Dubrovnik Insider

Dubrovnik Insider

Pošalji e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

U Korčuli su jučer potpisana dva iznimno važna ugovora o izgradnji prometne infrastrukture na otoku Korčuli ukupne vrijednosti više od 360 milijuna kuna, a od kojih se jedan odnosi na projekt „Nova luka Korčula – luka Polačište“, a drugi na rekonstrukciju pristupne ceste luci Polačište od naselja Račišće do Grada Korčule.

Istom prigodom su gradonačelnik Korčule Andrija Fabris i rektor Sveučilišta u Dubrovniku Nikša Burum potpisali sporazum o suradnji kojim Korčula postaje dislocirana lokacija za izvođenje preddiplomskog sveučilišnog studija Nautika, Brodostrojarstvo i Poslovna ekonomija, smjer Turizam. Također, gradonačelnik Andrija Fabris potpisao je i s glavnim ravnateljem HRT-a Kazimirom Bačićem sporazum kojim Hrvatska radiotelevizija otvara svoje dopisništvo u Gradu Korčuli.

Ugovor o izgradnji Nove luke Korčula – Luke Polačište, koji su danas potpisali državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić i ravnatelj Županijske lučke uprave Korčula Ante Tvrdeić, ukupne je vrijednosti 189,7 milijuna kuna te je u 85-postotnom iznosu financiran iz EU fondova, dok se preostalih 15 posto financira iz Državnog proračuna.

Državni tajnik Mihotić je i s ravnateljem Županijske uprave za ceste Ivom Kaštelanom potpisao i ugovor o izgradnji Pristupne ceste luci Polačište ukupne vrijednosti čak 171,1 milijun kuna, koji se također u 85-postotnom iznosu financira iz fondova EU, a ostatak iz proračuna RH.

Župan Nikola Dobroslavić ovom je prigodom istaknuo kako je danas vrlo lijep i važan dan i to ne samo za Korčulu, nego i cijelu Dubrovačko-neretvansku županiju: „Pohvalio bih sporazum o suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku, koje je imalo sluha za potrebe naših otočana. Također, hvalevrijedan je i sporazum kojim je otvoreno dopisništvo HRT-a ovdje u Korčuli te zahvaljujem HRT-u koji je nakon doline Neretve zakoračio i prema otocima. A posebno su važna ova dva ugovora koja se odnose na Novu luku Polačište i rekonstrukciju pristupne ceste, a koji su plod dugogodišnjeg rada. Oni su sastavni dio politike i ove Vlade i naše županije u cilju boljeg povezivanja županije, a posebno njezinih otoka. Kao što je poznato, inzistirali smo na povezivanju Pelješkim mostom, a potom i brzom cestom od Brijeste do Perne, a onda i na projektima povezivanja otoka. Od njih osam, ovo je šesti po redu, preostaju nam još Perna i Prigradica, koji su također u visokoj fazi, vrijedni su više od 600 milijuna kuna i vjerujem da ćemo ih realizirati jer doista znače puno za otočane i cijelu županiju.“Župan je čestitao i zahvalio svima koji su doprinijeli da se projekti realiziraju – Vladi RH, Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Gradu Korčuli, Županijskoj lučkoj upravi Korčula i Županijskoj upravi za ceste, kao i svim pojedincima, a bez čijeg se angažmana, kako je istaknuo, ovi projekti ne bi realizirali ovako predano i ovako brzo.

Prisutnima se obratio i saborski zastupnik Branko Bačić, koji je kazao kako je ovo uistinu velik dan za Grad Korčulu i otok Korčulu. „U svojih 38 godina radnog staža pratim svaki projekt na ovom otoku, od velikih projekata komunalne do projekata društvene infrastrukture, pri čemu smo htjeli da Korčula bude jedan od najboljih i najuspješnijih otoka, ali do danas nisam sudjelovao niti u jednom projektu koji je ovoliko važan i financijski velik kao ova dva projekta. Mislim da mi nismo niti svjesni koliko on može pomoći daljnjem razvoju Korčule, ali i Pelješca, jer smo naslonjeni jedni na druge, i čestitam svima koji su u tom projektu sudjelovali“, rekao je između ostalog Bačić.

Izaslanik ministra mora, prometa i infrastrukture i državni tajnik Tomislav Mihotić rekao je kako Ministarstvo podržava projekte povezanosti otoka, ali i povezanosti prometne infrastrukture, a posebice na jugu Hrvatske. „U ovom trenutku se realizira Pelješki most, koji je direktno naslonjen na ova dva projekta i sasvim sigurno će omogućiti daleko bolje prometovanje i daleko bolju pristupačnost pa tako i razvoj svih drugih aktivnosti ovog prelijepog otoka.“ Mihotić je među ostalim rekao i kako je činjenica da je većina sredstava za ove projekte osigurana iz EU fondova veliki benefit koji imamo te istaknuo uvjerenje kako će se i budući projekti – luka Perna, brza cesta do Zračne luke Dubrovnik, ali i nastavak autoceste prema Dubrovniku realizirati uz pomoć sredstava iz fondova Europske unije.

Što se tiče početka realizacije ovih projekata, sada slijedi realizacija natječajne dokumentacije za postupak javne nabave, a planirani početak radova, uz preduvjet očekivanog termina završetka javne nabave, za oba projekta jest početak 2021. godine.

Nova luka Polačište obuhvaća površinu veću od 20 tisuća metara kvadratnih, operativne obale u duljini preko 500 metara, zgradu lučkog terminala, dva operativna gata s četiri ukrcajno-iskrcajne rampe, a u luci je također planiran pomorski granični prijelaz. Pristupna prometnica luci Polačište podrazumijeva radove rekonstrukcije županijske ceste Korčula – Račišće, pri čemu će se u potpunosti obnoviti kolinik, riješiti pitanje odvodnje ceste, zaštita i izmještanje postojeće komunalne infrastrukture, izgradnja novog sustava javne rasvjete, izgradnja potrebnih potpornih i obalnih zidova, uređenje parkinga i odmarališta uz trasu kao i izgradnja novog kontinuiranog nogostupa uz kolnik. Duljina zahvata ceste iznosi okvirno 12 kilometara s početkom na državnoj cesti D118, a završava na udaljenosti od približno 200 metara od mjesta Račišće.

Kulturna baština jedna je od najvažnijih turističkih vrijednosti koja pridonosi zapošljavanju i regionalno održivom razvoju, te oblikovanju regionalnog, nacionalnog, ali i europskog identiteta. 

Glavni dio projekta energetske obnove restorana Konavoski dvori dovršen je u planiranom roku 1. srpnja 2020. te je restoran ponovno otvoren za sve posjetitelje. Svojim inovativnim rješenjima restoran jedinstvenog ambijenta i neodoljivih delicija Konavoski dvori time je ojačao gastronomsku ponudu Dubrovnika i Konavala. 

Ovaj projekt poseban je po tome što se restoran nalazi na području zaštićenog kulturnog dobra – dio kulturne i prirodne baštine Konavala – ujedno i zaštićenog prirodnog krajobraza. Projekt je sufinanciran bespovratnim sredstvima Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj. 

Cilj je projekta pridonijeti rješavanju problema kao što su loša toplinska zaštita zgrade ugostiteljskog objekta, zastarjela i energetski neučinkovita tehnološka rješenja te nedostatak suvremenih energetski učinkovitih i OIE tehnoloških rješenja koji onemogućavaju restoranu Konavoski dvori stjecanje statusa „eko-zelenog restorana”.

- U ovaj smo projekt ušli prije četiri godine. Znamo kako je restoran prvi put otvorio svoja vrata još daleke 1968. godine. Širio se, pa smo prvo trebali s Općinom Konavle regulirati imovinsko-pravne odnose, pa i sa Hrvatskim vodama jer je jedan dio restorana na vodnome dobru. Jedan cijeli dio je zaštićeno kulturno dobro. Morali smo pomiriti te važne stavke, kako bi se bilo kako treba. Tako da smo 2018. imali sve spremno za natječaj. Prepoznali smo priliku i potencijal Konavoskih dvora, da krenemo u zeleno brendiranje. Sretni smo što smo uspjeli doći do završne faze. Cilj nam je postizanje statusa zelenog restorana, kojeg zasada nema u našoj županiji, a koliko nam je poznato i šire od nje, kazala je Lea Đurović Ruso.

Status „eko-zeleni restoran“ odnosi se na restorane koji se brinu o održivom razvoju i svojim djelovanjem pridonose zaštiti prirode i okoliša. Prvenstveno se to odnosi na korištenje organskih namirnica u pripremi jela, upotrebu obnovljivih izvora energije (sunce, voda, zrak), upotrebu održivih građevnih materijala i ekološke mobilne opreme, učinkovito korištenje vode, smanjenje otpada i onečišćenja te upotrebu ekološki prihvatljivih sredstava. Projekt je obuhvatio potpunu obnovu ovojnice restorana Konavoski dvori, što je uključilo ugradnju toplinske izolacije na svim građevnim dijelovima zgrade. Ugrađeni su solarni kolektori za pripremu potrošne tople vode i fotonaponska elektrana. Modernizirao se sustav grijanja, hlađenja i ventilacije kroz ugradnju sustava s dvije dizalice topline (zrak - voda). Također, zastarjela i energetski neučinkovita tehnološka rješenja u procesu pripreme, obrade i čuvanja hrane (kuhinja), kao i u sustavu rasvjete zamijenjena su novim, energetski učinkovitijim rješenjima. Uvođenjem sustava daljinskog očitanja potrošnje i proizvodnje energije i sustava kontrolnih mjerila energenata kontrolirat će se postizanje cilja projekta.

Uspješna provedba projekta omogućit će restoranu Konavoski dvori da postane prvi „eko-zeleni restoran“ u Hrvatskoj, što će dodatno povećati svijest gostiju i građana o značaju ovog prostora i ulozi Konavoskih dvora u turističkoj promociji Hrvatske i dubrovačke regije.

U Konavoskim dvorima naglašavaju da se okusi ne rađaju, već desetljećima stvaraju. U pripremi najukusnijih specijaliteta iz cijele Hrvatske restoran koristi namirnice iz lokalnih OPG-ova i malih hrvatskih ekoproizvođača.

Ukupna neto vrijednost ovog projekta: 5.202.668,23 kn, dok je iznos bespovratnih sredstava iz EU fondova: 3.648.806,87 kn

Potpuni završetak projekta očekuje se ugradnjom kose podizne platforme za osobe slabije pokretljivosti, kao i punionice za električna vozila. 

 Konavoski dvori je mjesto na koje uvijek odvodimo naše goste, prijatelje, kako bi im pokazali u isto vrijeme netaknutu ljepotu prirode, našu gastro ponudu i tradiciju. Novouređeni restoran više nego ikada odiše konavoskim duhom. Pazilo se na svaki detalj, pa je na tanjurima oslikan konavoski vez, a čak je i svaka stolica oslikana u duhu konavoskog pejsaža.

- Stolice su rad akademske slikarice Nine Šimunović. Predali smo joj 178 stolica koje je ona oplemenila svojim umjetničkim izričajem. Inače jako cijenimo Ninin rad, svaka je stolica različita, a kako se ona bavi i restauracijom, povjerili smo joj ovaj dio posla. 

Što reći, osim, neka vas put nanese u naše divne Konavle, u restoran Konavoski dvori, gdje ćete dušom osjetiti duh starih Konavala, gdje će vas dočekati nasmiješena i draga lica, gdje možete vidjeti konavosku nošnju, maslinu i uživati kraj rijeke Ljute. 

U oblikovanju i realizaciji projekta vodeću ulogu su imali Lea Đurović Ruso (Proto-Arch d.o.o.), Marin Gospić (Protect&Eco d.o.o.), Pavo Đivanović (Zajednica ponuditelja tvrtke Kont d.o.o., Elektro – team d.o.o., Tehnoelektronik d.o.o.), također tvrtke izvođači Prestige Trade d.o.o. i Ellabo-IND d.o.o.

Predstavnici Domovinskog pokreta predvođeni Ružom Tomašić i Robertom Pauletićem danas su na Stradunu organizirali druženje s građanima. Osvrnuli su se na kampanju, druge stranke i svoja očekivanja. U videu Dubrovačke televizije pogledajte što su rekli.

dubrovackiportal.hr

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, gradski vijećnik Blaž Pezo i pročelnica Ureda gradonačelnika Marijeta Hladilo zapalili su danas svijeću i položili vijenac u Trstenom kod spomen obilježja hrvatskim braniteljima iz Imotskog, stradalima na dubrovačkom području.

Okupljenim hrvatskim braniteljima i članovima obitelji poginulih na tradicionalnoj komemoraciji obratio se gradonačelnik Mato Franković te izrazio vječnu zahvalnost za njihovu žrtvu.

''Dali su najvrijednije, svoj život, i zato će Grad Dubrovnik vječno biti zahvalan svima onima koji su došli ovdje i branili ovaj pedalj hrvatskog tla. Sudjelujući u obrani Domovine ostvarili su stoljetnu čežnju hrvatskog naroda o slobodnoj  i neovisnoj zemlji'', rekao je gradonačelnik Franković.

U obrani Hrvatske na Južnom bojištu sudjelovalo je preko 5000 Imoćana. Poginulo je njih 36, a stotinjak ih je ranjeno. Riječ je o pripadnicima 115. Imotske brigade Hrvatske vojske i 3. Imotske bojne 4. brigade. Njihova imena uklesana su na spomeniku u Trstenom.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata nije zabilježen nijedan novi slučaj zaraze koronavirusom. Obrađeni su svi nalazi, a od početka pandemije analizirano je ukupno 3813 uzoraka.

U Dubrovačko-neratvanskoj županiji u samoizolaciji se nalazi 59 osoba. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 38 slučaja kršenja samoizolacije.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava Republike Hrvatske izvijestilo je gradonačelnika Grada Dubrovnika Mata Frankovića da je prihvatilo njegov zahtjev o dopuni prihvatljivih sektora u mjeri Potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom (COVID-19) za lipanj 2020. godine, a koji se odnosio na male proizvođače i suvenirnice iz sektora trgovine i prerađivačke industrije.

Naime, u ime malih proizvođača i suvenirnica, koje po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti spadaju pod trgovinu ili prerađivačku industriju, gradonačelnik Mato Franković početkom linija uputio je dopis ministru rad i mirovinskog sustava Josipu Alardoviću, a kojim je od ovog ministarstva zatražio da se takve obrte i poslovne subjekte s padom prihoda većim od 50 % u odnosu na prošlu godinu uvrsti u sustav potpora za mjesec lipanj, a što je Ministarstvo i prihvatilo.

-„Poslovanje suvenirnica u priobalnom djelu Republike Hrvatske, od kojih mnoge imaju i svoju vlastitu proizvodnju, nije usporedivo s poslovanjem ostalih gospodarskih subjekata u sektoru trgovine“, pisao je gradonačelnik Franković ministru Alardoviću. –„Radi se o specifičnom proizvodu namijenjenom gotovo isključivo domaćim i stranim turistima kojih nažalost još uvijek nema, trgovine su zatvorene, a čest je slučaj da su u samoj proizvodniji suvenira zaposlene cijele obitelji i to poslovanje im predstavlja jedini izvor prihoda. Stoga smatram da su svi obrti i poslovni subjekti trgovine i proizvodnje suvenira ranjiva skupina koju u ovo vrijeme treba zaštititi“, napisao je gradonačelnik.

Kako su Grad Dubrovnik pismeno izvijestili iz Ministarstva, Odlukom Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od 18. lipnja kriteriji za provedbu Potpore dopunjeni su te ciljana skupina poslodavaca za korištenje ove mjere uključuje poslodavce iz prerađivačke industrije i trgovine koji zapošljavaju manje od 10 radnika (mikro poduzetnici).

Dopuna se odnosi se na djelatnosti trgovine na malo (osim trgovine motornim vozilima i motociklima) u sektoru trgovine te na čitav niz djelatnosti u sektoru prerađivačke industrije, a koje uključuju proizvodnju ostalih proizvoda od porculana i keramike, proizvodnju nakita, imitacije nakita (bižuterije) i srodnih proizvoda, ostalog tekstila, štavljenje i obradu kože, proizvodnju ostalih proizvoda od drva (pluto, slama, pletarski proizvodi), ostalih proizvoda od papira i kartona, proizvodnju eteričnih ulja, vina i piva te rezanje, obilovanje i obradu kamena.

Miho Obradović nije tipičan političar. Ovaj zaposlenik Luke Dubrovnik ujedno je i privatni poduzetnik, a onda gradski vijećnik. Uz to, nakon više od tri godine aktivnog rada u Gradskom vijeću njegovo se ime našlo i na kandidacijskoj listi HNS-a za Sabor u našoj izbornoj jedinici.

Puno uloga imate. Koja je glavna i kako se nosite sa svim tim različitim ulogama?

Uvijek sam prvenstveno Miho i sve to što ste nabrojili su zapravo različiti aspekti koji me upotpunjuju, ali ja sam prije svega sin, brat a uskoro i suprug i moram reći da bez svoje familije ništa od navedenog ne bi bilo isto. Luka je moje radno mjesto, tamo imam svoju ulogu kao jedan od kotačića koji osiguravaju da ova tvrtka, koja je većinski u privatnom vlasništvu, besprijekorno funkcionira, bez obzira na okolnosti, poput ove pandemije. Dakle, tamo imam svoje dužnosti i svaki dan se trudim uredno ih obaviti najbolje što mogu. Nasuprot tome je Barba, moj street food restoran iza kojeg stoji ideja pružanja nove, drugačije vrste hrane. Ponosan sam što smo upravo mi prvi ponudili brojne morske specijalitete u novom ruhu, poput hamburgera od hobotnice. Tamo sam ja glavni i odgovorni, i to je najveća razlika. Upravo me vođenje Barbe najviše i izgradilo, jer kada znaš da o tebi ovisi ne samo cijeli posao nego i plaće tvojih zaposlenika, moraš naučiti brzo prelaziti prepreke i nalaziti rješenja. Ali i kada sve dobro ide nema mjesta opuštanju, jer stalno treba smišljati i razvijati nove proizvode za ponuditi. Na kraju je tu politika, koja zapravo objedinjava sve ove druge uloge, ali u drugačijem svjetlu.

Zašto upravo politika sve to objedinjava?

Politiku bih najbolje opisao kao bitku za opće dobro. Ali problem je što se definicija općeg dobra razlikuje od osobe od osobe. Pa ona politika postaje sukob idejama i razmišljanjima. To se najbolje vidi na sjednicama Gradskog vijeća. Ono što je meni osobno bitno, ali mojim stranačkim kolegama iz HNS-a, je da kritiziramo kad je potrebno, ali ujedno i ponudimo rješenje ili drugačiji način dolaska do cilja. Nikad nismo, niti ćemo, kritizirati bez razloga ili zbog politikantstva. Svaki naš istup potaknut je ili reakcijama naših sugrađana ili našim zajedničkim promišljanjem određenih problema koji muče grad i građane. Tu je potrebno ujedno biti kotačić u stroju, ali i organizator kada zatreba. A ponekad je potrebno biti samo obični građanin, posebice kada nam se sugrađani obrate s problemom kojeg žele da iznesemo na gradskom vijeću. Ljudi ne vole pričati s političarima, ali vole dati svoje mišljenje drugom sugrađaninu, nekome tko se može poistovjetiti s tim. Zato kažem da politika objedinjava sve moje druge aspekte.

U gradskom vijeću ste oporba vladajućoj koaliciji. Kako bi opisali tamošnje stanje?

Odluke u vijeću se nažalost često donose sa zakašnjenjem.  Pogledajte samo primjer rebalansa proračuna koji usprkos krizi još uvijek nije došao na klupe. Vjerojatno su u HDZ-u procijenili da s obzirom na to da je gradonačelnik na listi nije uputno sada ga slati, jer će rezovi morati biti značajni. Dakle, politikantstvo i jeftini bodovi važniji su im od boljitka Grada i građana. Pa ćemo opet rješavati posljedice umjesto uzroka, a krajnju cijenu platit ćemo svi mi građani. Osim toga, ne mogu ni nabrojati koliko smo točki dobili doslovno u zadnji tren, direktno na klupe. I onda od nas očekuju da glasamo o nečemu što nismo ni stigli proučiti. HDZ se nažalost libi iskoristiti ponuđena rješenja kada dolaze od nas, bez obzira što zbog toga cijenu opet plaćaju naši sugrađani. Mogu slobodno reći kako će HNS, kad ponovno dođemo na vlast, prihvaćati sve dobre prijedloge i brinuti o dobrobiti i Grada i građana.

Kandidat ste za sabor na listi HNS-a. Na osmom ste mjestu kao jedan od tri predstavnika iz Dubrovnika. Razmišljate li o ulasku u Sabor?

Da nemam namjeru predstavljati Dubrovnik, naše ljude i poduzetnike u Saboru, ne bi ni prihvatio poziv da budem na listi. Činjenica da smo kolegica Marina Vučković Matić i ja na listi je rezultat timskog rada Podružnice Dubrovnik, a naš rad su građani mogli vidjeti u protekle tri godine u vijeću i putem javnih istupa. Svi naši stavovi i prijedlozi su uvijek prethodno iskomunicirani u užem timu, pa je tako bilo i kod ove odluke ali i kod donošenja glavnih ciljeva za možebitno buduće djelovanje u Saboru. Ako tko želi čuti razmišljanja o drugim temama slobodno me može kontaktirati. Uvijek sam dostupan građanima.

A što se tiče mogućnosti ulaska u Sabor, iako sam na 8. mjestu, i dalje mogu putem preferencijalnih glasova prestići sve i tako doći u saborske klupe. Zato ovim putem pozivam građane da izađu na izbore i daju svoj glas onome za koga smatraju da će najbolje predstavljati njihove interese u Zagrebu. 

Koje su Vaše teme koje želite nametnuti u Saboru?

U ovo vrijeme pandemije koja je donijela ekonomsku i gospodarsku krizu te rast nezaposlenosti, više nego ikada je došla do izražaja  potreba za postojanjem predstavnika našeg Grada u Saboru. Kao što sam govorio prilikom predstavljanja kandidata, u vrijeme kada Dubrovnik kao gotovo isključivo avio destinacija treba preko noći postati auto destinacija, neophodno je izboriti se za nastavak auto ceste do krajnjeg juga. Tu je i pitanje zapošljavanja mladih, ali i teže zapošljivih kategorija. 

Moja je namjera u Zagrebu otvoriti teme poreznog rasterećenja za građane i poduzetnike, ukidanja i smanjenja nepotrebnih nameta i poboljšanja uvjeta života. Digitalizacija se upravo u ovoj krizi pokazala kao neophodna u svakodnevnom životu građana, a na nama je da se konačno realizira i digitalizacija javne uprave. To je jedna od najvažnijih karika koje bi omogućile snažniji uzlet privatnog sektora koji jedini može pokrenuti ekonomski rast i razvoj društva u ovoj krizi. Iz istog razloga u programu nosimo i potrebu za preinakom današnjeg HBOR-a u Fond za razvoj koji bi privatnom sektoru omogućio lakši, jednostavniji i jeftiniji pristup financijskim sredstvima u nastavku ali i daljnjem razvoju poslovanja.

Osim toga, ova kriza pokazala je kako trebamo razvijati i nove oblike industrije, a tu onda spadaju i kreativne industrije koje su sve veći izvor prihoda u svijetu, a u nas potpuno zapostavljene, unatoč činjenici da su sastavnica svih oblika turizma. Ponavljam, iznimno je bitno da Dubrovnik ima svog predstavnika centra u Saboru. Moram istaknuti kako se dosadašnji predstavnici nisu istakli po pitanju predstavljanja grada i okolice. Ni poduzetnici s juga do sada nisu imali nekoga tko bi bio njihov glas. Sada je došlo vrijeme da se i to promijeni.

 

Hrvatski nacionalni avioprijevoznik objavio je modificirani red letenja za srpanj u kojem će, od sredine ovog mjeseca, uvesti još dvije linije iz Zagreba, prema Ateni i Skoplju.

Dugogodišnja sezonska linija između Zagreba i Atene ponovno će biti u prometu od 14. srpnja sa tri tjedna leta, svakog utorka, četvrtka i nedjelje. Linija će, kao i do sada, prometovati sa zaustavljanjem u Dubrovniku (ZAG-DBV-ATH) a na istoj će prometovati zrakoplovi tipa DashQ400 kapaciteta 76 sjedala.

Ponovno se uvodi i linija Zagreb – Skoplje. Linija će biti u prometu od 13. srpnja, sa dva tjedna leta, svakog ponedjeljka i petka, a od 22. srpnja dodati će se još dva tjedna polaska, svake srijede i nedjelje. Na sva četiri tjedna leta najavljeni su zrakoplovi tipa A319, kapaciteta 144 sjedala.

Croatia Airlines ponovno će letjeti na sezonskoj liniji između Splita i Lyona. Linija će biti u prometu jednom tjedno, svake subote, od 11. srpnja, a na njoj će prometovati zrakoplovi tipa DashQ400.

Od kraja srpnja kompanija planira pokrenuti i liniju Dubrovnik – Pariz. Prvi let u prodaji je od 30. srpnja a direktni letovi na ovoj liniji očekuju se 3 puta tjedno, četvrtkom, petkom i nedjeljom.

Uvodi se i linija Dubrovnik – Rim, od 18. srpnja, tri puta tjedno, srijedom, subotom i nedjeljom zrakoplovima tipa DashQ400.

Croatia Airlines ponovno će prometovati i na liniji Dubrovnik – Munchen. Uvođenje ove linije očekuje se od 24. srpnja, tri puta tjedno, ponedjeljkom, petkom i nedjeljom, zrakoplovom tipa A319.

dubrovackiportal.hr

Stranica 10 od 1887
Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…