Dubrovnik Insider

Dubrovnik Insider

Pošalji e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Do 11.30, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji izašlo je 20,26% birača, što je najveća izlaznost u Hrvatskoj. U X.izbornoj jedinici izašlo je 19,77%, što je manja izlaznost od 2016. 

Stotinjak članova biračkih odbora povuklo se zbog straha od Covida-19, iako je samo deset posto birača u samoizolaciji zatražilo glasanje, piše u nedjelju Jutarnji list.

Među onima koji će na izborima biti najizloženiji opasnosti od zaraze, a to su članovi biračkih odbora, odluka Ustavnog suda po kojoj se svima, pa i zaraženima, mora omogućiti glasanje, izazvala je popriličnu nelagodu, navodi dnevnik.

Prema podacima koje je prezentirao član i glasnogovornik DIP-a Slaven Hojski, na izborima će biti 68.966 članova biračkih odbora.

Dogodilo se, međutim, da se povuklo stotinjak članova biračkih odbora koji su se registrirali kod DIP-a i to u četvrtak, a posebno u petak nakon odluke Ustavnog suda da svi mogu glasati. Ti su članovi biračkih odbora zamijenjeni i neće biti nikakvih problema u provedbi izbora.

Na biralištima će biti ukupno 8689 promatrača što je manje nego na prošlim izborima.

Manji broj promatrača treba, međutim, staviti u kontekst drukčijih pravila u odnosu na predsjedničke izbore. Na izborima za predsjednika Republike birački odbori su nestranački što je razlog da su političke stranke angažirale veliki broj promatrača koji su nadgledali izborni proces.

Kako su na parlamentarnim izborima birački odbori sastavljeni od članova političkih stranaka, osam od 10 članova su stranačke osobe imenovane razmjerno prema sastavu Hrvatskog sabora, a samo su predsjednik i zamjenik predsjednika nestranačke osobe te stranke imaju manju potrebu za regrutiranjem promatrača.

Zanimljivo je da se nitko od prijavljenih promatrača nije povukao što bi se moglo tumačiti kao izraz povjerenja u organizaciju samih izbora, odnosno da će biti poduzete sve potrebne mjere kako bi se spriječilo širenje virusa na biralištima, donosi Jutarnji list.

dnevno.hr

Počeli su izbori za 10. saziv Hrvatskog sabora, a danas u 7 sati otvorena su birališta koja će se zatvoriti u 19 sati.

Hrvatski birači svojim glasovima danas odlučuju tko će imati priliku formirati novu Vladu i sljedeće četiri godine voditi državu. Zbog epidemije koronavirusa i mjera zaštite, izbori su jedni od najzahtjevnijih za provedbu unatrag 30 godina.

Naša ekipa bila je na biralištu na adresi Ćira Carića 3 i uvjerila se kako se sve epidemiološke mjere provode.

Javna ustanova Rezervat Lokrum i Dubrovački muzeji organizirali su obilazak kulturno – povijesnih znamenitosti otoka Lokruma, uključujući benediktinski samostan te novouređeni Lazaret koji je prezentiran javnosti kroz stručno vodstvo više kustosice Arheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja Ivone Michl i uz pomoć djelatnica JU Rezervata Lokrum. 

Odluku o gradnji lazareta na sjevernoj strani Lokruma dubrovački Senat donio je 1534. godine. Gradnja je s prekidima trajala do 1586. godine i nikada nije dovršena jer su Dubrovčani u međuvremenu shvatili da bi mogao poslužiti kao neprijateljsko uporište. Sredinom 17. stoljeća kamen iz Lazareta korišten je za gradnju gradskih zidina, a na njegovom području benediktinci su podigli maslinik. 

Program Javne ustanove Rezervat Lokrum i Dubrovačkih muzeja održao se u sklopu projekta "Kultura u điru", a partneri su Grad Dubrovnik, Turistička zajednica grada Dubrovnika, ustanove u kulturi te gradski kotari/mjesni odbori.

Birališta su otvorena u 7 sati, a zatvaraju se u 19 sati. Hrvatski birači izlaze na birališta kako bi izabrali 10. saziv Hrvatskog sabora i odlučili tko će imati priliku formirati novu Vladu i iduće četiri godine voditi državu. Zbog epidemije koronavirusa i mjera zaštite, izbori su jedni od najzahtjevnijih za provedbu unatrag 30 godina.

Potvrđuje to i činjenica da je tek u petak poslijepodne konačno odlučeno kako će i zaraženi koronavirusom moći glasovati uz pomoć osobe od povjerenja koja će po njihovoj ovlasti i uputi ispuniti glasački listić te kako će se ‘omekšati’ upute za glasovanje u domovima za starije u kojima nisu određena posebna biračka mjesta.

Članovi biračkog odbora moći će doći ispred doma ili, ako se radi o nepokretnom korisniku, s posebnom zaštitnom opremom ući u dom i omogućiti mu da iskaže svoju biračku volju. U petak je objavljeno i kako biračko pravo želi iskoristiti 476 od oko pet tisuća osoba u samoizolaciji.


Iz Državnog izbornog povjerenstva (DIP) pozivaju birače da unatoč epidemiji, kao i na svim dosadašnjim izborima, iskoriste svoje biračko pravo.

“Pozivam birače da iskoriste svoje pravo, posebno jer biramo zakonodavnu vlast. Izbori su, ipak, praznik demokracije koji se ne događa tako često“, poručila je potpredsjednica DIP-a Vesna Fabijančić-Križanić.

Biračima je poslala umirujuću poruku.

Na izborima će biti primijenjene sve propisane epidemiološke mjere, pa mislim da birači ne bi trebali imati poseban strah, naglasila je.

U Sabor se bira 151 zastupnik, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri bira dijaspora odnosno birači bez prebivališta u Hrvatskoj, osam pripadnici nacionalnih manjina u posebnoj, 12. jedinici.

Veliko je zanimanje za mjesto u Saboru, za svako se u prosjeku natječe 17 kandidata čija je prosječna dob 48,6 godina.

O tome tko će uistinu slijedeće četiri godine provesti na Trgu svetog Marka ima pravo odlučiti 3 milijuna 860 tisuća birača za koje će u Hrvatskoj i 42 države u inozemstvu biti otvoreno ukupno 6999 biračkih mjesta.

Izbore će provoditi oko 75 tisuća ljudi, nadzirat će ih oko 8500 promatrača.

Svi oni moraju se držati mjera zaštite od zaraze koronavirusom koje su preporučili epidemiolozi. Za članove biračkih odbora, koji pokrivaju sva biračka mjesta to znači držanje međusobnog razmaka od metra u pol, obvezno nošenje maski, preporučeno nošenje rukavica, redovitu dezinfekciju ruku itd.

Birači pak, kod ulaska na biralište, moraju dezinficirati ruke, preporučuje im se nošenje maski i da ponesu kemijsku olovku kojom će glasovati, da u prostoriju ulaze i izlaze jedan po jednan poštujući propisani razmak od metra i pol koji moraju održavati i dok čekaju ulazak na biračko mjesto.

Birači će na izborima moći koristiti preferencijski glas, na listi za koju će glasovati moći će zaokružiti i ime kandidata kojemu daju prednost, to jest preferiraju ga u odnosu na sve druge. Kandidat koji osvoji najmanje deset posto glasova svoje liste, ima prednost pred ostalima, neovisno gdje je smješten na listi.

Biračka mjesta u Hrvatskoj se otvaraju u nedjelju u 7 sati, zatvaraju u 19 sati. Isto, mjereno lokalnim vremenom, vrijedi i za inozemstvo, gdje se glasuje dva dana, u subotu i nedjelju.
Prve podatke o tome kome su birači dali povjerenje, DIP će na svojoj mrežnoj stranici početi objavljivati u nedjelju u 21 sat, a ažurirat će ih svakih 15 minuta.

Podatke o odazivu objavit će u nedjelju u podne i u 17 sati.

 

Ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik javio se uživo u program Dubrovačke televizije i otkrio kako je do kontaminacije uzoraka u Dubrovniku došlo nenamjernom ljudskom pogreškom te kako će uređaj za analizu uzoraka uskoro ponovno biti u funkciji stoga se isti neće morati slati u Zagreb, piše dubrovackiportal.hr

Pogledajte što je još kazao u javljanju uživo.

 

Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) pozvala je u subotu potrošače, otkupljivače i trgovce da pomognu domaćim proizvođačima povrća i kupuju njihovo povrće, jer su zbog koronakrize upali u nezavidnu tržišnu situaciju i prijeti im propadanje ovogodišnjeg uroda.

Iz HPK su na konferenciji za novinare upozorili na trenutno teško stanje u prodaji domaćeg povrća uzrokovanog povećanim uvozom te izostankom turizma, kao i snižavanjem otkupnih cijena za domaće povrće.

Predsjednik Odbora za povrtlarstvo i krumpir HPK Vjekoslav Budnec je istaknuo kako su domaći proizvođači očajni jer nemaju kome prodati svoju robu i prijeti im situacija da urod ostane na poljima umjesto da se prodaje na trgovačkim policama i na tržnicama.


“Na žalost, na tržištu se i dalje pojavljuje uvozna roba niske cijene koja dovodi u pitanje opstojnost i daljnju budućnost ove proizvodnje”, rekao je.

“Zbog straha od nedostatka povrća, uslijed korona krize, proizvodnja povrća je ovog proljeća povećana što je i bio cilj da se podigne samodostatnost u ovoj proizvodnji”, istaknuli su čelnici HPK.

Urod je dobar, ali otkupljivači plasiraju jeftino povrće

Urod je ove godine dobar, ali ga, kako su naveli, proizvođači u trenutku kada ono dolazi na tržište, nemaju kome prodati jer im otkupljivači ruše otkupne cijene ispod proizvođačke cijene.

“Nažalost, izostao je turizam i turistička potrošnja kao jedan od bitnih kanala prodaje, a nastavljen je i rast uvoza i plasman jeftinog povrća i tržišnih viškova sa EU i tržišta regije kroz trgovačke lance”, upozorili su iz HPK.

Predsjednik HPK Mladen Jakopović je pozvao potrošače da kupuju domaće povrće, gledaju deklaracije, obrate se svojim susjedima poljoprivrednicima koji proizvode domaće povrće, jer je to jedan od načina da se zaštiti domaća proizvodnja.

“Pozivamo i trgovačke lance da nam se obrate i da na svoje police više stavljaju domaće povrće. Tijekom proljeća su svi provodili kampanje promoviranja domaće proizvodnje, ali je situacija na policama sada ipak drugačija, kada su se međunarodna trgovina i uvoz vratili u normalne tokove”, izjavio je Jakopović.

Iz HPK su pozvali i domaću prehrambenu industriju koja uvozi dosta povrće za preradu da se obrate domaćim povrtlarima kako hrvatsko povrće ne bi propalo.

Apeliraju također na potrošače da gledaju deklaracije kako bi se informirali odakle je roba koja se prodaje na policama trgovina.

Povrtlari od države očekuju jasnu strategiju; raste uvoz krumpira, rajčica, crvenog luka i češnjaka, kupusa…

Od države pak, kako su kazali, očekuju da napravi jasnu strategiju kakvu proizvodnju povrća Hrvatska želi u budućnosti.

Čelnici HPK su upozorili na rast uvoza iznoseći podatke da je Hrvatska u prva tri mjeseca ove godine uvezla 56.072 tona povrća u vrijednosti od čak 46,37 milijuna eura.

“Uvoz povrća količinski je povećan unatoč korona krizi za 11,4 posto, dok je vrijednost bila ista kao u prva tri mjeseca prošle godine, što je dokaz da su i tijekom korona krize na hrvatsko tržište stizali tržišni viškovi sa svjetskog tržišta po nižim cijenama”, istaknuo je Jakopović.

Dodao je i kako nemamo niti jednu povrtnu vrstu koja nema negativnu vanjskotrgovinsku bilancu. Raste nam uvoz krumpira, rajčica, crvenog luka i češnjaka, kupusa, karfiola i brokule, mrkve, salate, krastavaca te svog ostalog povrća.

“Najveći problem u proizvodnji povrća i dalje je usitnjenost, mala prosječna veličina povrtlarskih gospodarstava i slaba ekonomska snaga gospodarstava, a ključna je i neudruženost i neorganiziranost proizvođača”, naglasio je Jakopović.

Prema procjenama, proizvodnjom povrća bavi se oko 39 tisuća poljoprivrednih gospodarstava, a prosječna veličina iznosi 0,32 hektara, što rezultira niskim prirodom po hektaru i niskom konkurentnošću.

dnevno.hr

U protekla 24 sata zabilježeno je 86 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2, te je broj trenutno oboljelih (aktivnih slučajeva) u Hrvatskoj danas ukupno 798.

Među njima je 85 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 3 pacijenta.

Jedna je osoba preminula.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 3094 osoba zaraženih novim koronavirusom, od kojih je 113 preminulo, a 2183 se oporavilo.

U samoizolaciji su trenutno 5272 osobe.

Do danas je ukupno testirano 84 166 osoba, od toga 1264 u posljednja 24 sata.

Ravnateljstvo CZ

Stranica 5 od 1887
Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…