rekao kako o tome tek treba razgovarati i vidjeti s kakvim kadrom ljudi raspolažu. 

- Osobno mogu reći da ovdje rade vrijedni ljudi koji su ostavili cijeli svoj život u Luci Dubrovnik i na njih treba posebno paziti kako bi dostojanstveno dočekali mirovinu - istaknuo je Raguž.

Usporedio je svoj prijašnji posao gdje je kao zamjenik tadašnjeg gradonačelnika Vlahušića tijekom dva mandata bio zadužen za komunalne djelatnosti i sadašnju funkciju.

- Zamjenik gradonačelnika je zadužen za sto i jednu stvar na području Dubrovnika. Ovdje sam ipak usko vezan za ono što se tiče same Luke i Lučkog područja. Na neki način je lakši jer se bavim samo onim za što sam zadužen, dok sam kao zamjenik gradonačelnika istovremeno obavljao više stvari obzirom da je sve povezano s komunalijama. Ta je pozicija vrlo nezahvalna, radi se o zamjeranju ljudima bez neke vaše krivice - kazao je.

Što se tiče gužve s kruzera rekao je kako je za to prvenstveno zadužena Lučka uprava.

- Već su donijeli dobru stvar s obzirom da će same naknade i pristojbe rasti u sljedećem razdoblju, a cruise kompanije su osjetljive na bilo kakav rast cijena. Tako će se isfiltrirati samo tržište i dolaziti će manji broj kruzera sa kvalitetnijim gostima - izjavio je Raguž.

Istaknuo je kako je jako bitno što su se uspjeli izboriti da do uvođenja u posjed budućeg koncesionara, Luka Dubrovnik produljila koncesiju za područje i obavljanje lučkih djelatnosti.

- To nam je bilo isteklo kad je tursko-francuski konzorcij "dobio" taj dio. Nadam se da ćemo budući koncesionari biti upravo mi. Zašto sam toliko sentimentalan da to dobije luka Dubrovnik je zato što je nevjerojatno da ono što pripada građanima Grada Dubrovnika i samoj Luci Dubrovnik damo nekome drugome - zaključio je novoizabrani zamjenik direktora Luke Dubrovnik, Željko Raguž.

Interaktivna web platforma Dubrovačko Oko koja služi građanima za komunikaciju s upravnim tijelima i komunalnim tvrtkama grada Dubrovnika, dostupna je svim korisnicima od 19. srpnja 2016. godine kada je i predstavljena na konferenciji za medije. 

Cilj aplikacije je slanje komunalnih problema poput neispravne javne rasvjete, odvodnje, problema na cestama i s otpadom te problema po kojima je najčešće u pitanju kršenje komunalnog reda. Najveću skupinu korisnika sustava čine građani kojih trenutno u istom tom sustavu ima više od 1000. Oni šalju prijave za određeni problem i te prijave se dalje prosljeđuju gradskim odjelima i tvrtkama koji su sekundarni korisnici sustava.

ZNAJU DOBIVATI I NEGATIVNE KOMENTARE

Javnost je pozitivno prihvatila cijeli projekt i aktivno u njemu sudjelovala. Međutim već duže vrijeme nema nikakvih vijesti o toj aplikaciji i cijelom projektu pa smo odlučili upitati administratore, odnosno ljude koji zaprimaju prijave i šalju ih dalje nadležnim ustanovama, je li aplikacija još uvijek živa? Za Dubrovnik Insider kazali su kako je projekt i dalje u funkciji te u prosjeku dobivaju nekih sedam, osam prijava na dan, s tim da je broj objavljenih prijava manji zato što se ne objavljuju duplirane prijave ili ako je predmet u statusu rješavanja, a pošiljatelju se pošalje obavijest zašto prijava nije objavljena. Rekli su kako za svaki predmet postoji neki rok. Globalno je bilo rečeno da se radi o 90 dana. 

- Jedna od češćih vrsta prijava gdje se susrećemo s nestrpljenjem građana su neregistrirana vozila, ali postoji zakonska procedura, komunalni redar mora izaći na teren i ukoliko je to vozilo stvarno neregistrirano, ostavlja se obavijest. Također postoji zakonski rok koji dok ne prođe, to se vozilo ne smije dirati  - kažu administratori.

Dodaju kako ljudi tada znaju slati ružne komentare, ali što se tiče učinkovitosti - aplikacija je funkcionalna. Potvrdili su nam kako mnogi znaju brkati i 'stavljati sve pod isti koš' misleći pritom da komunalni redari mogu obavljati poslove koji nisu pod njihovom nadležnošću.

- Na primjer ovaj prethodni slučaj neregistriranog vozila. U nadležnosti je policije koja prvo mora izaći na teren utvrditi je li registracija istekla, a onda tek komunalni redari mogu nešto poduzeti i rješavanje takvih prijava ne ide preko noći. Ljudi isto tako brkaju ako netko nekoga zagradi s autom kako je to predmet Upravnog odjela za promet, međutim to je Upravni odjel za komunalno jer prometni redari rješavaju nered u prometu. Slično je i s otpadom. Nadležnost Čistoće je odvoz komunalnog otpada s odlagališta, iz spremnika, pometanje ulica i slično, ali nepropisno odložen otpad na lokaciji koja nije odlagalište i općenito kršenje komunalog reda po kojem je primjerice kažnjivo i odlaganje otpada izvan dozvoljenog vremena, sve je to posao komunalnih redara. Znači za idealno uređen grad, mi bismo trebali imati 50 zaposlenih redara u gradu, a imamo desetak. Po aplikaciji se točno vidi na kojim predmetima ima posla i koliko fali ljudi - objasnili su administratori aplikacije. 

Kazali su kako su znali dobivati negativne odgovore tipa 'zašto mi te prijave ne pošaljemo i slično' nadležnim županijskim institucijama.

 - To je isto kao da tražite mjesečnu parkirnu kartu za auto na bolničkom odjelu. Grad kao takav ne može prosljeđivati prijave županijskim i državnim institucijama, ali sigurno da bi se trebala pojačati ta suradnja, na čemu mi dodatno radimo pa je tako u tijeku dorada Oka koje bi uključilo sve nadležne – Hrvatske ceste, Lučku upravu i itd.  Međutim to je projekt koji je potrebno prvo dogovoriti s direktorima i voditeljima u tim institucijama ako želimo da stvar zaista funkcionira kako bi trebala. Zasad je naš posao prijave proslijediti gradskim institucijama s kojima vrlo dobro surađujemo i prosjek riješenih prijava je dobar  - objasnili su. 

PRIJAVE STIŽU U SVAKO DOBA DANA I NOĆI

Na upit koliko imaju trenutno prijava, rekli su da se brojka kreće negdje oko 1300 prijava, ali kako tu brojku treba uzeti s rezervom.

- Postoji i nekoliko testnih prijava, neke su se i ponavljale. Zna se dogoditi da pošiljatelj ne može čekati odgovor na prijavu pa u roku sat dva šalje opet istu. Radi se o brojci od ukupno 959 prijava. Što se tiče neriješenih prijava, istaknuli su kako ih je jako malo.

- Sve prijave koje su starije od šest mjeseci spadaju u neriješene jer gradska uprava iz nekog razloga nije bila u mogućnosti to riješiti. Što se tiče sustava i njegove uspješnosti, administratori aplikacije rekli su kako je aplikacija genijalno rješenje spomenuvši grad Zagreb koji je takvu aplikaciju uveo odavno.

- Na primjer majka s djetetom dođe u parkić i vidi da tu ima razasutog otpada, zatim nepodšišanog zelenila gdje se dijete igra te slomljenih sprava za djecu. Zatim fotografira te stvari i šalje prijavu pomoću aplikacije, koja potom ide na tri lokacije. Vrtlar održava zelenila, Čistoća otpad, a Upravni odjel za društvene djelatnosti održava sprave. Tu se radi o jednoj kompleksnoj prijavi za koju treba malo duže vremena da bi se riješila, ali u roku pet, šest dana bude gotova. Svakodnevno imamo suradnju sa Čistoćom i Vrtlarom koji sve prijave obrade i šalju na rješavanje već isti dan, a obično i riješe najviše kroz nekoliko dana.

Što se tiče stopostotne riješenosti predmeta, ona postoji u Odsjeku za javnu rasvjetu, gdje se svi pristigli predmeti u roku 24 sata odobre od administratora, u roku 48 sati se izlazi na teren i u roku od nekoliko dana objavljuje se fotografija gotovog predmeta i on se zaključuje. Kazali su kako komunalno i prometno redarstvo imaju najviši broj prijava. 

- Tražili smo da nam se kategorije dodatno podijele kako bi imali što točniju statistiku. U kategorije sada spadaju ceste, odvodnja, otpad, zelene površine i kategorija ostalo pod koju spada kršenje komunalnog reda, znači sve od bukera koji nisu na svojim pozicijama, nelegalno ostavljenog otpada, krivog mjesta i vremena odlaganja otpada, nepropisno parkiranog vozila i slično. Toliki je broj prijava u tom odjelu da se dio njih i ne objavljuje jer postoje i trenutne situacije na koje se ne može baš utjecati.

- Na primjer kombi iskrcava robu u neku butigu zaustavivši se djelomično na nogostupu ili rijetko, ali dogodi se da stanu nasred puta i upale sva četiri žmigavca što traje dvije ili nekoliko minuta. Nije lijepo, ali vjerojatno je neizbježno. Takve prijave trenutne prirode se ne objavljuju, već se samo na njih odgovori pošiljatelju. Na kraju krajeva, Dubrovačko oko nije tako ni koncipirano. Također, prijave pristižu u svako doba dana i noći, što nije moguće nadgledati od 0 do 24. Kažu kako bi bilo idealno kada bi svaki dio grada bio pokriven redarima.

- Trebala bi dva redara šetati Uvalom, dva po Babinom kuku, dva Lapadskom i Gruškom obalom, dva u staroj gradskoj jezgri. Ukoliko hoćemo postići standard Rijeke i Zagreba onda trebamo imati pedesetak komunalnih redara, ali možda se u našem gradu rijetko tko želi baviti ovim poslom - ističu administratori.

Za kraj naglasili su kako policija ima svoju aplikaciju zove se MUP HR gdje građani mogu anonimno objaviti fotografije, lokacije i problem.

 - To je vrlo dobro za ova nepropisna parkiranja kojih ima skoro svaki dan. Ukoliko se na fotografiji vidi registracija i prekršaj, policija može napisati kaznu samo po tome. Ta aplikacija bi rasteretila Dubrovačko oko baš za taj dio prijava koji nije u našoj nadležnosti, a svakodnevno ga građani prijavljuju - zaključuju.

Piloti, kabinsko osoblje i dio mehaničara aviokompanije Croatia Airlines, najavilo je štrajk sljedeći utorka, 8. kolovoza, jer kako kažu žele novi kolektivni ugovor, a ne produljenje postojećeg što želi Uprava CA. Iz sindikata CA su kazali kako su htjeli izbjeći štrajk, no nemaju drugog načina da se izbore za svoja prava. O cijeloj situaciji koja je alarmantna obzirom da se događa na vrhuncu turističke sezone za komentar smo upitali direktora Zračne luke Dubrovnik, Roka Tolića.


- Što se tiče najave štrajka bilo bi jako štetno da eskalira u srcu turističke sezone s obzirom da je Croatia Airlines ipak najvažniji avijacijski partner. Na našim krilima dolazi 30 posto svih posjetitelja u Hrvatsku. Razumijem potrebu za dogovorom oko kolektivnog ugovora, ali podržavam stav ministra prometa Olega Butkovića koji smatra kako se ništa neće izgubiti ako pregovori o kolektivnom ugovoru počnu na jesen, jer je Sindikatu ponuđen sporazum da se sadašnji kolektivni ugovor primjenjuje do 1. listopada i potom krene u pregovore o novom - rekao je Tolić istaknuvši kako štrajk smatra metodom ucjene.


- Svaka metoda ucjene nije dobra. Oni idu za tim kao sad je kolovoz, vrhunac sezone, mi ćemo štrajkati. To je pilanje grane na kojoj se sjedi. Dovesti tvrtku u takav problem pa da sutra bude pitanje hoće li ona opstati ili ne - jasan je Tolić.


Na upit što je s natječajem za direktora Zračne luke Dubrovnik, Tolić je rekao kako je natječaj zaključen, prijave gotove, kao i razgovor s Povjerenstvom koje bi trebalo uskoro donijeti odluku.

Ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik Marijo Bekić, inače specijalist kirurg i voditelj Odjela traumatologije, za Dubrovnik Insider rekao je malo više o problemu nedostatka kadra u glavnoj zdravstvenoj ustanovi Dubrovačko-neretvanske županije, prvenstveno na Odjelu dermatologije gdje već godinu dana radi samo jedna liječnica. Također, istaknuo je problem dijeljenja specijalizacija od strane države i traženja smještaja za buduće specijalizante.

- Istina je imamo samo jednog dermatologa u OB Dubrovnik, druga kolegica je otišla prije godinu dana u privatnu ustanovu. Raspisane su specijalizacije, čekamo da se netko javi. Sada kad nje nema samo se odrađuje onaj terapijski dio koji je već uhodan od strane medicinske sestre - kazao je Bekić dodavši kako kolege dermatolozi obično rade u državnim i privatnim ustanovama.

- Tražili smo izvan Dubrovnika, tražili smo ispomoć po drugim ustanovama, međutim dermatolozi nisu toliko zainteresirani za dolazak u Dubrovnik za razliku od drugih struka, tipa ginekologije i ortopedije, gdje je mogućnost nekog privatnog rada izvan sustava onemogućena, dakle morate raditi u državnoj ustanovi. Dermatološku ambulantu možete otvoriti uz minimalna sredstva tako da je to isto veliki problem - objasnio je Bekić.

Pohvalio je doktoricu dermatološke ambulante Valentinu Zovko Grilec, dr.med istaknuvši kako ona maksimalno radi svoj posao. Što se tiče lista čekanja Bekić je kazao kako one i nisu toliko alarmantne koliko bi mogle biti, ali 'jednostavno taj problem koliko god se trudili nismo uspjeli riješiti na zadovoljavajući način' - izjavio je.

- Moram priznati da nismo imali ni jednu tužbu zbog čekanja na rad Dermatološke ambulante. Ispada da se najviše tuže na odjele gdje radi i najviše ljudi. Mi dijelimo specijalizacije i radimo, valjda će se netko javiti uskoro. 

Ravnatelj OB Dubrovnik osvrnuo se i na problem dijeljenja specijalizacija.

- Zadnja dva desetljeća od strane Ministarstva ili Uprave, pretpostavljam da to ima više veze sa Ministarstvom, vrlo se malo zbog ušteda dijeli specijalizacija, što je problem općenito u zdravstvu, tako da smo dočekali cijeli niz djelatnosti na jedno ili dvoje specijalizanta.

Kazao je kako na jesen ide novi natječaj i kako je otkad je on postao ravnatelj dosad bilo raspisano sigurno tridesetak specijalizacija, ali mjesta i dalje zjape prazna.

Što se tiče smještaja Bekić je rekao kako OB Dubrovnik ne može nuditi smještaj, ali i to treba vidjeti u suradnji s Gradom Dubrovnikom.

- U ovom trenutku u dubrovačkoj bolnici je negdje oko 60 specijalizanta. Tri četvrtine sadašnjih specijalizanata su iz Splitsko-dalmatinske županije, oni korektno rade, našli su privatne smještaje. Jasno da bih volio imati mogućnost ljudima ponuditi smještaj, ali vidjet ćemo što ćemo u suradnji s Gradom Dubrovnikom napraviti. Dakako to treba rješavati na državnoj razini, a mi smo u tome onemogućeni. Imamo nekoliko stanova u kojima se rotiraju naše kolege. U jednome stoji neurokirurg, u drugome anesteziologinja, u trećem pedijatar - objasnio je Bekić dodavši kako su dobili na korištenje i od biskupije jedan stan.

- Znači isključivo ova deficitarna zanimanja koja mogu opravdati korištenje stanova - zaključio je za Dubrovnik Insider ravnatelj OB Dubrovnik, Marijo Bekić.

Povodom sinoćnjeg incidenta, još jednog okršaja između taksista i Uberovaca u manje od tjedan dana, upitali smo nekoliko čelnih ljudi za komentar.

Iz neslužbenih izvora doznajemo kako je sinoć prije 20 sati došlo do obračuna između taksista dubrovačkih registracijskih oznaka i zagrebačkih. Navodno je dubrovački taksist (23) došao do vozila zagrebačkih registracijskih oznaka kojeg je vozio vozač UBER-a, te ga počeo verbalno vrijeđati i lupati šakama po vozilu. Zagrepčanin se odvezao do ZL Dubrovnik, ali ga je taksist slijedio i nastavio s vrijeđanjem. U tome su ga spriječili policijski dužnosnici. Kako doznajemo od očevidaca nikakvog drugog sukoba nije bilo i nitko nije ozlijeđen.

Iz policijske uprave dubrovačko-neretvanske potvrdili su kako nitko od sudionika ovog narušavanja za sada nije zatražio liječničku pomoć, a oba vozača su uhićena i u jutarnjim satima uz optužni prijedlog dovedena na Prekršajni sud u Dubrovniku.

Božo Miletić, predsjednik Udruženja autotaksi prijevoznika Dubrovnik, rekao je kako mu je teško u ovom trenutku bilo što reći o sinoćnjem događaju obzirom kako je dio kolega koji je nastradao zatvorio usta iz straha.

- Sad da idem bilo što drugo govoriti bilo bi neodgovorno. Kolege se boje za svoje živote, a nisu prijavili da su ih u Čibači zasuli kamenjima, ozlijedili, razbili glavu, drugog elektrošokerom ozlijedili. 

Na upit smatra li da su Uberovci to napravili, rekao je da se više manje zna tko vozi za koga, jer se svakodnevno susreću s njima. 

- Prema onome što sam vidio i čuo radi se o vozačima UBER-a koji su elektrošokom ozlijedili vozača taksija. Postoje i kamere koje pokazuju kako Uberovac stoji s elektrošokerom u ruci. Sve je prijavljeno policiji, prema mojim saznanjima priveli su i vozača taksija i UBER-a.

Upitali smo i načelnika Općine Konavle Boža Lasića za komentar o sinoćnjem incidentu.

- Imao sam obavezu poći sinoć na mjesto incidenta kad sam čuo što se događa jer je situacija bila krajnje napeta. Činjenica je da su vozači taksija, bez obzira na naše simpatije i antipatije prema njima, legalni prijevoznici koji plaćaju koncesiju i Općini Konavle i Gradu Dubrovniku, plaćaju sva davanja prema državi, tehničke preglede vozila i kao takvi s pravom očekuju jednu vrstu zaštite od nelegalnih prijevoznika. To treba respektirat i na Vladi Republike Hrvatske je da riješi je li UBER legalan ili nelegalan - kazao je Lasić istaknuvši kako se zanemaruje činjenica da je UBER postao globalni prijevoznik, multinacionalna komapanija koja po njegovu sudu ima za cilj monopolizaciju tržišta svuda. 

- Što se mene tiče stojim iza taksista, ali treba uvesti reda u tu branšu jer se svašta događa. Nastavi li se ovo doći će do sve veće eskalacije sukoba, a kakvu to sliku turizma Hrvatska onda šalje svijetu - zapitao se načelnik Općine Konavle, Božo Lasić.

Stranica 74 od 78
Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…