Dubrovnik Insider

Dubrovnik Insider

Pošalji e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Na računu kojeg je Općina Konavle otvorila za potrebite Konavljane dosad je prikupljeno 80 tisuća kuna.
Podsjetimo, riječ je o namjenskom računu otvorenom u HPB, a uplaćena sredstva koristit će se isključivo za pomoć pojedincima i obiteljima lošeg imovinskog stanja.

Općina Konavle se ovim putem želi zahvaliti svim donatorima nasumičnim redoslijedom: Đuro Kolić, Klesarstvo Konavle, Sanja Đivanović, Frano Herendija, Ivo Brailo, Matko Perović, Pero Obradović, Adrian Bokarica, Miho Mujo, Sandra Barkiđija, Rikardo Kušelj, Radica Pušić, Miho Bjeloš, Cvijeto Bratoš, Matej Papac, Tonći Skurić, Pavo Bratoš, Miletić d.o.o., Luce Beželj, Mislav Maršić, Katica Piplica, Ana Piplica, Mirko Laptalo, Omega-auto d.o.o., Ivo Cvjetković, Pero Tomaš, Tea Đurović-Azinović, Esculap-Teo d.o.o., Kate Miličić, Stjepo Butijer, Davor Oštrić i Romana Zglav.

Ovim putem pozivamo sve ljude dobre volje i koji su u mogućnosti da uplatom na račun pomognu onima kojima je to potrebno.
Broj računa: IBAN: HR0623900011500172663

U cilju transparentnosti Općina Konavle će periodično objavljivati ukupan uplaćeni iznos kao i zahvalu donatorima.

Petak je posljednji dan u radnome tjednu, a ovaj je petak, 29. svibnja poseban i po tome što je posljednja prilika za pogledati izložbu jednog od najvažnijih hrvatskih slikara moderne, postmoderne i suvremene umjetnosti, Đura Sedera pod nazivom Sederotonin.

Za sve one koji još uvijek nisu ili bi je pak željeli pogledati još jednom, u petak u 10 sati Umjetnička galerija Dubrovnik, vodeći se mjerama koje je propisao HZJZ organizira besplatno stručno kustosko vodstvo kroz izložbu. Posjetitelje će s radom ovog značajnog umjetnika te konceptom izložbe upoznati kustosica Umjetničke galerije Dubrovnik te autorica likovnog postava izložbe, Jelena Tamindžija.

Zbog interventnih radova na vodoopskrbnom cjevovodu, sutra 29. svibnja 2020. godine, od 09:00 do 13:00 sati bez opskrbe vodom biti će Obod i zapadni dio Zvekovice.

Gruška placa jutros je ponovo osvanula u novom ruhu. Naime, od danas se broj banaka povećao s 11 na 37.

Podsjetimo, prije tjedan dana pisali smo o problemu malih Opg-ova koji su uputili apel gradonačelniku Matu Frankoviću i direktoru Sanitata Tomislavu Tabaku, a tražili su upravo da urgiraju kod Stožera i da se popuste mjere i na dubrovačkim placama i omogući veći broj prodavača. Članak možete pročitati OVDJE

Na placi se i dalje provode mjere dezinfekcije i socijalne distance, a umjesto pleksiglasa na bancima je sada prozirna folija.

 

Domovinski pokret bogatiji je za mnoga jaka i poznata imena. Nakon Roberta Pauletića i Stjepe  Bartulice, u srijedu se priključila poznata konzervativna novinarka i urednica Karolina Vidović Krišto. Izlazak na izbore sa Škorinim Domovinskim pokretom najavila je i europarlamentarka Ruža Tomašić, a sa Škorom ozbiljno pregovara i desni blok kojeg čine Neovisni za Hrvatsku Brune Esih, Hrvatska stranka prava Karla Starčevića i Generacija Obnove.

Uz Suvereniste, Zelenu listu, brojne poduzetnike, intelektualce i poznate javne ličnosti poput glumca Vedrana Mlikote, komičara Željka Pervana, bivšeg člana HHO-a Igora Peternela te brojnih drugih, Domovinski pokret Miroslava Škore sada postaje jako prepoznatljiv.

Iako se ljudima oko Miroslava Škore može dosta toga naći iz prošlosti što ih veže uz duopol HDZ-a i SDP-a, oni imaju biračku bazu i vrlo širok spektar glasova koje mogu povući. Mjesec dana prije izbora, ankete im daju preko 13% glasova, a iz Domovinskog pokreta očekuju dvoznamenkasti broj mandata.

MOST NEPRIJATELJ, ILI PRIJATELJ?

“Bio bih nezadovoljan s manje od 30 mandata”, vrlo je optimističan Igor Peternel, dok je realnija slika da bi mogli ponoviti uspjeh MOST-a iz 2015., ili barem 2016. kad su osvojili 19, odnosno 13 mandata.

MOST se također definitno odredio kao konzervativna opcija, koja će se direktno sukobiti s Domovinskim pokretom Miroslava Škore u borbi za mandate. On je priključivanjem obitelji Raspudić, najpoznatijim vjeroučiteljem Marinom Miletićem, nekim lokalnim čelnicima i Zvonimirom Troskotom iz inicijative Narod odlučuje također poslao jasnu poruku na koji dio glasačkog spektra cilja.

Jako je zanimljivo vidjeti što će se dogoditi s MOST-om, a postoji opcija o kojoj se zapravo više uopće ne govori. To je da nakon izbora, ukoliko Domovinski pokret Miroslava Škore osvoji vrhunski rezultat, a MOST također uđe u Sabor uz solidan broj mandata, oni stvore pakt koji će držati kontru i odbiti koaliciju i s HDZ-om, i sa SDP-om. U tom slučaju politička situacija opet će biti vrlo nestabilna, mogući su ili novi izbori ili velika koalicija jer teško da će se bez njih moći složiti saborska većina.

Što se tiče Domovinskog pokreta Miroslava Škore, prošlih dana pisalo se o mogućem angažmanu Tihomira Oreškovića za izbore.

Iz visokog izvora bliskog Miroslavu Škori potvrđuju da je s njime bilo razgovora, a eventualni njegov angažman zahvatio bi i veliki dio centralnog biračkog tijela. Orešković je većini javnosti ostao u pozitivnom sjećanju, a eventualnim otklanjanjem dječjih bolesti poput problema s hrvatskim jezikom, opet bi oteo dobar dio glasova suparnicima iz negativno percipiranih HDZ-a i SDP-a.

IZVOR: dnevno.hr

 

Možete li reći da baterija na vašem telefonu izdrži cijeli dan bez punjenja? Ako je odgovor da, vjerujete li da će isti slučaj biti i za godinu dana? Naime, rok trajanja baterija nije izmišljotina, a pametni telefon s jakom i izdržljivom baterijom jedan je od ključnih faktora pri odluci o nabavi novog takvog uređaja kod većine kupaca, prenosi Zimo.

Neprekidan naglasak na duljini trajanja punjenja baterije u mobitelu jedan je i od razloga zbog kojih su brzi punjači mobitela danas sveprisutni. Deset minuta na brzom punjaču za mobitel može značiti razliku između gašenja dok ne dođete kući ili ograničenog rada u postavkama za maksimalno očuvanje energije u bateriji.

No brzi punjači za sobom su povukli i nova pitanja, a jedno od najbitnijih glasi, može li se njihovim stalnim korištenjem oštetiti baterija mobitela u kratkom periodu te mogu li oni oslabiti zapreminu baterije tijekom vremena? Tu je, naravno, i generalno pitanje što zapravo izaziva nepotrebno trošenje baterije u mobitelu?

U razgovoru sa stručnjacima poput znanstvenika i inženjera koji rade na razvoju baterija, Cnet donosi odgovore na ta i druga pitanja. Evo što su doznali.

Ne očekujte promjenu promjenu baterijske tehnologije tako skoro

Svi mobilni uređaji te većina osobne elektronike i električnih vozila koriste punjive litij-ionske baterije. Najveća postignuća u baterijskoj tehnologiji zapravo proizlaze iz postavki za štednju energije ugrađenih u same uređaje te od proizvodnje softvera koji upravlja punjenjem baterija i njihovim pražnjenjem na učinkovitiji način. Drugim riječima, ta rješenja zapravo čine to da korištenjem mobitela vi zapravo pijuckate onoliko energije iz baterije koliko je potrebno za određene zadatke, umjesto da neregulirano gutate energiju iz baterije.

No na nesreću po pametne telefone, električni automobili, sateliti i kućna napajanja u fokusu su usredotočenosti na produljenje baterijskog života. To su područja u kojima se očekuje da baterija daleko nadživi rok trajnosti od dvije ili tri godine, koliko obično traje u pametnim telefonima.

Ne možete prepuniti bateriju na mobitelu

Ovo je jedna od najvećih bojazni svakog korisnika mobilnih uređaja, no strah je ipak neopravdan.

Stručnjaci tvrde da je sam sustav za upravljanje baterijom u mobitelu dizajniran da prekine punjenje kad baterija dosegne 100 posto, odnosno prije nego što krene s prepunjavanjem.

Naravno, ako nešto ne valja sa samom baterijom fizički (kvar), onda je to druga priča.

Dok korisnici najnovijih iPhonea imaju softversku opciju za optimizirano punjenje baterije, korisnici Androida mogu kontrolirati punjenje pa isključiti na 80 posto, no u tom slučaju mobitel radi sa smanjenim energetskim kapacitetom, ali ne ulazi u onu po bateriju stresnu zonu.

Ne biste trebali dopustiti da vam se baterija potpuno isprazni

Pražnjenje baterije mobitela na nulu pokreće u njoj kemijske reakcije koje tijekom vremena mogu skratiti njezin životni vijek. Kako biste izbjegli potpuno pražnjenje, sustav za upravljanje radom baterije uključuje sigurnosne postavke koje gase mobitel prije nego što energija u bateriji padne na nulu.

Preporučuje se da se mobitel stavi na punjenje kad je na oko 30 posto razine energije.

Visoke temperature mogu oštetiti vašu bateriju

Pravi neprijatelj svake baterije jest toplinska energija, koja dokazano skraćuje životni vijek baterija tijekom vremena.

Već temperature od 30 Celzijevih stupnjeva mogu smanjiti učinkovitost baterije, ističe Isidor Buchmann, osnivač i izvršni direktor kompanije Cadex Electronics.

Dakle, mobitele ne bi trebalo izlagati suncu, već bi trebalo paziti da mu temperatura bude ispod razine od 30 Celzijevih stupnjeva.

Neoriginalni kabeli i punjači neće oštetiti vašu bateriju

Osim ako ne koristite punjače iz kućne radinosti ili oštećene punjače ili kabele, posve je nebitno koristite li originalne kabele i punjače za vaš mobitel.

No možete primijetiti da vam se na taj način baterija sporije puni.

IZVOR: poslovni.hr

Prema odluci Stožera civilne zaštite za sprječavanje širenja zaraze praznici u Republici Hrvatskoj su još uvijek neradni tako da povodom Dana državnosti, 30. svibnja 2020. godine (u subotu), prvi hrvatski trgovački lanac Pevex neće raditi.

Iako je Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske ukinuo mjeru neradne nedjelje Uprava Pevexa je odlučila da njezini trgovački centri neće raditi niti idućeg dana 31. svibnja 2020. godine (u nedjelju).

„Tako da je predstojeći vikend u potpunosti slobodan za naše djelatnike koji će, dobro odmoreni, odmah biti našim kupcima na raspolaganju idući radni tjedan od ranoga jutra u ponedjeljak, od 7 do 21 sat. Svima želim sretan Dan državnosti i ugodan obiteljski odmor.“, poručio je Jurica Lovrinčević, predsjednik Uprave tvrtke Pevex.

Odluka o neradnom vikendu vrijedi za svih 25 Pevexovih trgovačkih centara.


UGP traži  od Vlade RH da produženje mjera bude za sve one kojima je pad prihoda veći do 50%, bez iznimki. Također, budući da su gotovo sve nade za spas gospodarstva položene u kakvu takvu turističku sezonu, smatramo kako se daleko više treba posvetiti formuliranju i dostupnosti informacija o turističkim djelatnostima.

Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović najavio je kako će mjere za očuvanje radnih mjesta biti produžene za one kojima je pad prometa veći od 50%, ali vjerojatno samo za četiri djelatnosti. Kao što smo već govorili, smatramo kako je to iznimno diskriminatorno! Mjere moraju biti produžene za sve kojima je pad veći do 50%, bez iznimke. Ostaju mnoge djelatnosti o kojima nema spomena, a promet im je u velikom padu ili ga uopće nema. Primjer je i fitness industrija koja je posljednjih mjeseci također bila potpuno zatvorena, a sada kada ponovno rade, stižu ljetni mjeseci kada i uobičajeno imaju pad prometa. Također ni Rent-a-car tvtke ne spadaju niti u turizam, niti u transport nego u djelatnosti iznajmljivanja i davanja u zakup, a imaju pad do 90%! Oni će teško prebroditi ljeto, a takvih primjera je mnogo. Pitamo se planira li Vlada kategorizirati mjere pomoći temeljem NKD-a, koji se nije mijenjao posljednjih trinaest godina?

“Od 2007., kada je Nacionalna klasifikacija djelatnosti (NKD) posljednji put mijenjana, nastalo je stotine novih djelatnosti. Globalna ekonomija se razvija brže nego ikad, a brojne djelatnosti kojima je i dalje onemogućen rad i ostvarivanje prihoda, niti ne postoje u NKD-u. Tražimo pravednu tržišnu utakmicu i apsolutno smo protiv tržišne diskriminacije prema djelatnosti, protivno zahtjevima preko 95% poslodavaca te protivno i sindikatima koji su u ovoj situaciji na istoj strani s poduzetnicima i poslodavcima. Na čijoj strani je Vlada?“ zapitao se Berislav Marszalek iz Odbora za evente, udruge Glas poduzetnika.

Ponavljamo kako jedini uvjet mora biti pad prometa, a ukoliko je razlog za sektorsku diskriminaciju taj što nema dovoljno novaca, kriterij se može podići s 50%, ali za sve djelatnosti isto! Jednako smatraju i naši članovi među kojima smo proveli anketu. Pitali smo ih: Tko treba dobiti potporu za zapošljavanje? Čak njih 95 % smatra kako svi s padom prometa većim od 50% mora ostvariti pravo na potporu. (Tablice u prilogu.)

Također, kada govorimo o mjerama, nema spomena leasinga. I dalje se sva leasing društva nisu očitovala kako će slijediti upute HANFA-e o moratoriju na 12 mjeseci, nenaplaćivanju kamate u tom razdoblju, te da neće koristiti metode prisilne naplate prema do krize urednim klijentima. Upute Ministarstva turizma leasing društvima su također na bazi preporuke te je svaki korisnik leasinga prepušten i dalje individualnoj borbi, a opstanak tisuća tvrtki i deseci tisuća radnih mjesta u djelatnostima povremenog i linijskog putničkog prijevoza, rent-a-car a i charter i taxi boat flota ovise o tješenju ovog problema.

Putničke agencije također ne mogu početi normalno poslovati, budući da im nijedan osiguravatelj u Hrvatskoj ne želi u postojećim okolnostima izdati policu za jamstvo od otkazivanja putovanja u slučaju nesolventnosti, koja je zakonski preduvjet za putovanja u paket-aranžmanu. Ovaj problem smo također komunicirali prema HANFA-i i očekujemo da se iznađe neko rješenje.

U turizmu je i dalje niz nejasnoća. Otvoreno je pitanje tko, kada i od kojim uvjetima može proći granicu i u kolikom broju? Nema informacije, primjerice, kada će u jednom autobusu u Hrvatsku moći ući deset, dvadeset ili više osoba te moraju li one u samoizolaciju? Bez konkretnih odgovora putničke agencije ne mogu organizirati dolaske turista. Odgovore na ta pitanju naši su članovi tražili od Ministarstva turizma, ali konkretan odgovor nisu dobili. Nema nikakvih informacija ni na stranicama Hrvatske turističke zajednice pa se pitamo kako će se uopće strani turist odlučiti doći u Hrvatsku, kada ne zna što ga tu čeka i kakva će biti pravila na snazi za mjesec dana. Napominjemo kako su pojedine zemlje otvorile samo neke granice. Primjerice Austrija je otvorila granicu prema Njemačkoj i Češkoj, ali prema Sloveniji i dalje prema Hrvatskoj nije. Na taj način, žele spriječiti svoje građane da idu na odmor u Hrvatsku kako bi novac trošili u Austriji. I neke druge zemlje imaju sličnu politiku pa, iako se nadamo kako će se granice uskoro potpuno otvoriti unutar EU-a, ne možemo očekivati uz takve kampanje, kako će svi turisti pohrliti u Hrvatsku., pogotovo uz spomenuti nedostatak informacija. Smatramo kako je tu potreban jaki angažman HTZ-a, koji do sada nije bio primijećen.

Stranica 11 od 1803
Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…