Dubrovnik Insider

Dubrovnik Insider

Pošalji e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnom i nekomercijalnom segmentu te u nautičkom charteru (sustav eCrew), na današnji dan u hrvatskim destinacijama po prvi put u ovoj godini boravi više od 500.000 turista od kojih je oko 430.000 stranih turista. U ovom trenutku najviše inozemnih gostiju dolazi s tržišta Njemačke, Slovenije, Češke, Poljske, Austrije, Slovačke i Mađarske.

„Najveći turistički promet ostvarujemo s onih tržišta na kojima provodimo intenzivne promotivne aktivnosti koje za cilj imaju pozicioniranje naše zemlje kao zanimljive, ali prije svega sigurne turističke destinacije. Ostvareni rezultati dokazuju kako smo u tome i uspjeli jer je Hrvatska jedna od rijetkih turističkih destinacija Mediterana u kojoj se ostvaruje turistički promet. Goste s dalekih izvaneuropskih tržišta, ali i sa tržišta Velike Britanije, Francuske ili Skandinavije očekujemo tijekom sredine srpnja s povećanjem broja aviolinija koje će pozitivno utjecati na cjelokupni promet u zemlji, a posebice na rezultate destinacija srednjih i južnih dijelova Dalmacije“, izjavio je direktor HTZ-a Kristjan Staničić pritom naglasivši kako je i dalje od iznimne važnosti odgovorno ponašanje te pridržavanje i poštivanje svih propisanih epidemioloških mjera. 

Dodajmo kako je u dosadašnjem dijelu srpnja, odnosno u razdoblju od 1. do 10. srpnja u Hrvatskoj ostvareno gotovo 600 tisuća dolazaka (46 posto rezultata ostvarenog tijekom istog razdoblja lani) i 4,4 milijuna noćenja (53 posto rezultata ostvarenog tijekom istog razdoblja lani). Promatrajući noćenja ostvarena u istom razdoblju po županijama, najviše ih je ostvareno u Istarskoj (1,2 milijuna noćenja), Primorsko-goranskoj (975.000 noćenja) i Zadarskoj županiji (819.000 noćenja). Slijede Splitsko-dalmatinska županija sa 706.000 noćenja, Šibensko-kninska s 321.000 noćenja, Dubrovačko-neretvanska sa 188.000 noćenja te Ličko-senjska županija sa 167.000 noćenja u srpnju. 

Gledajući po destinacijama, najviše je noćenja u dosadašnjem dijelu srpnja ostvareno u destinacijama Vir, Rovinj, Medulin, Mali Lošinj, Poreč, Umag, Crikvenica i dr. 

Dubrovnik Craft Beer Festival i ove godine će ponuditi preko 15 stilova zanatskog piva i vrhunske koncerte grupe Silente i Gorana Bareta i Majki, a bit će još iznenađenja koja ćemo objaviti u danima koji slijede.

Dubrovnik Craft Beer Festival uvijek je imao veliku društvenu korist te je pružao promocijsku ali i prodajnu platformu malim zanatskim pivovarama. Stoga je od iznimne važnosti uz odgovorno ponašanje u ovo krizno vrijeme pomoći domaćim zanatskim pivovarama konzumacijom njihovih vrhunskih piva. Dodatan benefit za posjetitelje je koncertni program gdje festival na ovaj način pruža podršku koncertnoj industriji i bendovima.

Dubrovnik Craft Beer Festival i Dubrovnik INsider u tjednima koji slijede čitatelje će nagrađivati s ulaznicama za ove fantastične koncerte, a drugi krug naše nagrade igre počinje danas i dijelimo još dvije ulaznice za koncert Silente! 

Pravila kako sudjelovati potražite na našoj facebook stranici.

PROGRAM DUBROVNIK CRAFT BEER FESTIVALA:

DATUM: 24. srpanj 2020
VRIJEME: 20:00h – 02:00h
KONCERT: Silente
ULAZ: 80kn; na dan 90kn

DATUM: 22. kolovoz 2020
VRIJEME: 20:00h – 02:00h
KONCERT: Goran Bare & Majke
ULAZ: 80kn; na dan 90kn

 
 
 
 
 

Nakon niza anketa koje smo proveli među našim članstvom na temu reformi, odlučili smo pitati zaposlenike u javnom sektoru misle li kako su reforme potrebne te u kojim segmentima. Odgovori se gotovo pa u cijelosti poklapaju s odgovorima zaposlenika u privatnom sektoru – svi smatraju kako su reforme nužnost!

Udruga Glas poduzetnika se jasno zalaže za niz reformi koje smatra kritičnima za opstanak gospodarstva i države. Iako neki pokušavaju nametnuti stare podjele i zastarjele teorije o sukobima rada i kapitala, već su neke ankete na općoj populaciji ukazivale na svijest o potrebnim promjenama i spremnost da se podnese njihov kratkoročni teret. Dok mediji ističu kako će premijer Plenković sa novim sastavom Vlade RH imati povijesnu priliku napraviti potrebne reforme, neki se boje i da će ostati unutar svojih birokratskih navika i političkih pritisaka za statusom quo. Ispitivanja koja smo radili među poduzetnicima, daju jasan odgovor da oni očekuju cijeli niz reformi i smatraju kako moraju biti provedene hitno i odlučno. 

Znajući kako je potreban konsenzus cijele javnosti oko toga, zanimalo nas je kakvo je mišljenje zaposlenika javnog sektora, s kojima nemamo priliku izravno komunicirati, i o čijim interesima možemo ponešto čuti samo kroz informacije selektirane od strane njihovih sindikata. Zbog komentara mnogih simpatizera koji rade u javnom sektoru, a koji se otvoreno ne slažu s radom sindikata, odlučili smo na uzorku od više stotina ljudi, napraviti kratku anketu i sakupiti osnovne informacije o spremnosti na promjene. Prvo pitanje je bilo vrlo jednostavno – Slažete li se da su u javnom sektoru potrebne reforme? Veliki broj njih, preko 95%, je odgovorilo potvrdno, kako smatraju da su reforme nužne. To je potvrdilo našu tezu da se svi zaposlenici u Hrvatskoj slažu oko toga koje stvari nisu dobre te smatraju kako se mora ozbiljno raditi na promjenama. Anketa je rađena na više stotina ljudi i rezultati su nas ugodno iznenadili. Samo 3% zaposlenika je reklo da se promjene moraju raditi možda i samo u nekim sektorima, a ispod 1% smatra kako nikakve reforme nisu potrebne.

Nakon potvrde da i zaposlenici u javnom sektoru vide potrebu za ozbiljnim reformama i promjenama, zanimali su nas i precizniji odgovori o tome što je sve potrebno napraviti za njih. Na pitanje što sve treba napraviti ispitanici odgovaraju ovako: 

Preko 89% njih smatra kako treba smanjiti broj političkih uhljeba u njihovim redovima. Oko 84% se složilo da sve treba digitalizirati i time ubrzati i pojednostaviti stvari. Gotovo 82% misli da treba ukinuti nepotrebne državne agencije i izmišljene pozicije. Preko 80% se slaže kako im se treba povećati efikasnost i produktivnost, a nešto manje od 75% smatra da bi trebalo uvesti transparentnost u sve procese.

Kroz te odgovore možemo vidjeti kako postoji visoka razina samosvijesti te preklapanje s viđenjem problema i iz privatnog sektora. 

 

I za kraj, željeli smo dobiti informaciju o tome što zaposlenici javnog sektora misle o tome koji su sektori prioritet i gdje bi se stvari prve trebale reformirati? Pitali smo ih: U kojim segmentima mislite da su reforme najpotrebnije?

Njih 19% misli kako treba reformirati jedinice lokalne samouprave, a drugi najveći pojedinačni odgovor s preko 11% je sudstvo, koje je očito svima bolna tema. Nešto manje od 9% misli da se treba reformirati ministarstva i državne servise, a oko 5% da bi reforme trebale utjecati i na firme u državnom vlasništvu. Ipak, zanimljivo je da je najveći broj ispitanika – preko 51%, zaključio da se reformirati moraju SVI segmenti. U UGP-u možemo samo reći kako smo jako zadovoljni s rezultatima, s obzirom na to da reflektiraju i naše glavne zahtjeve o više rada, više pravde, transparentnosti, digitalizaciji itd.

 

Naš zaključak se nameće sam po sebi – u društvu postoji konsenzus kako su promjene potrebne i nužne. Oko toga se slažu i javni i privatni sektor. Nikakvi alibiji neće biti prihvaćeni ako reforme ne budu provedene, a premijer Plenković i njegov tim imaju priliku pokazati hrabrost i snagu da provedu što je potrebno i ostanu zapamćeni kao najbolja Vlada do sada, ili birokratske kukavice koje su samo pokušavale kratkoročnim ustupcima osigurati kraj svoga mandata i time do kraja ugroziti budućnost ekonomski uzdrmane zemlje. UGP svakako navija za prvu opciju i stavlja se na raspolaganje za pomoć kako bi se ona i ostvarila.

 

UGP Puls 

Aco Momčilović

Izložbeni program 71. Dubrovačkih ljetnih igara počinje otvorenjem izložbe Horizont sjećanja dubrovačke umjetnice Ivane Dražić Selmani u atriju palače Sponza u nedjelju, 12. srpnja u 21 sat. 

Ova izložba Ivane Dražić Selmani jedinstvena je jer se ne radi o retrospektivi u klasičnom galerijskom smislu koji bi obuhvatio konkretne dosadašnje radove umjetnice, već je izrodila novo djelo, novu instalaciju, satkanu od njezinih prethodnih radova. Odgovarajući na zahtjevnost prostora Palače Sponze pred promatrača je postavila svoj horizont sjećanja, a ovog puta to su sjećanja na njene radove, kroz njih i na život, njen ili tuđi. Dražić Selmani preuzima svoj prethodni rad te kroz njega revidira sebe. Ciklusi Bella Vista i Na Dančama tako neće biti predstavljeni kao njena obiteljska prošlost, već kao osobna prošlost koju je proživjela kroz te radove. Kako to opisuje autor teksta kataloga izložbe Josip Klaić: “Horizont nije samo prostorna odrednica, spajanje zemaljskog i nebeskog. On je misao, ideja, simbol pa čak i forma. Sve te razine sažimaju se u djelu Ivane Dražić Selmani.”

Rođena 1972. u Zagrebu, Ivana Dražić Selmani osnovnu i srednju školu završila je u Dubrovniku, a slikarstvo diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1997. godine. Bavi se pedagoškim radom i članica je HDLU-a Dubrovnik, Art radionice Lazareti i Kinookusa. Izlagala je samostalno i na više od trideset skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Živi i radi u Dubrovniku.

Nakon otvorenja, izložba će se u Sponzi moći razgledati svakim danom od 9 do 22 sata, sve do 9. kolovoza. 

Iako su bile naznake da bi se granice prema trećim zemljama zatvorile u ponedjeljak, to se ipak dogodilo noćas, potvrdili su za naš portal iz PU dubrovačko - neretvanske.

Tako više u Hrvatsku ne mogu ući državljani BiH, kao ni oni iz ostalih trećih zemalja, osim onih koji imaju plaćeni boravak u Hrvatskoj, ali u tom slučaju moraju u samoizolaciju 14 dana. Također u Hrvatsku mogu ući i oni koji imaju urednu potvrdu da nisu zaraženi COVIDOM, ne stariju od 48 sati.

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske 

Odlukom o privremenoj zabrani prelaska preko graničnih prijelaza Republike Hrvatske (NN 74/20) zabranjuje se odnosno ograničava prelazak osobama preko graničnih prijelaza od čega su izuzeti: 

1. Državljani EU (bez obzira na mjesto prebivališta), Schengenskog prostora i država pridruženih schengenskom prostoru, kao i članova njihovih obitelji te državljani trećih zemalja koji su osobe s dugotrajnim boravištem na temelju Direktive Vijeća 2003/109/EZ od 25. studenoga 2003. o statusu državljana trećih zemalja s dugotrajnim boravištem i osobama koje imaju pravo boravka temeljem drugih direktiva EU ili nacionalnog prava ili koje imaju nacionalne dugoročne vize. 

2. Privremena zabrana ulaska u Republiku Hrvatsku iz trećih zemalja, izuzev osoba iz točke 1. ne odnosi se na: 

2a. - zdravstvene djelatnike, zdravstvene istraživače i suradnike, stručnjake za skrb o starijima te osobe koje zahtijevaju hitno medicinsko liječenje 

2b. - prekogranične radnike 

2c. - prijevoznike robe i drugo prometno osoblje u mjeri u kojoj je to potrebno 

2d. - diplomate, policijske službenike u obavljanju svojih poslova, službe i timove Civilne zaštite, osoblje međunarodnih organizacija i međunarodno vojno osoblje u obavljanju svojih funkcija 

2e. - putnike u tranzitu, 

2f. - osobe koje putuju zbog turističkih ili drugih poslovnih razloga ili koje imaju drugi gospodarski interes, te osobe koje putuju radi školovanja 

2g. - osobe koje putuju zbog neodgodivih osobnih razloga (npr. vlasnici su nekretnine u Republici Hrvatskoj) ili imaju koji drugi neodgodiv osobni razlog. 

HRVATSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO Rockefellerova 7 HR-10000 Zagreb T: +385 1 4863 222 F: +385 1 4863 366 www.hzjz.hr 

Upute za zdravstveni nadzor nad osobama koje ulaze u Republiku Hrvatsku iz trećih zemalja: 

a) Za sve osobe koje ulaze u Republiku Hrvatsku iz trećih zemalja, na temelju izuzeća od zabrane prelaska granice navedenih pod točkom 2g. obvezan je zdravstveni nadzor uz 14-dnevnu karantenu/samoizolaciju. 

Karantena/samoizolacija se može skratiti na sedam dana ako osoba o svom trošku napravi bris nosa i ždrijela sedam dana po ulasku u Hrvatsku i dobije negativan rezultat PCR testa na SARS-CoV-2. 

b) Obveza samoizolacije za osobe koje ulaze u Republiku Hrvatsku iz trećih zemalja ne odnosi se na osobe iz točki 2a., 2b., 2c., 2d., te: 

2e. putnike u tranzitu: 

Za putnike u tranzitu granična policija će, nakon što im se odobri ulazak, provjeriti jesu li napustili područje Republike Hrvatske u roku od 12h. 

Navedeno pravilo moguće je primijeniti samo ako je izlazak iz Republike Hrvatske u susjednu državu koja će mu omogućiti ulazak. 

2f. - osobe koje ulaze u Republiku Hrvatsku zbog turističkih ili drugih poslovnih razloga ili koje imaju drugi gospodarski interes, te osobe koje putuju radi školovanja. 

Ove osobe mogu ući u Hrvatsku bez obveze samoizolacije uz predočenje negativnog nalaza PCR pretrage brisa nosa i ždrijela na SARS-CoV-2, koji nije stariji od 48 sati (računajući od vremena uzimanja brisa do dolaska na granični prijelaz), odnosno uz obvezu 14-dnevne karantene/samoizolacije ako nemaju navedeni negativni nalaz PCR pretrage. 

Osobe koje ulaze u Hrvatsku bez obveze samoizolacije, dužne su se u prva dva tjedna boravka u Hrvatskoj pridržavati sljedećih mjera: 

  • Tijekom prvih 14 dana od ulaska u Republiku Hrvatsku izlasci iz smještaja ograničavaju se samo na nužne: obavljanje posla ako se radi o poslovnom razlogu ulaska u Republiku Hrvatsku, obavljanje nužnih aktivnosti uz kontinuirano pojačano provođenje higijenskih mjera. 
  • Tijekom nužnih izlazaka iz smještaja preporučuje se koristiti masku ili prekrivalo za nos i usta, održavati fizički razmak od drugih osoba (minimalno 1,5 metar) te provoditi higijenu ruku. 
  • Ruke što češće prati toplom vodom i sapunom i/ili koristiti dezinfekcijsko sredstvo za ruke koje treba dobro utrljati u dlanove. Izbjegavati dodirivanje lica, usta, nosa i očiju. 
  • Izbjegavati korištenje javnog prijevoza. U prijevoznom sredstvu poželjno je da je osoba sama ili isključivo s osobama koje dijele zajednički smještaj. 

HRVATSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO Rockefellerova 7 HR-10000 Zagreb T: +385 1 4863 222 F: +385 1 4863 366 www.hzjz.hr 

  • Treba dosljedno izbjegavati grupiranja i okupljanja 
  • Tijekom poslovnih sastanaka treba susretati što manji broj osoba, osigurati fizički razmak od 1,5 metra uz dostupnost dezinfekcijskih sredstava te izbjegavati nepotrebne sastanke. 
  • Usluge plaćanja obavljaju se bezgotovinskim kartičnim plaćanjem ili on-line uslugama. 
  • Svako jutro potrebno je izmjeriti tjelesnu temperaturu, ukoliko je viša od 37,2 oC, potrebno je mjerenje ponoviti nakon 10 minuta, te ako je temperatura ponovno viša od 37,2 oC potrebno je ostati kod kuće/u smještaju i javiti se liječniku u turističkoj ili COVID-19 ambulanti, odnosno teritorijalno nadležnom epidemiologu. 
  • U slučaju pojave simptoma akutne respiratorne infekcije (kašalj, grlobolja, povišena tjelesna temperatura, kratak dah/otežano disanje ili gubitak osjeta njuha) potrebno je ostati kod kuće/u smještaju i javiti se liječniku u turističkoj ili COVID-19 ambulanti, odnosno teritorijalno nadležnom epidemiologu. 
  • U slučaju nagle pojave teških, po život ugrožavajućih simptoma osoba se javlja nadležnoj hitnoj medicinskoj službi na broj 194.
 

Pozadinska je ideja zadržati zaposlenost u turističkom sektoru do kraja godine, izgleda da je uvjet pad prihoda veći od 60%, a UHPA se već pohvalno referirala glede uvažavanja njihova apela.

Zbog velikog pada prihoda turističkog sektora pod utjecajem korona krize navodno se nastavljaju Vladine mjere u vidu minimalca u iznosu od 4000 kn. Riječ je o sufinanciranju plaće za turističke subjekte i za srpanj, uz određene uvjete, i kako se čini najvjerojatnije u trajanju sve do kraja 2020., ali isključivo s ograničavajućim djelovanjem gledajući sektorski, odnosno ovo se odnosi samo na turističku djelatnost.

Pozadinska je ideja zadržati zaposlenost u turističkom sektoru do kraja godine, a izgleda da je uvjet pad prihoda veći od 60%. No kako se u sektoru o tome uvelike priča prva potvrda dolazi od strane Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) čiji se predsjednik Tomislav Fain na njihovoj internetskoj stranci pohvalno referirao glede uvažavanja njihovog apela od strane Vlade RH, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Ministra turizma i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, omogućujući nastavak ranijih potpora za očuvanje radnih mjesta u visini od 4000 kn po zaposleniku.

Iako je u ovim teškim trenucima svaka pomoć dobrodošla, kako se na njihovoj stranici navodi, turističkim agencijama u kojima se pad prometa kreće od 65% pa i do 100%, najavljeno drastično smanjenje potpora s 4000 kn na 2000 kn nije bilo dostatno za zadržavanje radnih mjesta te je UHPA promptno reagirala prema nadležnim institucijama kako bi se i u srpnju nastavila primjena potpora za očuvanje radnih mjesta u turizmu prema ranijem modelu.

Inicijativu su, tvrde, podržale i druge institucije i udruge (HGK, HUP i HUT) kojima je također presudan nastavak mjera po istim uvjetima.
„U periodu u kojem turističke agencije bilježe pad prometa veći od 90% s nemogućnošću pokretanja ponovnog poslovanja i u trenutku kad nisu poznati razmjeri utjecaja pandemije na turistički sektor u budućnosti, ovakva potpora je ključna i inzistirat ćemo na njezinom nastavku sve do trenutka kada turističke agencije ne počnu bilježiti prve skromne brojke rasta prometa“, zaključuje Fain.

IZVOR: poslovni.hr

Plenković smatra da će Vlada u slijedećem mandatu, koji bi trebao ubrzo početi teći, ostvariti ulazak u europodručje, no o “točnom datumu ćemo govoriti kada budemo malo sigurniji”.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je u petak da ulazak Hrvatske u Europski tečajni mehanizam (ERM II) puno znači za njenu financijsku stabilnost te joj jača reputaciju na ekonomskom i financijskom planu, a da je realno obećati da će Hrvatska u europodručje ući do kraja mandata iduće Vlade.

Europska središnja banka (ESB) i Europska komisija (EK) danas su objavili da je Hrvatska ušla u Europski tečajni mehanizam (ERM II), što je ključan korak u procesu uvođenja eura u Hrvatskoj, a Hrvatska narodna banka uspostavila je blisku suradnju s Europskom središnjom bankom.

Na konferenciji za medije u Banskim dvorima, premijer Plenković je ocijenio kako je posao u proteklih godinu dana, od slanja pisama namjere za članstvo u ERM II i bankovnoj uniji, do danas, obavljen sjajno.

Uz Schengen, ulazak u eurozonu jedna je od dvije “dublje” integracije koje su Hrvatskoj kao najmlađoj članici EU-a preostale, podsjetio je.

Apostrofira da je Hrvatska najmanja članica EU-a koja još uvijek nije uvela euro, pri čemu podsjeća i na “euriziranost” Hrvatske.

Tako štednja stanovništva u eurima u posljednjih osam godina u prosjeku iznosi 71 posto, u istom tom razdoblju u prosjeku je 54 posto kredita građana u kunama s valutnom klauzulom u eurima, u turizmu noćenja gostiju iz europodručja čine ukupno 61 posto inozemnih gostiju, dok se 57 posto vrijednosti ukupnog robnog izvoza ostvaruje sa zemljama iz eurozone.

Plenković smatra da će Vlada u slijedećem mandatu, koji bi trebao ubrzo početi teći, ostvariti ulazak u europodručje, no o “točnom datumu ćemo govoriti kada budemo malo sigurniji”.

Podsjeća i na različita iskustva o vremenu koju neka zemlja provede u ERM-u II prije nego pristupi europodručju – najbrži su bili Slovenija, Cipar i Malta, koji su u mehanizmu proveli nešto manje od tri godine, a najdulje je bila Litva, 10,5 godina.

“Stoga, različita je praksa, ja ne želim sada spekulirati o trenutku, danu, datumu, mi ćemo i dalje raditi svoje aktivnosti, ispunjavati program i planove Vlade”, rekao je Plenković.

Dodaje da s visokim stupnjem vjerojatnosti može reći da bi ulazak u europodručje, ako se nastavi ovako dobro raditi kao do sada, ako se kvalitetno iskoristi idući višegodišnji proračun EU-a te instrument “EU iduće generacije”, mogao biti riješen do kraja mandata iduće Vlade. “To je realno obećati”, rekao je Plenković.

Ocijenio je i kako je s današnjim danom dodatno ojačana reputacija Hrvatske na ekonomskom i financijskom planu, na međunarodnim i domaćim financijskim tržištima, a ovo će značiti i novu legitimaciju kada nas budu ocjenjivale agencije za kreditni rejting.

Zadovoljavanje “Mastriških kriterija”

Nakon ulaska u ERM II, a da bi ušla u europodručje, Hrvatska mora nastaviti ispunjavati tzv. kriterije iz Maastrichta, odnosno kriterije nominalne konvergencije, a to su stabilnost tečaja, stabilnost cijena, stabilnost kamatnih stopa, uz dva važna indikatora koja se tiču javnih financija – deficit proračuna i javni dug.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić stoga poručuje da je ispred Hrvatske nastavak aktivnosti, no i ocjenjuje da je danas “veliki dan za Hrvatsku”.

Upitan za porast javnog duga i deficita te mogućem usporavanju ulaska u eurozonu, Marić odgovara da će zbog koronakrize ove godine biti velik deficit, umjesto planiranog suficita, kao i da će doći do jednokratnog povećanja javnog duga.

Granica za javni dug po mastriškim kriterijima iznosi 60 posto BDP-a, a i prije koronakrize, Hrvatska je kao i većina zemalja članica premašivala tu granicu.

No, Marić podsjeća i da je Hrvatska dosad smanjivala udio javnog duga za oko tri postotna boda godišnje, što je četiri puta brže no što odredbe Masstrichta predviđaju.

“Jednokratno povećanje udjela javnog duga u BDP-u zbog koronakrize ćemo veći iduće godine krenuti anulirati i vratiti ćemo se na putanju da smanjivanje javnog duga u BDP-u bude brže i jače od onog što odredbe Masstrichta predviđaju, što znači da ćemo ispunjavati i taj kriterij”, kaže Marić.

Dodaje da se Hrvatska ulaskom u ERM II obvezala i na dodatne mjere, poput nastavka jačanja okvira za sprečavanje pranja novca, administrativno i parafiskalno rasterećenje gospodarstva i građana, a tu su i dodatni iskoraci oko stečajnog zakonodavstva, kao i smjernice za bolje upravljanje u trgovačkim društvima u državnom vlasništvu.

Danas je definiran i središnji paritet hrvatske kune, koji će se pratiti za vrijeme boravka u ERM II, a šest mjeseci prije formalnog uvođenja eura bit će poznat i fiksni tečaj po kojem će se izvršiti konverzija. Odmah nakon toga, kao obveza će se uvesti dualno prikazivanje cijena proizvoda – i u kunama i u eurima, kako bi se nastojao neutralizirati efekt porasta cijena zbog zaokruživanja, najavljuje Marić.

Vujčić: Možete biti pouzdani u nastavak stabilnosti tečajne politike HNB-a

Kako je izvijestio guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić, Hrvatska je ušla u ERM II po današnjem tržišnom tečaju 7,53450 kuna za jedan euro.

To za Hrvatsku znači da tečajna politika HNB-a ostaje ista kao i do sada, da će i u idućem razdoblju, sve do uvođenja eura, održavati tečaj stabilnim na isti način kako je to rađeno i do danas, pojašnjava.

“Možete biti pouzdani u nastavak stabilnosti tečajne politike HNB-a”, poručio je Vujčić.

Ističe da je Hrvatska ušla i u bankovnu uniju, odnosno u zajednički sustav nadzora banaka, čime HNB imenuje svojeg člana u zajedničko supervizorsko tijelo Europske središnje banke (ECB), koji tamo ima glas kao i sve ostale zemlje eurozone koje su sada u bankovnoj uniji, dok s druge strane, ECB preuzima nadzor nad svim hrvatskim bankama.

Također, prije ulaska u eurozonu, ostvaren je i ulazak u zajednički sanacijski mehanizam EU-a, što također znači da ćemo imati ista prava i obveze kao i sve zemlje eurozone.

IZVOR: poslovni.hr

Neko drugačije ljeto, nema gužve kao prijašnjih ljetnih dana i večeri. Ipak, vazda je lijepo prošetati Stradunom. Koga smo sve sreli u ovoj đirati, pogledajte u našoj fotogaleriji.

Stranica 9 od 1906
Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…